Pomaci BiH i Srbije ka Evropi

Zastava Evropske unije, Foto: Midhat Poturović

Odluka Saveta evropskih ministara da zahtjev Srbije za kandidaturu proslijede Evropskoj komisiji nije neočekivana - već dugo za nju, sem diplomatije Beograda, lobiraju brojni evropski centri, želeći tako nagraditi Srbiju za konstruktivan odnos prema nedavnoj kosovskoj rezoluciji i nadajući se da će to pomoći početku dijaloga Beograda i Prištine.

"Veoma sam zadovoljan da je danas bilo moguće postići sporazum o pozitivnim tonovima odluke o prosljeđivanju aplikacije za članstvo Evropskoj komisiji. Sada očekujemo da obje strane rade - Srbija na svim tehničkim aspektima posla, a Komisija da pripremi mišljenje o spremnosti Srbije i da se ovome vratimo bez predugog čekanja. U svakom slučaju, bila je ovo važna poruka, ne samo Srbiji, već i cijelom regionu, o važnosti procesa evropskih integracija,
" kazao je ministar vanjskih poslova Švedske, Carl Bildt.

"Danas šaljemo ne samo jasnu poruku, već smo i konkretno odlučili - Komisija započinje svoj dio posla, započinje razmatranje spremnosti i pripremljenosti Srbije da postane zemlja-kandidat i veoma sam sretan da je komesar za proširenje, Füle, najavio da će njihov rad biti okončan u drugoj polovini naredne godine. Uz ovo, vjerujem da će priča o Srbiji snažno ohrabriti i ostale države zapadnog Balkana. Ja sam lično veoma sretan zbog toga,"
naglasio je ministar spoljnih poslova Slovačke, Mikulás Dzurinda.
Stefan Fule

Komesar za proširenje, Štefan Füle, kazao je da je to svakako dobar dan za Srbiju, ali i za Zapadni Balkan i EU.

"Važno je da su države članice danas, nakon deset mjeseci, reagovale na aplikaciju Srbije za članstvo. Takođe je važno naglastiti da ovo nije kraj, već tek početak procesa. Razgovarali smo ovdje sa predstavnicima Srbije o narednim koracima i pripremi seta pitanja koja ćemo poslati što prije možemo. Tokom narednih sedmica ćemo ih predati zvaničnom Beogradu i tada čekati spremni da obradimo odgovore koje dobijemo, to sve do druge polovine naredne godine," naveo je on.

A u Briselu je, dva dana poslije, na skupu Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta izvjestitelj za Srbiju, Jelko Kacin, spremio izvještaj o radu na nacrtu rezolucije Evropskog parlamenta o Srbiji, koja bi trebala biti usvojena do kraja godine. Protekle dvije godine su prošle bez rezolucije o ovoj zemlji jer je početak ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bio odložen zbog nedovoljne saradnje sa Haškim sudom.

"Od ovog momenta samo od Srbije zavisi kada će dobiti status zemlje kandidata. To nije više u rukama ni Evropske komisije, niti Vijeća. U Vijeću Evrope su potvrdili da će konsezualno potvrditi i dati taj status čim Srbija ispuni te uslove. Ali, pošto Srbija traži, i stvarno je jako lobirala da dobije to zeleno svjetlo, sada će i dobiti to što je tražila – a to je realna slika o sebi, svojim kapacitetima, svojim dostignućima, ali prije svega o manjkavostima. Mislim da je situacija u medijima veoma slaba, da ide na dolje. Srbija je rangirana dvadeset i nešto mjesta niže nego što je bila prošle godine. Žuta štampa jednostavno izmišlja stvari, objavljuje stvari, ujedno obavlja funkciju tužioca i sudije, znači to sa medijima mogu ilustrirati feudalizacijom medija od strane pojedinih političkih opcija,“
kazao je Kacin.

8. novembra odluka o oslobađanju od viza

Iako je vijest dana, čak sedmice, sa ministarskog skupa bila odluka da se aplikacija Srbije proslijedi na mišljenje Evropskoj komisiji, ipak su ministri našli vremena za paralelu - gdje bi BiH mogla i trebala biti.

"Nadam se da su u BiH primjetili da smo sada u situaciji da sve ostale države regiona idu naprijed - tu je Hrvatska, Srbija, Albanija, Crna Gora, čak i Makedonija, gdje još samo pitanje imena čeka da bude riješeno. Zato mislim da je iznimno važno da sada, kada je proces formiranja nove vlasti u toku, da se ovo pitanje stavi na vrh dnevnog reda. BiH mora poduzeti neophodne korake kako bi se priključila ostatku regiona,"
rekao je Bildt.
Catherine Ashton

Bez obzira o kome i čemu se diskutovalo, kada je riječ o zapadnom Balkanu, visoka predstavnica Catherine Ashton - imajući na umu BiH, za koju,
zajedno sa Amerikancima, priprema nove korake i mjere - tvrdi:

„BiH je veoma, veoma važna. O tome sam razgovarala sa državnom sekretarkom Clinton prije desetak dana, nakon što se ona vratila iz regiona. Dijelimo mišljenje da je sada važan trenutak da budemo osposobljeni da se krećemo korak naprijed u našoj strategiji prema BiH, da budemo u stanju da pomognemo i podržimo proevropske snage. Tu je 39 posto nezaposlenih, cijela generacija mladih ljudi kojima treba posao, treba budućnost. Zato mislim da nova vlast mora na tu tačku da fokusira svoju pažnju, da sačini široku strategiju prema našem zajedničkom cilju. Mi smo tijesno uključeni, imamo nekih ideja koje se još razmatraju prije nego što se objave. Ali, u svakom slučaju, moramo biti veoma jasni u koracima kakve ćemo poduzeti tokom nekoliko narednih sedmica.“

Iz Evropskog vijeća stiže poruka: za 8. novembar ujutro i sastanak ministara unutrašnjih poslova, prva planirana tačka dnevnog reda je - odluka o oslobađanju od viza BiH i Albanije! Desiće se to samo dan prije nego što Evropska komisija objavi sumoran izvještaj o godišnjem progresu BiH u reformama i evropskim integracijama. Pozitivni bi rekli – i sivilo se lakše podnosi sa bezviznim pasošem u džepu.

*****
Ostali tekstovi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Korupcija koči BiH na evropskom putu


*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)