Rusija je odlučila da uvede kontrasankcije zemljama koje su uvele sankcije Rusiji zbog aneksije Krima i podrške separatistima u Ukrajini. Među zemlje koje su se pridružile pozicijama Evropske Unije prema Rusiji nalazi se i Crna Gora, pa je otvoreno pitanje ekonomskih i političkih posljedica ovakve odluke Rusije po Crnu Goru.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore naložilo je ambasadi Crne Gore u Moskvi da detaljnije izvijesti o kontramjerama koje Rusija uvodi protiv zemalja koje su Rusiji uvele ograničenja zbog situacije u Ukrajini. Ministarstvo izražava žaljenje zbog odluke Ruske Federacije, te kako se kaže “vjeruju da stav i poziciju Crne Gore razumiju vlasti i građani Rusije i da odluka ruskih nadležnih organa neće na bilo koji način uticati na dobre i prijateljske odnose između Rusije i Crne Gore, niti ozbiljnije ugroziti nastavak i razvoj bilateralnih odnosa i saradnje”. Ovo je saopšteno povodom ukaza ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je ograničio ili zabranio uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i sirovina iz zemalja koje su uvele sankcije Rusiji zbog situacije u Ukrajini. O tome kakve bi mogle biti posljedice po Crnu Goru, od takve odluke Rusije, pitali smo bivšeg ambasadora u Rusiji Slobodana Backovića koji ocjenjuje da kompanijama koje bi bile pogođene ruskim sankcijama država treba da pomogne:
”Da li će se naći vina iz Crne Gore na tom spisku još je neizvjesno. U svakom slučaju ako se vina nađu na tom spisku mislim da bi država trebalo da subvencionira ili nađe rješenje da se ‘Plantažama’ pomogne zbog gubitka tog tržišta.”
Vino "Vranac" crnogorskog proizvođača Plantaže
Ministar poljoprivrede Petar Ivanović je saopštio da još nema preciznih informacija o širini kontramjera Rusije, ali očekuje da tržište bude otvoreno za vino i mesne prerađevine:
“Ako bi odluka bila da se strogo zabranjuje neki proizvod, i da to bude evidentirano samom odlukom, onda više taj proizvod u narednih godinu dana ako toliko bude trajala ta odluka, nećemo moći da izvozimo. Za nas je bitno da tržište ostane slobodno za vino, to je oko 1,7 miliona eura, koliko iznosi izvoz vina na tržište ruske carinske federacije i u posljednje vrijeme imamo rastući izvoz prerađevina od mesa. I krenuli smo sa izvozom pršute.”
Komentarišući mogućnost da se na spisku zabrana izvoza u Rusiju nađu i crnogorski proizvodi, član Odbora za ekonomiju i finansije iz Nove srpske demokratije Strahinja Bulajić smatra da ova vrsta sankcija nije jedino što bi moglo da izazove probleme u Crnoj Gori. Osim potencijalne zabrane izvoza vina, ukoliko se vino tretira u Rusiji kao prehrambeni proizvod, mnogo veći problem za Bulajića predstavlja mogućnost da Crna Gora uz ostale zemlje bude tretirana kao agresor na Rusiju:
“Treba provjeriti da li vino u Rusiji ima status prehrambene robe. Uz to znamo da Crna Gora već trpi propalu turističku sezonu upravo zbog toga što turisti iz Rusije nisu došli u očekivanom broju. Znamo da je prošle godine da je preko 50 odsto ukupnog turističkog priliva ili prihoda, bilo upravo sa te strane. Ali na stranu sve te stvari. Što se mene lično tiče mnogo je teži taj nekakav istorijski momenat, duhovni momenat, tradicionalni momenat. Još kad se ima i u vidu najava pojedinih deputata u državnoj Dumi Ruske federacije da se donese neki zakon ili kako će ga već zvati, prema kome bi sve zemlje koje su zavele sankcije Ruskoj Federaciji imale status agresora. U tom slučaju u toj grupi bi se našla i Crna Gora i to bi bio jedan frapantan istorijski presedan da Crna Gora recimo bude proglašena za agresora na Rusiju.”
Na drugoj strani profesor Backović smatra da sakcije koje se uvode Rusiji i sankcije koje praktično Rusija uvodi sama sebi nisu dobre za samu Rusiju, jer u zatvorenim društvenim sistemima raste entropija, što sa sobom nosi teške posljedice:
„Mislim da će inteligencija ruska i svi koji nešto znaju i mogu da nađu zaposlenje van Rusije, otići. I ovo će biti drugi talas ruske emigracije, a ona prvi je bio poslije rasprada Sovjetskog saveza, a sada će se taj taj talas ponoviti. Zato što će mladi ljudi tražiti bolja i radna mjesta i bolje zarade. A to sve mogu naći u sistemima koji su otvoreni i više liberalni.”
Podsjetimo Crna Gora je jedna od prvih zemalja regiona koja se pridružila pozicijama Evropske Unije prema krizi u Ukrajini, prihvatajući zaključke Savjeta Evrope o ukrajinskoj krizi i pridružujući se na početku restriktivnim mjerama prema jednom broju bivših ukrajinskih političara.