Ljubica Bilić je nakon mjesec i po dana prvi put krajem aprila prošetala pijacom koju godinama svakodnevno obilazi. Sarajevska učiteljica u penziji, kaže da nije lako biti zatvoren u kući, naročito kad je čovjek sam i star.
“Mene je samo bilo strah hoću li ja poludjeti od samoće. Da nigdje ne izađem, da mi niko ne dođe, nikog ne vidim.Toga me je bilo strah, a korone - nije”, priča Ljubica i dodaje da je u proteklih mjesec i po dana upoznala sjajne komšije, koje su joj svakodnevno bile od pomoći.
“To mi je najveći utisak, ti divni mladi ljudi koji bi mi svakodnevno pozvonili na vrata i pitali da li sam dobro, da li mi nešto treba. To je za nekog ko živi sam, i u ovakvim vremenima, u ovim okolnostima, velika stvar”, kaže Ljubica.
Pročitajte i ovo: Koliko izolacije mijenjaju ljude? Opsada Sarajeva i korona virus krizaNekadašnjoj učiteljici Ljubici Bilić, kao i svim ostalim penzionerima u BiH, izlazak iz kuće je zbog pandemije korona virusa bio onemogućen.
Nijedna osoba starija od 65 godina, prema odluci Federalnog štaba civilne zaštite, zbog pandemije korona virusa, od polovine marta, nije smjela da izlazi napolje, što je za mnoge promijenilo način života.
Nijaz Nurković, koji je komšinicu Ljubicu Bilić vidio prvi put nakon više od mjesec dana, smatra da je ova mjera za stare osobe bila prestroga, iako ga je, priznaje, u početku bio strah od korona virusa.
“Jeste me bio strah, kako nije, priznajem. Ne znaš šta je, kakav je to virus, ne znaš ništa. Ali, dobro, sad je najvažnije da budemo disciplinovani, da nosimo ove maske, rukavice, vodimo računa o ličnoj higijeni i da nas puste da šetamo. Jedino ne smijemo više da se ljubimo i grlimo, to je ono što ne valja”, kroz osmjeh kaže Nijaz.
Nakon mjesec i po dana, na ulice u Federaciji BiH, osim penzionera, izašle su i osobe mlađe od 18 godina.
Krizni štab Federacije BiH 24. aprila je donio naredbu prema kojoj se mlađima od 18 i starijima od 65 godina omogućava kretanje u određenim terminima.
Kako je odlučeno, osobe starije od 65 godina moći će se kretati ponedjeljkom, srijedom i petkom od devet do 13 sati, dok će osobe mlađe od 18 imati dozvoljeno kretanje utorkom, četvrtkom i subotom od 14 do 20 sati.
Roditelji jedva dočekali izlazak sa djecom
Sarajevski parkovi ponovo su 28. aprila bili ispunjeni djecom, ali i roditeljima, koji su, kako kažu, jedva dočekali ovaj dan.
“Za mene je danas kao neki praznik, znači što možemo da izađemo, djeca nisu baš navikla da su non stop u kući. U početku je sve bilo teško, a sad smo se navikli, sad će nam biti teško da se vratimo svakodnevnom životu”, priča Sanela, majka dve dječaka od sedam i četiri godine.
Kaže da strah od korona virusa postoji, naročito kada pomisli na vraćanje sinova u vrtić i školu.
“Kako će dijete da nosi masku čitav dan ili da drži distancu od drugog. Pa, to je nemoguće. Evo, pogledajte danas šetalište, nismo ni kao građani baš disciplinovani, nosimo više maske oko vrata nego na licu, nemamo razmak ni metar među sobom, a kamoli dva”, smatra Sanela.
Član Kriznog štaba federalnog Ministarstva zdravstva, Goran Čerkez, poručio je građanima Sarajeva kako je razočaran onim što je vidio na ulicama ovog grada, prvi dan nakon što su ublažene mjere, odnosno nakon što je mlađima od 18 godina omogućeno kretanje i izlazak na ulicu.
Na svom Facebook profilu ponovio je da su nove naredbe ublažile mjere, ali da nisu suspendovale držanje distance, nošenje maske na licu, nošenje rukavica i zabranu skupljanja.
"Razočarenje, tako bih mogao opisati jednom riječi osjećaj nakon prolaska Vilsonovim. Imali smo dva mjeseca da naučimo kako štitimo sebe i druge. Imali smo dva mjeseca da podignemo svijest. Šta smo naučili? Malo toga. Nema distance, nema rukavica, maske uglavnom na grlu, vjerovatno zbog grlobolje“, napisao je Čerkez.
Da li su građani naučili lekciju?
Profesor Jurica Arapović, infektolog iz Mostara, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da građani, nakon ublažavanje mjera, uglavnom ne poštuju preporuke i da se ponašaju kao da virusa više nema.
„Žao mi, je jer smo do sada bili disciplinovani, a možemo da pokvarimo sve što smo napravili. Lično mislim da se sa popuštanjem mjera malo prenaglilo, te da je to trebalo popuštati postepeno, na svake dvije sedmice“, smatra Arapović i dodaje da ovakva odluka sa sobom svakako nosi rizik po eventualno dalje širenje virusa.
„Malo je nejasna ta odluka i to je moje lično mišljenje. Da li je ona bila ubrzana odlukom Ustavnog suda, da li nečim drugim, ne znam, ali mislim da je trebalo pratiti i Republiku Srpsku i zajedno te mjere na isti način popuštati“, tvrdi infektolog Arpović iz Mostara.
Ustavni sud BiH je 22. aprila 2020. godine donio odluku kojom je utvrđeno da su zabranom kretanja za osobe starije od 65 i mlađe od 18 godina prekršena ljudska prava, nakon čega je Federalni štab civilne zaštite donio odluku o ublažavanju mjera, ukidanju policijskog sata, ali i odluku Federacije BiH da se osobe sa granice, umjesto u karantine, upućuju u kućnu izolaciju.
Pročitajte i ovo: Nakon oduke Ustavnog suda: Izmjene naredbe o zabrani kretanja u Federaciji BiHOve odluke komentarisao je i ministar zdravstva Republike Srpske Alen Šeranić koji je upozorio da one, epidemiološki, mogu ugroziti cijelu BiH, te da je zajedno trebalo raditi na ublažavanju mjera.
Uprkos svemu, doktor Arapović tvrdi da je BiH došla do drugog poluvremena u borbi protiv korona virusa, ali da je disciplina građana i dalje neophodna.
„Vakcine sigurno neće biti još godinu ili dvije. I kada je bude, ko zna kako ćemo i na koji način do nje stizati. Moramo da naučimo da živimo sa virusom i da vodimo računa o sebi i drugima i to je jedino što nam za sada preostaje“, zaključuje Arapović.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, u BiH je zaključno sa 28. aprilom više od 1.500 osoba zaraženo korona virusom, dok je njih 63 preminulo.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.