Iako je epski projekat prvog crnogorskog auto-puta odavno dobio operetske dimenzije, crnogorska Vlada ne odustaje od dosadašnje matrice - nakon samouverene najave realizacije, slijedi konstatovanje neuspjeha koji se uz odbijanje preuzimanja odgovornosti pravda okolnostima i globalnom ekonomskom krizom.
Ministar saobraćaja Andrija Lompar, po ko zna koji put, ponovo najavljuje početak izgradnje auto-puta koji bi povezao jug i sjever Crne Gore za narednu godinu iako u to, u Crnoj Gori, malo ko vjeruje.
"Ne vidim nijedan razlog da tako ne bude", rekao je crnogorski ministar saobraćaja Andrija Lompar, najavljujući početak gradnje auto-puta Bar-Boljare za iduću godinu.
"Nadamo se da će sve proći onako kako želimo. Gradnja autoputa ima dugoročne direktne i indirektne posljedice na ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, te iz tih razloga nastojimo da njegovu realizaciju učinimo što bržom“, rekao je Lompar za državnu Pobjedu.
Pošto je već više puta projekat najavljivan, pa i svečano otvaran ali samo kao politički performans, u Crnoj Gori bi vjerovatno bilo teško naći nekog ko bi nove najave shvatio "zdravo za gotovo."
Saobraćajni stučnjak Emin Duraković, koji je u vrijeme svog poslaničkog angažmana bio uporan kritičar Vladinog pristupa ovom projektu, podsjetivši da je Ministarstvo saobraćaja tek nedavno raspisalo poziv za izradu tehničke studije o opcijama za gradnju autoputa Bar-Boljare i elaborata za procjenu uticaja na životnu sredinu, rekao da je taj posao nemoguće početi naredne godine.
"Ljudi koji vode taj proces su izgubili i stručni i politički kredibilitet i ako oni budu nastavili da vode taj posao ja se plašim da za vrijeme ove vlade od toga neće biti apsolutno ništa. Mi čak nijesmo izabrali ni kompaniju koja će da priprema tehnički elaborat i sudi uticaj na životnu sredinu. Sam proces odabira traje, pa dok oni pripreme taj elaborat i studiju, pa onda tek treba užći u raspisivanje tendera, pa pretkvalifikacioni tender, pa kreiranje šort liste od 6 ponuđača, pa izbor najpovoljnije ponude, pa pregovori. Da se sve događa najboljom mogućom dinamikom mi ne možemo razmišljati o početku gradnje autoputa sve do negdje sredine 2013. godine", procjenjuje Duraković.
Ivanović: Prednosti Bara će se istopiti
Oktobra 2009. Vlada i hrvatski konzorcijum Konstruktor IGH su sklopili Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Bar–Boljare, koji je, prema tadašnjim procjenama, trebalo da bude gotov za sedam do devet godina, po cijeni od dvije milijarde i 770 miliona eura, od čega bi učešće Crne Gore bilo milijardu i 740 miliona.
Posao je, međutim, propao prije nego što je i počeo, jer hrvatski konzorcijum nije uspio da obezbijedi finasijske garancije. Nije pomogao ni dva puta produžavan rok, pa je početak radova kod mjesta Gornje Mrke, u javnosti ostao upamćen, kao svojevrstan politički teatar.
Premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije: Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković su obilježili početak - kako su tada govorili "posla stoljeća".
"Odgovoran vozač bi od Bara do Bijelog Polja putovao 4 sata ili nešto više. Odgovoran vozač će auto putem od Bara do Bijelog Polja putovati sat i po", kazao je u oktobru 2009. tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.
Odgovorni vozači će ipak i dalje voziti satima sa kraja na kraj države, jer je nakon propalog aranžmana sa splitskim Konstruktorom, na red došao grčko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH koji je tvrdio da, samo ako dobiju posao, novac uopšte nije problem.
Ponuda je glasila: 64 kilometra autoputa Crnu Goru bi koštalo skoro milijardu i 600 miliona eura, pa bi Crna Gora dobila najskuplji autoput na svijetu, jer bi svaki njegov kilometar koštao 25 miliona eura. Iako su se razmetali da nemaju problema sa finansijama, iz konzorcijuma Aktor HCH je, kada je trebalo dostaviti garancije, stiglo samo "pismo o namjerama" uz zahtjev za novo produženje roka.
Tender je potom i zvanično proglašen propalim, a Vlada je, uprkos sugestijama dijela domaće stručne i političke javnosti, ali i važnih međunarodnih finansijskih institucija i dalje pokušavala da do cilja stigne "prečicom", odnosno, da umjesto raspisivanja novog tendera, sklopi posao sa kineskom EXIM bankom, koja je ispostavila neprihvatljive zahtjeve.
Dok je mogućnost aranžmana još bila aktuelna, kineski ambasador u Crnoj Gori Li Mančang je javno rekao da Kineze zanima izgradnja pojedinih manjih, lokalnih projekata i, eventualno, izgradnja jadransko-jonske magistrale, koju ovdje više niko i ne pominje.
Zanimljivo je da je prije desetak dana direktor crnogorske Agencije za promociju stranih investicija Petar Ivanović ocijenio da bi za Crnu Goru bilo bolje da je gradila upravo jadransko-jonski autoput, za koji je, od američkog Behtel-a, Crna Gora dobila relevantnu ponudu i koji ne bi bio građen u javno-privatnom partnerstvu, za koji je Ivanović, gostujući u emisiji Živa istina na TV In, rekao da predstavlja model koji je svugdje propao.
"Država bi se, po Behtelovoj ponudi, značajno zadužila, ali pod povoljnim uslovima, a korist bi bila višestruka", rekao je Ivanović.
"U međuvremenu u Albaniji imate već blizu 100 kilometara autoputa. To je plan da se do 2013. godine kompletan autoput završi od luke Drač do Prištine. Koliko god to nama izgledalo čudno i da Bar ima velike komparativne prednosti, za nekoliko godina te prednosti će se istopiti jer se Bar ne naslanja ni na jedan put a luka Drač će se naslanjati na stranu Hrvatske. Imate Ploče, luku koja vas direktno vodi sa trasom do Zapadne Evrope", naveo je on.
Ministar saobraćaja Andrija Lompar, po ko zna koji put, ponovo najavljuje početak izgradnje auto-puta koji bi povezao jug i sjever Crne Gore za narednu godinu iako u to, u Crnoj Gori, malo ko vjeruje.
"Ne vidim nijedan razlog da tako ne bude", rekao je crnogorski ministar saobraćaja Andrija Lompar, najavljujući početak gradnje auto-puta Bar-Boljare za iduću godinu.
"Nadamo se da će sve proći onako kako želimo. Gradnja autoputa ima dugoročne direktne i indirektne posljedice na ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, te iz tih razloga nastojimo da njegovu realizaciju učinimo što bržom“, rekao je Lompar za državnu Pobjedu.
Pošto je već više puta projekat najavljivan, pa i svečano otvaran ali samo kao politički performans, u Crnoj Gori bi vjerovatno bilo teško naći nekog ko bi nove najave shvatio "zdravo za gotovo."
Saobraćajni stučnjak Emin Duraković, koji je u vrijeme svog poslaničkog angažmana bio uporan kritičar Vladinog pristupa ovom projektu, podsjetivši da je Ministarstvo saobraćaja tek nedavno raspisalo poziv za izradu tehničke studije o opcijama za gradnju autoputa Bar-Boljare i elaborata za procjenu uticaja na životnu sredinu, rekao da je taj posao nemoguće početi naredne godine.
"Ljudi koji vode taj proces su izgubili i stručni i politički kredibilitet i ako oni budu nastavili da vode taj posao ja se plašim da za vrijeme ove vlade od toga neće biti apsolutno ništa. Mi čak nijesmo izabrali ni kompaniju koja će da priprema tehnički elaborat i sudi uticaj na životnu sredinu. Sam proces odabira traje, pa dok oni pripreme taj elaborat i studiju, pa onda tek treba užći u raspisivanje tendera, pa pretkvalifikacioni tender, pa kreiranje šort liste od 6 ponuđača, pa izbor najpovoljnije ponude, pa pregovori. Da se sve događa najboljom mogućom dinamikom mi ne možemo razmišljati o početku gradnje autoputa sve do negdje sredine 2013. godine", procjenjuje Duraković.
Ivanović: Prednosti Bara će se istopiti
Oktobra 2009. Vlada i hrvatski konzorcijum Konstruktor IGH su sklopili Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Bar–Boljare, koji je, prema tadašnjim procjenama, trebalo da bude gotov za sedam do devet godina, po cijeni od dvije milijarde i 770 miliona eura, od čega bi učešće Crne Gore bilo milijardu i 740 miliona.
Posao je, međutim, propao prije nego što je i počeo, jer hrvatski konzorcijum nije uspio da obezbijedi finasijske garancije. Nije pomogao ni dva puta produžavan rok, pa je početak radova kod mjesta Gornje Mrke, u javnosti ostao upamćen, kao svojevrstan politički teatar.
Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković na obilježavanju početka radova na autoputu, oktobar 2009. foto: Savo Prelević
Premijeri Crne Gore, Hrvatske i Srbije: Milo Đukanović, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković su obilježili početak - kako su tada govorili "posla stoljeća".
"Odgovoran vozač bi od Bara do Bijelog Polja putovao 4 sata ili nešto više. Odgovoran vozač će auto putem od Bara do Bijelog Polja putovati sat i po", kazao je u oktobru 2009. tadašnji premijer Crne Gore Milo Đukanović.
Odgovorni vozači će ipak i dalje voziti satima sa kraja na kraj države, jer je nakon propalog aranžmana sa splitskim Konstruktorom, na red došao grčko-izraelski konzorcijum Aktor-HCH koji je tvrdio da, samo ako dobiju posao, novac uopšte nije problem.
Ponuda je glasila: 64 kilometra autoputa Crnu Goru bi koštalo skoro milijardu i 600 miliona eura, pa bi Crna Gora dobila najskuplji autoput na svijetu, jer bi svaki njegov kilometar koštao 25 miliona eura. Iako su se razmetali da nemaju problema sa finansijama, iz konzorcijuma Aktor HCH je, kada je trebalo dostaviti garancije, stiglo samo "pismo o namjerama" uz zahtjev za novo produženje roka.
Tender je potom i zvanično proglašen propalim, a Vlada je, uprkos sugestijama dijela domaće stručne i političke javnosti, ali i važnih međunarodnih finansijskih institucija i dalje pokušavala da do cilja stigne "prečicom", odnosno, da umjesto raspisivanja novog tendera, sklopi posao sa kineskom EXIM bankom, koja je ispostavila neprihvatljive zahtjeve.
Dok je mogućnost aranžmana još bila aktuelna, kineski ambasador u Crnoj Gori Li Mančang je javno rekao da Kineze zanima izgradnja pojedinih manjih, lokalnih projekata i, eventualno, izgradnja jadransko-jonske magistrale, koju ovdje više niko i ne pominje.
Zanimljivo je da je prije desetak dana direktor crnogorske Agencije za promociju stranih investicija Petar Ivanović ocijenio da bi za Crnu Goru bilo bolje da je gradila upravo jadransko-jonski autoput, za koji je, od američkog Behtel-a, Crna Gora dobila relevantnu ponudu i koji ne bi bio građen u javno-privatnom partnerstvu, za koji je Ivanović, gostujući u emisiji Živa istina na TV In, rekao da predstavlja model koji je svugdje propao.
"Država bi se, po Behtelovoj ponudi, značajno zadužila, ali pod povoljnim uslovima, a korist bi bila višestruka", rekao je Ivanović.
"U međuvremenu u Albaniji imate već blizu 100 kilometara autoputa. To je plan da se do 2013. godine kompletan autoput završi od luke Drač do Prištine. Koliko god to nama izgledalo čudno i da Bar ima velike komparativne prednosti, za nekoliko godina te prednosti će se istopiti jer se Bar ne naslanja ni na jedan put a luka Drač će se naslanjati na stranu Hrvatske. Imate Ploče, luku koja vas direktno vodi sa trasom do Zapadne Evrope", naveo je on.