Zakazivanjem sjednice za posljenji dan jula, crnogorski parlament je učinio presedan, jer će poslanici, kojima ni dvodnevni vikend nije bio dovoljan (pa su proširili neradni dio sedmice na petak i ponedjeljak), zasjedati u nedjelju.
To, naravno, nije uzrokovano novim radnim entuzijazmom parlamentaraca, već pritiskom nametnutim zbog obaveza iz evro-integracionog procesa.
Intenzivirana skupštinska aktivnost, međutim, otvara niz pitanja, a jedno od najvažnijih je - da li će ubrzano usvajanje zakona uticati na njihov kvalitet.
Činjenica da su na dnevnom redu izmjene Ustava i mnoštvo važnih zakona koji regulišu pravosudni sistem i državnu upravu, kao i set antikorupcijskih zakona, crnogorski parlament ne spriječava da ih brzinski usvaja.
Vlada, kao na proizvodnoj traci, izbacuje prijedloge budućih zakona, a parlamentarci treba da ih usvajaju, pa da bi sve postigli, zakazuju sjednicu i za nedjelju.
Ovakav radni elan nije rezultat povećane efikasnosti i odgovornosti, već nastojanja da se pred kolektivni godišnji odmor u avgustu naštancuju zakoni i zadovolji Evropska komisija koja sastavlja novi izvještaj o napretku Crne Gore, koji će biti osnov za Evropske Savjet i odluku - da li će Crna Gora dobiti datum početka predpristupnih pregovora.
U vlasti nijesu zabrinuti da bi poplava zakona mogla negativno uticati na kvalitet usvojenih akata.
"Očigledno da je upravo u posljednjem periodu evidentno da neke navike moramo mijenjati. Nešto pod pritiskom naših evropskih partnera nešto zbog činjenice da i sami shvatamo da kako se budemo približavali EU morati da mijenjamo svijest, a da će se to onda odraziti na našu ekonomsku i svaku drugu zbilju", kaže poslanik Socijaldemokratske partije, Damir Šehović.
Predstavnici opozicije, međutim, misle drugačije, poslanik Nove srpske demokratije Goran Danilović je, rekavši da je brzinsko usvajanje zakona ozbiljan problem, naglasio da se to ne odnosi samo na tekuće usijano parlamentarno ljeto.
"Mi vrlo često reformske zakone u jednoj godini na jednoj sjednici amandmanski po više puta ispravljamo. Mnoge zakone usvojimo, dobijemo salvu pohvala od strane predlagača, a to je uvijek na žalost Vlada, a potom predstavnik te iste Vlade za manje od pola godine se pojavi sa izmjenama koje su vrlo često i do jedne trećine zakonskog teksta koji je prethodno usvojen. Prema tome to je problem", ocjenjuje Danilović.
Novi izborni zakon kamen spoticanja
Crna Gora je prošle jeseni, uz status kandidata, dobila i niz uslova za dobijanje datuma početka predpristupnih pregovora. Pored reforme državne uprave, unapređenja slobode medija i antidiskriminacije, navedeni su, prije svega: stvaranje efikasnog, depolitizovanog sudstva i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Kao jedan od najtežih je, ispostavilo se, novi izborni zakon, usklađen sa Ustavom, koji vladajuća koalicija ne može da usvoji bez glasova opozicije u kojoj već osjećaju da se stvara klima da će - ukoliko ne podrže prijedlog vlasti, biti proglašeni za "kočničare evropskog puta" Crne Gore.
"Očigledno da jedan broj političkih subjekata u Crnoj Gori zatiče nespremnim i otkriva moguće namjeru da se za sopstvenu nespremnost da se traži kompromis da bi se došlo do dvije trećine izgovor za eventualno nepostojanje dvotrećinske većine oko donošenja izbornog zakonodavstva prebaci na one od kojih očekuju da glasaju za zakon, a pritom se skriva dobra volja da se traga za kompromisom. Bojim se da oni koji tako razmišljaju sami traže alibi, a zapravo priželjkuju kočenje evropskog puta Crne Gore", smatra Velizar Kaluđerović, iz Socijalističke narodne partije.
Do maksimuma intenziviran rad Skupštine, mogao bi crnogorskim parlamentarcima, u javnosti pribaviti imidž predvodnika reforme svijesti, pozitivne promjene mentaliteta i uvođenja radikalnih novina u radne navike.
Međutim, prema riječima poslanika opozicionog Pokreta za promjene Branka Radulovića, može se zaključiti da se ipak ne događa ništa vanredno.
"Pojedini od nas su uvijek radili istim intezitetom, ali je problem percepcije građana da li vide ili ne vide naš rad. Nije to samo ono što je na plenumu, nije samo ono što je na televizijskom prenosu. Da biste pripremili jedan zakon morate mnogo toga da proučite, preispitate bilo da je u pitanju neki akt ili da je u pitanju praksa pojedinih drugih država. Mnogo, mnogo truda treba. Očito je da poslanici moraju da budu profesionalci, očito je da oni moraju imati mnogo pomoćnika, mnogo bolje materijalne uslove, prostorne uslove da bi bili do kraja kvalitetni. Mi smo siraci tužni bez iđe ikoga. Sami sa tom osnovnom platom", kaže Radulović.
To, naravno, nije uzrokovano novim radnim entuzijazmom parlamentaraca, već pritiskom nametnutim zbog obaveza iz evro-integracionog procesa.
Intenzivirana skupštinska aktivnost, međutim, otvara niz pitanja, a jedno od najvažnijih je - da li će ubrzano usvajanje zakona uticati na njihov kvalitet.
Činjenica da su na dnevnom redu izmjene Ustava i mnoštvo važnih zakona koji regulišu pravosudni sistem i državnu upravu, kao i set antikorupcijskih zakona, crnogorski parlament ne spriječava da ih brzinski usvaja.
Vlada, kao na proizvodnoj traci, izbacuje prijedloge budućih zakona, a parlamentarci treba da ih usvajaju, pa da bi sve postigli, zakazuju sjednicu i za nedjelju.
Ovakav radni elan nije rezultat povećane efikasnosti i odgovornosti, već nastojanja da se pred kolektivni godišnji odmor u avgustu naštancuju zakoni i zadovolji Evropska komisija koja sastavlja novi izvještaj o napretku Crne Gore, koji će biti osnov za Evropske Savjet i odluku - da li će Crna Gora dobiti datum početka predpristupnih pregovora.
U vlasti nijesu zabrinuti da bi poplava zakona mogla negativno uticati na kvalitet usvojenih akata.
"Očigledno da je upravo u posljednjem periodu evidentno da neke navike moramo mijenjati. Nešto pod pritiskom naših evropskih partnera nešto zbog činjenice da i sami shvatamo da kako se budemo približavali EU morati da mijenjamo svijest, a da će se to onda odraziti na našu ekonomsku i svaku drugu zbilju", kaže poslanik Socijaldemokratske partije, Damir Šehović.
Predstavnici opozicije, međutim, misle drugačije, poslanik Nove srpske demokratije Goran Danilović je, rekavši da je brzinsko usvajanje zakona ozbiljan problem, naglasio da se to ne odnosi samo na tekuće usijano parlamentarno ljeto.
"Mi vrlo često reformske zakone u jednoj godini na jednoj sjednici amandmanski po više puta ispravljamo. Mnoge zakone usvojimo, dobijemo salvu pohvala od strane predlagača, a to je uvijek na žalost Vlada, a potom predstavnik te iste Vlade za manje od pola godine se pojavi sa izmjenama koje su vrlo često i do jedne trećine zakonskog teksta koji je prethodno usvojen. Prema tome to je problem", ocjenjuje Danilović.
Novi izborni zakon kamen spoticanja
Crna Gora je prošle jeseni, uz status kandidata, dobila i niz uslova za dobijanje datuma početka predpristupnih pregovora. Pored reforme državne uprave, unapređenja slobode medija i antidiskriminacije, navedeni su, prije svega: stvaranje efikasnog, depolitizovanog sudstva i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Kao jedan od najtežih je, ispostavilo se, novi izborni zakon, usklađen sa Ustavom, koji vladajuća koalicija ne može da usvoji bez glasova opozicije u kojoj već osjećaju da se stvara klima da će - ukoliko ne podrže prijedlog vlasti, biti proglašeni za "kočničare evropskog puta" Crne Gore.
"Očigledno da jedan broj političkih subjekata u Crnoj Gori zatiče nespremnim i otkriva moguće namjeru da se za sopstvenu nespremnost da se traži kompromis da bi se došlo do dvije trećine izgovor za eventualno nepostojanje dvotrećinske većine oko donošenja izbornog zakonodavstva prebaci na one od kojih očekuju da glasaju za zakon, a pritom se skriva dobra volja da se traga za kompromisom. Bojim se da oni koji tako razmišljaju sami traže alibi, a zapravo priželjkuju kočenje evropskog puta Crne Gore", smatra Velizar Kaluđerović, iz Socijalističke narodne partije.
Do maksimuma intenziviran rad Skupštine, mogao bi crnogorskim parlamentarcima, u javnosti pribaviti imidž predvodnika reforme svijesti, pozitivne promjene mentaliteta i uvođenja radikalnih novina u radne navike.
Međutim, prema riječima poslanika opozicionog Pokreta za promjene Branka Radulovića, može se zaključiti da se ipak ne događa ništa vanredno.
"Pojedini od nas su uvijek radili istim intezitetom, ali je problem percepcije građana da li vide ili ne vide naš rad. Nije to samo ono što je na plenumu, nije samo ono što je na televizijskom prenosu. Da biste pripremili jedan zakon morate mnogo toga da proučite, preispitate bilo da je u pitanju neki akt ili da je u pitanju praksa pojedinih drugih država. Mnogo, mnogo truda treba. Očito je da poslanici moraju da budu profesionalci, očito je da oni moraju imati mnogo pomoćnika, mnogo bolje materijalne uslove, prostorne uslove da bi bili do kraja kvalitetni. Mi smo siraci tužni bez iđe ikoga. Sami sa tom osnovnom platom", kaže Radulović.