Sud Bosne i Hercegovine pokrenuo je proceduru raspisivanja međunarodne potjernice za Dušanom Milunićem, Ilijom Zorićem i Zoranom Stojnićem, koji su nepravosnažno osuđeni za zločine počinjene u Zecovima kod Prijedora, potvrđeno je iz Suda BiH za Radio Slobodna Evropa.
Procedura je pokrenuta jer njih trojica nisu pronađena na adresama stanovanja, nakon što im je Sud BiH odredio pritvor tokom izricanja prvostepene presude.
Iz Tužilaštva BiH su ranije kazali za RSE da imaju dokaz da je Dušan Milunić, prvooptuženi u ovom predmetu još 6. decembra napustio Bosnu i Hercegovinu preko graničnog prelaza Rača kod Bijeljine.
Istovremeno, iz Tužilaštva BiH su naveli i kako će provjeriti da li osuđeni u ovom predmetu imaju i državljanstvo Srbije. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kako su potvrdili za RSE, obratit će se Srbiji da bi provjerili da li su osuđeni u međuvremenu dobili državljanstvo Srbije.
Ukoliko se ispostavi da imaju, onda će BiH ustupiti predmet Srbiji i tamo mogu odslužiti kaznu, naveli su.
Pročitajte i ovo: BiH će tražiti da se provjeri imaju li osuđeni za ratne zločine u Prijedoru i državljanstvo SrbijeSud BiH izrekao je prvostepenu presudu 22. decembra u kojoj je Zorić osuđen na 20 godina, Dušan Milunić na 12 godina, Stojnić na osam godina, Zoran Milunić na 14 godina i Ljubiša Četić na pet godina zatvora. Zoran Milunić sproveden u pritvorsku jedinicu u Vojkovićima kod Sarajeva.
Njih petorica su osuđeni za zločin protiv čovječnosti koji uključuju progone civila bošnjačke nacionalnosti, ubistva, mučenja, silovanje, zatvaranja u logore u selu Zecovi kod Prijedora tokom 1992. godine.
U istom predmetu, Radovan Četić, Željko Grbić, Boško Grujičić, Rade Grujičić, Uroš Grujičić i Rajko Gnjatović su oslobođeni krivice. Svih 11 je oslobođeno za udruženi zločinački poduhvat.
Nijedan od optuženih se nije pojavio na izricanju presude.
Radi se o prvostepenoj presudi, na koju postoji mogućnost žalbe u roku od 15 dana.
U Zecovima su tokom jula 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), policije i Kriznog štaba ubili više od 150 Bošnjaka.
Još se traga za 30 ubijenih u ovom selu.
Dušan Milunić je bio komandir čete u sastavu brigade Vojske Republike Srpske, Radomir Stojnić komandir Rezervne stanice milicije Rasavci, Radovan Četić predsjednika SDS-a i Kriznog štaba za selo Rasavci.
Ostali optuženi su bili pripadnici čete.
U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.
Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine.
Krizni štab Prijedora 31. maja 1992. godine, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao je naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.