Dok požari na primorju i unutrašnjosti polako jenjavaju, pitanje je da li građani u blizini lokacija najviše pogođenih vatrenom stihijom udišu zagađen vazduh?
Stanovnici Podgorice od 1. do 17. jula nijesu bili izloženi aerozagađenju jer nivo štetnih materija nije prelazio dozvoljene granice, kaže za Radio Slobodna Evropa pomoćnica direktora Agecije za zaštitu prirode i životne sredine Lidija Šćepanović, koja ističe da su mjerenja obavljena na dvije lokacije u Podgorici.
„Podaci koje imamo pokazuju da niti jedan parametar PM 10 čestica i ugljen monoksida koji mogu uticati na zdravlje nijesu bili prekoračeni u tom periodu. Požari su znači imali lokalan uticaj, na mjestima izbijanja i tu je Institut za javno zdravlje dao određene preporuke. Prisustvo vjetra je pogodovalo kvalitetu vazduha ali je negativno uticalo u smislu širenja požara koji su zato i imali veće razmjere. Što se ove sedmice tiče, Cenatr za ekotoksikološka ispitivanja mjerio je gasove na njihovoj mobilnoj stanici i nije zabilježeno uvećanje ugljen onoksida, sumpornih dioksida i azotnih oksida“, kaže Šćepanović.
Na podatke o nivou štetnih materija u vazduhu koji se odnose na primorske opštine, inače najviše pogođene vatrenom stihijom, javnost će morati da sačeka do početka avgusta, ističe Šćepanović:
„Centar za ekotoksikološka ispitivanje je 17. jula u poslijepodnevnim satima za potrebe mjerenja u primorskim opštinama svoju mobilnu stanicu pomjerio na područje solila u Tivtu. Do 1. avgusta će biti mjeren kvalitet vazduha na tom području i tek poslije toga možemo pričati o rezultatima i podacima.“
Višednevna borba sa vatrenom stihijom
U ekološkoj NVO Ozon nezadovoljni su načinom na koji nadležna agencija obavještava javnost o kvalitetu vazduha u okolnostima kakve su ovih dana u Crnoj Gori. To mora biti svakodnevno a ne periodično informisanje, kaže za RSE Aleksandar Perović iz NVO Ozon:
„Mi smo godinama upozoravali kada dođe do ovakvih situacija da Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, kao nadležna institucija za monitoring kvaliteta vazduha jeste u obavezi da svakodnevno i kontinuirano obavještava građane o činjeničnom stanju i da svakako koristi medijski prostor i građanima pravovremeno pruža servisnu informaciju kako bi oni znali kako da se ponašaju. Podsjećam da širenje požara i zagađenog vazduha definitivno može da ugrozi zdravlje građana. Realno gledano, stanje je veoma ozbiljno a ako državne institucije ovako nastave da ne rade svoj posao s pravom će da trpe kritike građana i javnosti.“
Zbog požara je ugroženo zdravlje građana, naročito na područjima zahvaćenim velikim požarima.
No, kako za naš program ističe doktorka Ljiljana Krivokapić ugroženi su svi do kojih dolazi dim sa zgarišta:
„Ugrožena su i malo udaljena mesta jer imamo strujanja vazduha, vetrove sa mora koji nose sve to što dim stvara, kao i paljevine koje se šire. Dakle, i van mesta gde se to dešava građani moraju da se zaštite spuštanjem roletni, klimatizacijom i boravkom u ipak izolovanim prostorima. Ukoliko ima male dece oni moraju da promene prostor jer sve što se može udisati deluje na respiratorni sistem dece tako što može da izazove hiperreaktivnost bronhija, može da dođe do gušenja, razvoja opstrukcije nad plućima i onda je to dete vitalno ugroženo.“
Osim uticaja na zdravlje i bezbjednost ljudi, požari nanose veliku štetu biljnom i životinjskom svijetu.
„Kada je riječ o posljedicama najnovijih požara po biljni svijet, to prije svega znači neposredno propadanje biljaka zahvaćenih vatrom, ostale su izložene štetnom uticaju dima i naletu raznih parazita zbog kojih biljke uslijed smanjene otpornosti, propadaju“, rekla je za RSE direktorka ekološke NVO Green Home, Nataša Kovačević govoreći o posljedicama nakon uništenja i propadanja biljaka uslijed uticaja požara.
„Vrlo često dolazi do trajnog uništavanja staništa i pejzaža, prije svega zato što dolazi do osiromašenja flore i faune, a naročito uslijed odumiranja biljnog pokrivača, na tim strmim stranama sa većim nagibom dolazi do spiranja zemljišta. Ovo trajno onemogućava oporavak vegetacije jer drvenasta i zeljasta vegetacija, sa svojim korijenskim sistemom učvršćuje i drži površinski sloj zemljišta. Drugim riječima, dolazi do trajnog uništavanja“, kaže Kovačević.
Zbog požara ugroženo zdravlje građana
Govoreći o posljedicama požara po životnjski svijet, direktorka Green Home-a kaže da su životinje, za razliku od biljaka mobilne, ali da je daleko od toga da ne trpe posljedice.
A, koliko je zaista vremena potrebno da se područje zahvaćeno požarom u potpunosti oporavi?
Nataša Kovačević kaže da to zavisi od terena.
„Moguće je i do 150 godina. Ako na određenom području kao što je, primjera radi, brdo Spas kod Budve u potpunosti izgori cijela makija, ona se na to područje ne vraća. Drvenasta mlječika koja je endemska vrsta, a koje je 2008. godine opožarena kada je izgorjelo cijelo brdo, ona se tamo više ne vraća. Tamo su nastali potpuno drukčiji uslovi, a ona raste samo na određenim lokacijama, baš zato što je tako osjetljiva. U ovom slučaju, promijenio se hemijski sastav zemljišta i cijelokupan ekosistem koji je njoj omogućava da opstane pod određenim uslovima i zato je tamo sada više nema“, zaključuje Kovačević.
Od Vladine Agencije za zaštitu životne sredine, na naše pitanje u vezi sa posljedicama požara po biljni i životinjski svijet koje je uz poštovanje tražene procedure poslato elektronskom poštom nije stigao nikakav odgovor.
Zvanične procjene materijalne štete kao i površina koje su devastirane usljed požara još nema budući da požari i dalje traju.