Dostupni linkovi

Ukupno 59 godina zatvora za ratni zločin u selu Zecovi kod Prijedora


Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine. Fotografija sa obilježavanja 31. maja 2022. godine.
Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine. Fotografija sa obilježavanja 31. maja 2022. godine.

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je prvostepenu presudu 22. decembra u kojoj je Ilija Zorić osuđen na 20 godina, Dušan Milunić na 12 godina, Zoran Stojnić na osam godina, Zoran Milunić na 14 godina i Ljubiša Četić na pet godina zatvora.

Njih petorica su osuđeni za zločin protiv čovječnosti koji uključuju progone civila bošnjačke nacionalnosti, ubistva, mučenja, silovanje, zatvaranja u logore u selu Zecovi kod Prijedora tokom 1992. godine.

U istom predmetu, Radovan Četić, Željko Grbić, Boško Grujičić, Rade Grujičić, Uroš Grujičić i Rajko Gnjatović su oslobođeni krivice.

Svih 11 je oslobođeno za udruženi zločinački poduhvat.

Nijedan od optuženih se nije pojavio na izricanju presude.

Radi se o prvostepenoj presudi, na koju postoji mogućnost žalbe u roku od 15 dana.

U Zecovima su tokom jula 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), policije i Kriznog štaba ubili više od 150 Bošnjaka.

Još se traga za 30 ubijenih u ovom selu.

Dušan Milunić je bio komandir čete u sastavu brigade Vojske Republike Srpske, Radomir Stojnić komandir Rezervne stanice milicije Rasavci, Radovan Četić predsjednika SDS-a i Kriznog štaba za selo Rasavci.

Ostali optuženi su bili pripadnici čete.

Ispred Suda BiH su bili i članovi porodica žrtava koji su ubijeni u selu Zecovi.

Članovi porodica žrtava ispred Suda BiH.
Članovi porodica žrtava ispred Suda BiH.

U Prijedoru i okolnim mjestima ubijeno je 3.176 osoba. Oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti prošlo je i kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.

Gradske vlasti u Prijedoru, na sjeverozapadu BiH, ne dozvoljavaju nijedno spomen obilježje u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane.

Svake godine u Prijedoru se obilježava Dan bijelih traka, u znak sjećanja na žrtve, civile nesrpske nacionalnosti, ubijene tokom rata od 1992. do 1995. godine.

Krizni štab Prijedora 31. maja 1992. godine, na čelu sa Srpskom demokratskom strankom (SDS), izdao je naredbu kojom je nesrpskom stanovništvu naređeno isticanje bijelog platna na domovima.

Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.

U Hagu je osuđeno 11 osoba, a pred Sudom BiH još četiri, nakon što je njihov predmet iz Haškog tribunala prebačen na Sud BiH.

XS
SM
MD
LG