Politička situacija u Crnoj Gori nakon nedjeljnih predsjedničkih izbora dodatno se komplikuje i zaoštrava. Opštinske izborne komisije odbile su gotovo sve primjedbe izbornog štaba opozicionog predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića koji i dalje poručuje da zbog brojnih neregularnosti neće priznati preliminarnu pobjedu Filipa Vujanovića. Da u Briselu nijesu ravnodušni na razvoj događaja u Crnoj Gori pokazuje najava prvog dolaska u Podgoricu šefice Evropske diplomatije Ketrin Ešton.
Na brojne primjedbe iz tabora opozicionog predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića o drastičnim kršenjima izborne procedure stigli su prvi odgovori nadležnih organa. Opštinske izborne komisije u većini crnogorskih gradova odbile su kao neosnovane gotovo sve njihove prigovore. Ipak, odlučili su da se u Podgorici ponove izbori na biračkim mjestima u Dinoši i Skoraću, pošto je utvrđeno da glasački listići nijesu bili propisno pečatirani.
"Mi znamo da su institucije sistema zarobljene tako da nijesmo ni očekivali da će OIK donijeti neku drugu odluku. Mi prije svega nijesmo tražili ponavljanje izbora. Mi smo tražili izuzimanje iz rezultata tih biračkih mjesta. Sada je potpuno nelogično zašto oni donose odluku po našoj primjedbi o nečemu što mi nijesmo tražili. U svakom slučaju, mi ćemo sve institucije sistema ispoštovati u smislu da ćemo drugostepenom organu, u ovom slučaju to je Državna izborna komisija podnijeti prigovor na odluke OIK i onda dalje zauzeti stav šta ćemo dalje da radimo", kaže Branka Bošnjak iz Lekićevog izbornog štaba.
Crnogorski premijer i šef vladajućeg DPS-a Milo Đukanović na pitanje da li se plaši protesta opozicije odgovara:
"Ne plašim se nikakvih protesta. Legitmno pravo učesnika izbornog procesa je da provjere svoje sumnje. Očigledno tijesan izborni rezultat pojačava sumnje. Zbog toga se kao predsjednik Vlade, ali i kao predsjednik stranke koja je na ovim izborima imala svog kandidata, zalažem da se u institucijama sistema provjeri svaka sumnja. Nadam se da niko nema ideju da van institucija manjinu pretvori u većinu i obratno."
I dok se pogoršavaju političke prilike u Crnoj Gori i zaoštravaju odnosi između dva izborna tabora, u ponedjeljak bi u Podgoricu trebalo da stigne visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton. Njena prva posjeta Crnoj Gori otvara dilemu da li je to znak da je Brisel zabrinutiji postizbornom situacijom kod nas nego što su to pokazivale prve protokolarne izjave?
Milo Đukanović, međutim, tvrdi da je posjeta Eštonove davno dogovorena.
"Ono što ja imam kao najavu seže značajno ranije u odnosu na predsjedničke izbore, dakle nema baš nikakve veze sa izborima. To je po kalendaru posjeta koje EU i njeni visoki zvaničnici imaju sa zemljom koja je u procesu pregovora", kaže Đukanović.
"Pokazuje da su kontroverze oko predsjedničkih izbora u Crnoj Gori privukle pažnju Brisela na način na koji to ni jedno drugo pitanje do sada nije uspjelo jer je jasno da je DIK opterećen stvarnim uticajem vladajuće strukture ostao paralisan i u izbornoj noći i time uticao na podizanje tenzija i neregularnost ovog izbornog procesa. U tom kontekstu sasvim je očekivano da će OIK odbacivati prigovore Lekićevog štaba, ali to teško može potrijeti činjenicu da građani i građanke Crne Gore u značajnoj većini sada vjeruju da je Lekić pobjednik na izborima, što naravno kreira jedan prostor za nestabilnost", ocjenjuje Daliborka Uljarević.
Šta o dolasku Ketrin Ešton kaže Branka Bošnjak iz Demokratskog fronta?
"To znači da se uključuje i evropska zajednica i to je jedan veoma značajan signal . Očigledno da su naši dokazi koje smo iz dana u dan objavljivali u medijima, koji su jasni svima osim izgleda opštinskim izbornim komisijama su zaokupili pažnju EU", navodi Branka Bošnjak.
Oprezna reakcija Brisela
Podsjetimo, na incijativu Građanskog kluba Demokratskog fronta, više od stotinu javnih ličnosti potpisalo je apel međunarodnoj zajednici u kome upozoravaju na, kako se navodi, dramatično opasnu situaciju u Crnoj Gori pošto vladajuća DPS pokušava da preinači izbornu volju građana.
Iz DPS-a su reagovali saopštenjem u kome su potpisnicima apela očitali lekciju iz patriotizma, konstatujući kako citat “ prizivanje međunarodnog uticaja u samostalnoj Crnoj Gori, koja je na vratima EU I NATO-a, jasno govori o odnosu Demokratskog fronta prema Crnoj Gori i njenim građanima i o lošim namjerama koje imaju.
"Patriotizam se dokazuje privrženosti vladavini prava. DPS će pokušati da, kao što je uradila i sa aferom Snimak, da minimizira, da obesmisli ali je ipak ovo otišlo mnogo dalje nego što su oni očekivali", kaže Daliborka Uljarević.
U sjenci odnosa međunarodne zajednice prema dešavanjima u Crnoj Gori zabilježen je diplomatski gaf predsjednika predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića koji je uputio čestitku Filipu Vujanoviću, iako njegova pobjeda nije zvanična dok Državna izborna komisija ne saopšti konačne rezultate izbora.
"Na stranu to da li je to već ranije zakazan sastanak ili je ipak reakcija na političku krizu poslije predsjedničkih izbora, mislim da će to svakako biti pokušaj EU da na neki način pokuša da ovako utiče, ako ne već direktnim posredovanjem, na strane u sporu i da vide šta mogu uraditi da se spor riješi i da ne dođe do dublje krize kojom bi bile blokirane institucije kao što je parlament i kako ne bi bilo onemogućeno normalno funkcionisanje državnih institucija", kaže Weber.
RSE: Da li dolazak visoke predstavnice znači internacionalizaciju spora oko rezultata izbora ?
Weber: Iz prilično opreznih izjava međunarodnih posmatračkih misija nakon izbora i optužbi o neregularnostima, meni više izgleda kao da EU će biti veoma oprezna kada je taj spor u pitanju i da neće stati niti na jednu stranu. Samim time neće ni dati svoj konačan sud ili ocjenu da li su rezultati izbora proizvod neregularnosti ili da su rezultat gospodina Vujanovića i izvještaju OIK-a ispravni. Tako da ja očekujem da će biti prilično izbalansiran manir gospođe Ešton i Komisije da na neki način utiču na smirivanje situacije. Vidjećemo da li je to moguće i do koje mjere će oni misliti da ulaze u to. Mislim da će biti oprezna da ne interancionalizuje tu stvar. Sumnjam da će EU ili EK preuzeti odgovornost i dati konačan sud da li su izbori bili regularni ili ne i ko je pobijedio.
RSE: Da li nepovjerenje građana u institucije sistema i izborni proces, što je konstatovano u preliminarnom izvještaju OEBS-a o izborima, to osporavanje izbornog rezultata, predstavljaju prijetnju stabilnosti zemlje i mogu li usporiti njenu evropsku integraciju?
Weber: Mislim da je ta formulacija upravo to nepovjerenje građana jedna namjerno oprezna formulacija i da je time međunarodna posmatračka misija signalizirala da ima nekih problema i institucionalnih i vjerovatno u izbornom procesu i tako pokušava da ne uđe u ocjenjivanje u suštini da li je bilo neregularnosti ili ne. Mislim da će to svakako i pritisak NVO sektora i opozicije uticati da Evropska komisija u procesu pregovaranja, pogotovo u poglavljima 23 i 24, još više vrši pritisak i da insistira na daljem napretku u reformama. Da li će to dovesti do usporavanja ili čak ubrzavanja reformskih procesa i samim time process pregovora o članstvu Crne Gore - mislim da je rano za to jer je proces tek počeo.
Na brojne primjedbe iz tabora opozicionog predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića o drastičnim kršenjima izborne procedure stigli su prvi odgovori nadležnih organa. Opštinske izborne komisije u većini crnogorskih gradova odbile su kao neosnovane gotovo sve njihove prigovore. Ipak, odlučili su da se u Podgorici ponove izbori na biračkim mjestima u Dinoši i Skoraću, pošto je utvrđeno da glasački listići nijesu bili propisno pečatirani.
"Mi znamo da su institucije sistema zarobljene tako da nijesmo ni očekivali da će OIK donijeti neku drugu odluku. Mi prije svega nijesmo tražili ponavljanje izbora. Mi smo tražili izuzimanje iz rezultata tih biračkih mjesta. Sada je potpuno nelogično zašto oni donose odluku po našoj primjedbi o nečemu što mi nijesmo tražili. U svakom slučaju, mi ćemo sve institucije sistema ispoštovati u smislu da ćemo drugostepenom organu, u ovom slučaju to je Državna izborna komisija podnijeti prigovor na odluke OIK i onda dalje zauzeti stav šta ćemo dalje da radimo", kaže Branka Bošnjak iz Lekićevog izbornog štaba.
Crnogorski premijer i šef vladajućeg DPS-a Milo Đukanović na pitanje da li se plaši protesta opozicije odgovara:
"Ne plašim se nikakvih protesta. Legitmno pravo učesnika izbornog procesa je da provjere svoje sumnje. Očigledno tijesan izborni rezultat pojačava sumnje. Zbog toga se kao predsjednik Vlade, ali i kao predsjednik stranke koja je na ovim izborima imala svog kandidata, zalažem da se u institucijama sistema provjeri svaka sumnja. Nadam se da niko nema ideju da van institucija manjinu pretvori u većinu i obratno."
I dok se pogoršavaju političke prilike u Crnoj Gori i zaoštravaju odnosi između dva izborna tabora, u ponedjeljak bi u Podgoricu trebalo da stigne visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton. Njena prva posjeta Crnoj Gori otvara dilemu da li je to znak da je Brisel zabrinutiji postizbornom situacijom kod nas nego što su to pokazivale prve protokolarne izjave?
Milo Đukanović, međutim, tvrdi da je posjeta Eštonove davno dogovorena.
"Ono što ja imam kao najavu seže značajno ranije u odnosu na predsjedničke izbore, dakle nema baš nikakve veze sa izborima. To je po kalendaru posjeta koje EU i njeni visoki zvaničnici imaju sa zemljom koja je u procesu pregovora", kaže Đukanović.
Daliborka Uljarević
Za direktorku Centra za Građansko obrazovanje Daliborku Uljerević indikativno je to što u ovom trenutku šefica evropske diplomatije dolazi u svoju prvu posjetu Crnoj Gori i to može da znači početak internacionalizacije spora oko rezultata predsjedničkih izbora i aktivnijeg uključivanja međunarodne zajednice u nalaženje rješenja."Pokazuje da su kontroverze oko predsjedničkih izbora u Crnoj Gori privukle pažnju Brisela na način na koji to ni jedno drugo pitanje do sada nije uspjelo jer je jasno da je DIK opterećen stvarnim uticajem vladajuće strukture ostao paralisan i u izbornoj noći i time uticao na podizanje tenzija i neregularnost ovog izbornog procesa. U tom kontekstu sasvim je očekivano da će OIK odbacivati prigovore Lekićevog štaba, ali to teško može potrijeti činjenicu da građani i građanke Crne Gore u značajnoj većini sada vjeruju da je Lekić pobjednik na izborima, što naravno kreira jedan prostor za nestabilnost", ocjenjuje Daliborka Uljarević.
Šta o dolasku Ketrin Ešton kaže Branka Bošnjak iz Demokratskog fronta?
"To znači da se uključuje i evropska zajednica i to je jedan veoma značajan signal . Očigledno da su naši dokazi koje smo iz dana u dan objavljivali u medijima, koji su jasni svima osim izgleda opštinskim izbornim komisijama su zaokupili pažnju EU", navodi Branka Bošnjak.
Oprezna reakcija Brisela
Podsjetimo, na incijativu Građanskog kluba Demokratskog fronta, više od stotinu javnih ličnosti potpisalo je apel međunarodnoj zajednici u kome upozoravaju na, kako se navodi, dramatično opasnu situaciju u Crnoj Gori pošto vladajuća DPS pokušava da preinači izbornu volju građana.
Iz DPS-a su reagovali saopštenjem u kome su potpisnicima apela očitali lekciju iz patriotizma, konstatujući kako citat “ prizivanje međunarodnog uticaja u samostalnoj Crnoj Gori, koja je na vratima EU I NATO-a, jasno govori o odnosu Demokratskog fronta prema Crnoj Gori i njenim građanima i o lošim namjerama koje imaju.
"Patriotizam se dokazuje privrženosti vladavini prava. DPS će pokušati da, kao što je uradila i sa aferom Snimak, da minimizira, da obesmisli ali je ipak ovo otišlo mnogo dalje nego što su oni očekivali", kaže Daliborka Uljarević.
U sjenci odnosa međunarodne zajednice prema dešavanjima u Crnoj Gori zabilježen je diplomatski gaf predsjednika predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića koji je uputio čestitku Filipu Vujanoviću, iako njegova pobjeda nije zvanična dok Državna izborna komisija ne saopšti konačne rezultate izbora.
Bodo Weber
Političkog analitičara iz Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina Bodu Webera pitali smo kako ocjenjuje posjetu visoke evropske predstavnice Ketrin Ešton u osjetljivom političkom trenutku u kojem se Crna Gora nalazi nakon predsjedničkih izbora."Na stranu to da li je to već ranije zakazan sastanak ili je ipak reakcija na političku krizu poslije predsjedničkih izbora, mislim da će to svakako biti pokušaj EU da na neki način pokuša da ovako utiče, ako ne već direktnim posredovanjem, na strane u sporu i da vide šta mogu uraditi da se spor riješi i da ne dođe do dublje krize kojom bi bile blokirane institucije kao što je parlament i kako ne bi bilo onemogućeno normalno funkcionisanje državnih institucija", kaže Weber.
RSE: Da li dolazak visoke predstavnice znači internacionalizaciju spora oko rezultata izbora ?
Weber: Iz prilično opreznih izjava međunarodnih posmatračkih misija nakon izbora i optužbi o neregularnostima, meni više izgleda kao da EU će biti veoma oprezna kada je taj spor u pitanju i da neće stati niti na jednu stranu. Samim time neće ni dati svoj konačan sud ili ocjenu da li su rezultati izbora proizvod neregularnosti ili da su rezultat gospodina Vujanovića i izvještaju OIK-a ispravni. Tako da ja očekujem da će biti prilično izbalansiran manir gospođe Ešton i Komisije da na neki način utiču na smirivanje situacije. Vidjećemo da li je to moguće i do koje mjere će oni misliti da ulaze u to. Mislim da će biti oprezna da ne interancionalizuje tu stvar. Sumnjam da će EU ili EK preuzeti odgovornost i dati konačan sud da li su izbori bili regularni ili ne i ko je pobijedio.
RSE: Da li nepovjerenje građana u institucije sistema i izborni proces, što je konstatovano u preliminarnom izvještaju OEBS-a o izborima, to osporavanje izbornog rezultata, predstavljaju prijetnju stabilnosti zemlje i mogu li usporiti njenu evropsku integraciju?
Weber: Mislim da je ta formulacija upravo to nepovjerenje građana jedna namjerno oprezna formulacija i da je time međunarodna posmatračka misija signalizirala da ima nekih problema i institucionalnih i vjerovatno u izbornom procesu i tako pokušava da ne uđe u ocjenjivanje u suštini da li je bilo neregularnosti ili ne. Mislim da će to svakako i pritisak NVO sektora i opozicije uticati da Evropska komisija u procesu pregovaranja, pogotovo u poglavljima 23 i 24, još više vrši pritisak i da insistira na daljem napretku u reformama. Da li će to dovesti do usporavanja ili čak ubrzavanja reformskih procesa i samim time process pregovora o članstvu Crne Gore - mislim da je rano za to jer je proces tek počeo.