Protesti u Sarajevu, ali i drugim gradovima BiH u posljednja tri dana pokazuju da je kap nezadovoljstva građana neradom političara prelila čašu i da se budi uspavana građanska svijest. Uprkos pokušajima pojedinih političara da proteste svedu na nacionalnu netrpeljivost, građani su pokazali da su im mnogo važnija socijalna, ekonomska i životna pitanja od nacionalizma, koji su bh. političari itekako znali unovčiti u posljednjih 15-ak godina, kažu analitičari.
Nakon letargije u kojoj su građani BiH odveć dugo uprkos katastrofalnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, protesti u posljednja tri dana pokazuju da se nerad političara, koji je ovoga puta prijetio da ugrozi život djeteta, ne može više tolerisati, kaže Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju.
„Ta apatija, kojoj smo svi čudili, kod bh. građana nije uopšte neuobičajena za društva koja nemaju demokratske tradicije. Ja mislim da je došlo do buđenja građanske svijesti, ili da je to početak. ’Bijelo dugme’ je imalo stih u jednoj od svojih pjesama: ’Ko ne sluša vjetar, slušaće oluju’. A ja mislim da će ovi naši arogantni političari doživjeti cunami“, kaže Papić.
Parlamentarci iz RS pokušali su tokom protesta u četvrtak izmanipulirati javnost dajući izjave čak da je to udar na RS, ili da je riječ o terorističkom aktu, što je u jednom trenutku rezultiralo slanjem specijalnih jedinica iz RS na entitetsku liniju nadomak Sarajeva, a mnogi građani su to okarakterizirali pravljenjem atmosfere koja podsjeća na 1992. godinu.
„Ono što je mene lično porazilo je bila priča koju smo mogli da čujemo od političara i parlamentaraca - da su se oni osjećali kao taoci, da su bili zatočeni, da su strahovali za svoj život. Ja se zaista pitam da li su oni nečiji taoci, ili smo mi taoci ovakve politike koja se unazad 15 godina vodi u BiH“, kaže Dragana Dardić, direktorica Helsinškog parlamenta građana RS.
Konstitutivnost naroda zagarantovana Ustavom i institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa upravo omogućavaju političarima da kažu kako su ugroženi u određenim situacijama da bi izbjegli vlastitu odgovornost, kaže urednik banjalučkog magazina Buka Aleksandar Trifunović:
„Svaka vrsta prisile na političare, nije bitno kojoj nacionalnoj opciji pripadaju, u jednom trenutku može dovesti do pozivanja da se tim ugražava pravo tog naroda u BiH. Ono što je najvažnije u ovim protestima je to da su izašli ljudi na ulice bez straha i da su se u jednom trenutku sami političari prvi put uplašili od građana“, ocjenjuje Trifunović.
Priča o talačkoj krizi
Priča o tome da se parlamentarci iz RS ne osjećaju sigurno u Sarajevu kulminirala je istupima zastupnice SDS-a Aleksandre Pandurević koja je na tviteru napisala da je posrijedi udar na RS, a zastupnica SNSD-a Milice Marković da je riječ o terorističkom činu i talačkoj krizi.
Ta retorika nastavljena je i u petak, na vanrednoj sjednici Vlade RS, sa koje je predsjednik RS Milorad Dodik poručio:
„Završena je jedna, u suštini najmasovnija talačka kriza na prostoru bivše Jugoslavije ikada održan. Ona je imala za cilj da izvrši političke pritiske. I nije to bilo izražavanje javnog mišljenja, kako to žele mnogi da prikažu, nego jedna manifestacija, koordinirana aktivnost političkih faktora i medija iz Sarajeva, kao i dijela međunarodne zajednice koja je pod formom podržavanja prava na slobodno izražavanje mišljenja podržala nasilje.“
Poruke građana, kako iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, tako i iz Banje Luke bile su vrlo jasne:
Prebacivanje problema na nacionalni kolosjek političarima iz RS ipak nije uspjelo, kaže predsjednik Društva psihologa Ibrahim Prohić:
„Treba registrirati da su podršku protestima i građanima koji protestiraju u Sarajevu dali ljudi iz RS - iz Banje Luke i iz još nekih drugih gradova. Dakle, počinje polako da se javlja svijest da etnička pripadnost nije dominantna pripadnost ili dominantan faktor u egzistenciji ljudi, već da su to ekonomska i socijalna pitanja“, naglašava Prohić.
Inače, protesti inicirani preko društvenih mreža poput FACEBOOK-a pokazuju da građani BiH ne mogu više tolerisati bahatost političara koji ugrožavaju njihov svakodnevni život, ocjenjuje Prohić:
„Ovi protesti su pokazali da kod građana BiH postoji veći stepen zrelosti nego što to imamo u političkim strukturama.“
Za tri dana protesta nijedan od prozvanih političara nije obratio građanima BiH da objasni kako će se riješiti problem sa neusvajanjem zakona o jedinstvenom matičnom broju.
(VIDEO: Protest u Sarajevu 7. juna 2013)
Nakon letargije u kojoj su građani BiH odveć dugo uprkos katastrofalnoj političkoj i ekonomskoj situaciji u BiH, protesti u posljednja tri dana pokazuju da se nerad političara, koji je ovoga puta prijetio da ugrozi život djeteta, ne može više tolerisati, kaže Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju.
„Ta apatija, kojoj smo svi čudili, kod bh. građana nije uopšte neuobičajena za društva koja nemaju demokratske tradicije. Ja mislim da je došlo do buđenja građanske svijesti, ili da je to početak. ’Bijelo dugme’ je imalo stih u jednoj od svojih pjesama: ’Ko ne sluša vjetar, slušaće oluju’. A ja mislim da će ovi naši arogantni političari doživjeti cunami“, kaže Papić.
Parlamentarci iz RS pokušali su tokom protesta u četvrtak izmanipulirati javnost dajući izjave čak da je to udar na RS, ili da je riječ o terorističkom aktu, što je u jednom trenutku rezultiralo slanjem specijalnih jedinica iz RS na entitetsku liniju nadomak Sarajeva, a mnogi građani su to okarakterizirali pravljenjem atmosfere koja podsjeća na 1992. godinu.
„Ono što je mene lično porazilo je bila priča koju smo mogli da čujemo od političara i parlamentaraca - da su se oni osjećali kao taoci, da su bili zatočeni, da su strahovali za svoj život. Ja se zaista pitam da li su oni nečiji taoci, ili smo mi taoci ovakve politike koja se unazad 15 godina vodi u BiH“, kaže Dragana Dardić, direktorica Helsinškog parlamenta građana RS.
Konstitutivnost naroda zagarantovana Ustavom i institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa upravo omogućavaju političarima da kažu kako su ugroženi u određenim situacijama da bi izbjegli vlastitu odgovornost, kaže urednik banjalučkog magazina Buka Aleksandar Trifunović:
„Svaka vrsta prisile na političare, nije bitno kojoj nacionalnoj opciji pripadaju, u jednom trenutku može dovesti do pozivanja da se tim ugražava pravo tog naroda u BiH. Ono što je najvažnije u ovim protestima je to da su izašli ljudi na ulice bez straha i da su se u jednom trenutku sami političari prvi put uplašili od građana“, ocjenjuje Trifunović.
Priča o talačkoj krizi
Priča o tome da se parlamentarci iz RS ne osjećaju sigurno u Sarajevu kulminirala je istupima zastupnice SDS-a Aleksandre Pandurević koja je na tviteru napisala da je posrijedi udar na RS, a zastupnica SNSD-a Milice Marković da je riječ o terorističkom činu i talačkoj krizi.
Ta retorika nastavljena je i u petak, na vanrednoj sjednici Vlade RS, sa koje je predsjednik RS Milorad Dodik poručio:
„Završena je jedna, u suštini najmasovnija talačka kriza na prostoru bivše Jugoslavije ikada održan. Ona je imala za cilj da izvrši političke pritiske. I nije to bilo izražavanje javnog mišljenja, kako to žele mnogi da prikažu, nego jedna manifestacija, koordinirana aktivnost političkih faktora i medija iz Sarajeva, kao i dijela međunarodne zajednice koja je pod formom podržavanja prava na slobodno izražavanje mišljenja podržala nasilje.“
Poruke građana, kako iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara, tako i iz Banje Luke bile su vrlo jasne:
Prebacivanje problema na nacionalni kolosjek političarima iz RS ipak nije uspjelo, kaže predsjednik Društva psihologa Ibrahim Prohić:
„Treba registrirati da su podršku protestima i građanima koji protestiraju u Sarajevu dali ljudi iz RS - iz Banje Luke i iz još nekih drugih gradova. Dakle, počinje polako da se javlja svijest da etnička pripadnost nije dominantna pripadnost ili dominantan faktor u egzistenciji ljudi, već da su to ekonomska i socijalna pitanja“, naglašava Prohić.
Inače, protesti inicirani preko društvenih mreža poput FACEBOOK-a pokazuju da građani BiH ne mogu više tolerisati bahatost političara koji ugrožavaju njihov svakodnevni život, ocjenjuje Prohić:
„Ovi protesti su pokazali da kod građana BiH postoji veći stepen zrelosti nego što to imamo u političkim strukturama.“
Za tri dana protesta nijedan od prozvanih političara nije obratio građanima BiH da objasni kako će se riješiti problem sa neusvajanjem zakona o jedinstvenom matičnom broju.
(VIDEO: Protest u Sarajevu 7. juna 2013)
