Sarajevski protesti prošle i ove sedmice i banjalučki u srijedu, osim što su okupili mlade ljude, „na prvu“ nemaju zajedničku temu niti ikonografiju, ali, praktično, itekako imaju istu pobudu - katastrofalno ekonomsko-socijalno stanje u Bosni i Hercegovini. Analitičari kažu da su jedinstveni matični broj i izgradnja studenstkog paviljona bili samo okidači s obzirom da u toj zemlji živi pola miliona nezaposlenih i gdje, ko ima sreću da je dobije, prosječna plata iznosi oko 400 eura. Ono što je najgore u svemu je da već 20 godina tamošnji političari se prema građanima odnose sadistički - ali protesti pokazuju da je tome došao kraj.
Vaš browser nepodržava HTML5
Nije samo zbog matičnih brojeva
Ovo su samo neke od poruka koje su se prethodnih dana mogle čuti na protestima u Sarajevu. Osim što je na transparentima traženo donošenje zakona o jedinstvenom matičnom broju, zahtijevane su i promjene sa porukom da “ko sije bijedu, žanje gnjev“. Slične poruke mogle su se čuti i u Banjoj Luci, gdje su studenti sa ostalim građanima na proteste izašli zbog izgradnje studentskog paviljona.
Vaš browser nepodržava HTML5
Studentsko 'kupanje'
Pa, iako „na prvu“ banjalučki i sarajevski protesti nemaju zajedničku temu niti ikonografiju, praktično, itekako, imaju istu pobudu - katastrofalno ekonomsko-socijalno stanje u državi. Većina ljudi koja je na proteste izašla u oba grada nije znala ni objasniti šta je tema protesta, jer je došla zbog ličnog nezadovoljstva i opšteg stanja siromaštva, svakodnevnog kriminala i korupcije.
„Kad bi se ljudi ujedinili u zajedničkim protestima, ja ne znam šta bi ova vlast radila. Upravo zbog togas dijele to na Sarajevo i Banja Luka i stvaraju taj strah“, kaže Svetlana Cenić, profesorica banjalučkog Ekonomskog fakulteta.
Dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini kažu da su jedinstveni matični broj i paviljon samo okidači. Prema riječima Slave Kukića, profesora na mostarskom Sveučilištu, činjenice govore da se u ovoj zemlji sve teže živi, da se politička klasa sve više odvaja od običnog čovjeka, ali i da sa njim i dalje manipuliše na elementu etničkog principa:
„Ta svijest o manipulaciji javlja se prvo kod mladih ljudi koji su, bez obzira kako su odgajani prethodnih 20 godina, od etničkog mnogo više operirani no što su operirani građani moje životne dobi. Prema tomu, u podtekstu i ovog bunta sarajevskog i banjalučkog je zapravo nezadovoljstvo generalno životom, a jedna i druga činjenica su poslužile samo kao okidači“, naglašava Kukić.
Tek slijede ozbiljne probe
U Bosni i Hercegovini trenutno živi pola miliona nezaposlenih. Prosječne plate su oko 400 eura, ko ima sreću da ih dobije, penzije 150, a potrošačka korpa 500 eura. Pitanje ne samo preživljavanja već opstanka u životu za mnoge građane je rebus kojeg svaki mjesec rješavaju. Ono što je najgore u svemu, navodi sociolog Jusuf Žiga, je da se već 20 godina ovdašnji političari prema građanima ponašaju sadistički, ali i da protesti u posljednjih desetak dana pokazuju da je tome došao kraj:
„Ukoliko potraje ispoljavanje nezadovoljstva unutar različitih slojeva društva, ljudi će se oko nečega što ih se svih, bez obzira na neke specifikume, objedinjavati u ispoljavanju svoga nezadovoljstva“, ocjenjuje Žiga.
„Tek slijede ozbiljne probe i ispiti za funkcioniranje vlasti na svim razinama, da ovo i nije drugo nego bila proba ustanka s jedne strane, i proba blokada s druge strane. A zapravo je riječ o tome da su se političari prvi put osjetili uplašenim. A imaju stotinu razloga da se boje - jer ništa ne rade, pa bi se i bez ovih demonstracija trebali osjećati zaplašenima“, smatra profesor mostarskog Sveučilišta Mile Lasić.
Demonstranti u Sarajevu su državnim institucijama dali rok do 30. juna da usvoje zakon o jedinstvenom matičnom broju. Banjalučki studenti su poručili da će se iseliti ukoliko ne dobiju studentski paviljon.
No, hoće li i jedni i drugi istrajati u svojim namjerama, odnosno kakva je budućnost tek započetog „bosanskog lonca“?
„Opet će biti neki okidač. A vlast svakog dana daje novi povod. Evo, da nije potpisan sporazum sa Hrvatskom u zadnji čas, ko zna isto šta bi se dešavalo. Da li bi to bio neki novi okidač? Ovdje nikad ne znate šta vlast neće uraditi da bi izazavala ponovo bunt. Ali jednom kad ljudi shvate da je bunt legitimna stvar i kad se osladi i shvati da izlazak na ulicu i miran protest znače nešto, toga će biti sve više. S obzirom da nema nikakvih rješenja na stolu koja će poboljšati ovo stanje, ja očekujem i više protesta“, zaključuje Svetlana Cenić.
