Međunarodni dan arhiva jedinstvena je prilika da se skrene pažnja na značaj i ulogu arhiva.
Predstaviti građanima najvrijednije zbirke, stare više od stotinu godina, način je da ih se upozna sa blagom koje se čuva u arhivu. Upravo na taj korak, a u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana arhiva, Historijski arhiv Sarajevo predstavio je zbirke na orijentalnim jezicima i zbirke fotografija i razglednica.
“Govorimo o rukopisima i dokumentima pisanim arapskim pismom, pisanim na turskom jeziku poglavito, arapskom, perzijskom i bosanskom, ali pisano arapskim slovima. Kao primjer tu je godišnjak časopisa Misbah, sa desne strane pisan je latinicom, sa desne strane je arebica, ali naše riječi”, objašnjava orijentalista i viši arhivista Arhiva Sarajevo, Atif Mušinović.
Mapa BiH u Arhivu
Da su istinski zapostavljene ustanove arhiva u BiH potvrđuje i podatak da mlađe generacije nisu ni čule za njihovo postojanje. Stoga, u Arhivu Sarajevo odlučili su upoznati najmlađe sa značajem arhiva.
“Većina djece je čula za muzej, arhiv nije poznat toliko. Mi smo ove godine iskoristili priliku, da obilježavanjem ovog dana skrenemo pažnju građanima, ali posebno djeci, kako bi se od početka učili tome šta je arhiv i kolika je njegova vrijednost", priča rukovodilica Odsijeka za sređivanje i obradu arhivske građe, Almira Alibašić Fideler.
Čuvari zapisa o identitetima naroda, zgrade arhiva, u svakoj državi bi, po vrijednosti svega što se u njima čuva, morale biti posebno zaštićene, no to nije slučaj u BiH. Arhivi u ovoj državi i dalje su u nemilosti državnih institucija.
“Kod nas arhivista je postojala nada, da će nakon osamostaljenja, država BiH uložiti više u osnovne ili bazične institucije kulture, jer arhivi su memorija društva, države, naroda i nacija. Ono što mi ljubomorno i privilegirano čuvamo u našim fondovima, nije na adekvatan način zaštićeno i smješteno”, stav je direktora Arhiva Sarajevo, Sejdalije Gušića.
Prije nešto više od godinu u nepovrat je u vatrenoj stihiji, tokom protesta u Sarajevu 7. februara 2014. godine, otišlo 15.300 dokumenata. Izgorjela je arhiva koja je sadržavala značajan broj građe između dva svjetska rata i perioda austrougarske vladavine, uključujući i dokumentaciju sa suđenja Gavrilu Principu. Osam mjeseci nakon renoviran je depo Arhiva Bosne i Hercegovine, a obnovu ovog dijela je financirala Turska agencija za saradnju i razvoj. Do sada je spašeno oko 3.000 kutija građe. Italijanski i češki stručnjaci procjenili su da će za sanaciju nagorjele građe trebati oko četiri godine. Pomoć je stizala iz drugih zemalja, ali ne i iz BiH.
“Nekoliko puta je to bilo na dnevnom redu Vijeća ministara BiH, ali uvijek pri kraju kao tačka dnevnog reda i oni nikad nisu stigli do nje. Tako da do sada nismo od države dobili niti jednog feninga pomoći za sve ovo što radimo”, tvrdi direktor Arhiva BiH, Duško Vržina.
Atif Mušinović i Almira Alibašić spremaju zbirke na orijentalnim jezicima i zbirke fotografija i razglednica
Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, zgrada Predsjedništva BiH i građa Arhiva nedavno su stavljene na listu ugroženih spomenika. Iz Komisije upozoravaju kako državni Arhiv ne može biti smješten na četiri lokacije.
“Politika nema dovoljno sluha za očuvanje kulturnog naslijeđa u čitavoj BiH. Arhiv BiH mora da dobije adekvatan prostor i mora dobiti finansijsku pomoć kako bi se uspjela zaštititi ona građa koja nije još uvijek oštećena, ali kojoj takođe prijeti devastacija”, kaže Alisa Marjanović.
Institucije koje baštine kulturnu tradiciju naroda BiH uglavnom dijele istu sudbinu. Od osamostaljenja do danas, institucije vlasti nisu pokazale interes za kulturno-historijskim naslijeđem, pa stoga u ovoj državi najvažnije i najstarije ustanove propadaju zaključane, a ostale su prepuštene na milost i nemilost menadžmentima koje postavlja politika.