Zamjenik visokog predstavnika u BiH Brus Barton u srijedu je, nakon dvodnevnog sastanka političkih direktora zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) upozorio da ističe rok za dogovor političkih stranaka oko održavanja lokalnih izbora u Mostaru i da je ostalo manje od 30 dana da se to pitanje riješi kako bi u ovom gradu lokalni izbori bili održani 2. oktobra.
Politički direktori zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH su tokom sastanka u utorak i srijedu u Sarajevu razmatrali aktuelnu situaciju u Bosni i Hercegovini i među ostalim pripreme za održavanje lokalnih izbora 2. oktobra ove godine.
Za sada, jedino za Mostar ovi izbori nisu raspisani, pa je ostavljena mogućnost da se to učini naknadno, ukoliko o izmjenama Izbornog zakona bude postignut politički dogovor. Ali, tog dogovora i dalje nema.
Predsjednik Centralne izborne komisije Ahmet Šantić, Mostarac, ukoliko se ne desi čudo, neće moći glasati na oktobarskim lokalnim izborima. Presedan koji je teško pronaći bilo gdje u svijetu – osoba koja je najodgovornija za izborni proces, ne može na biralište.
"Govorim sa stanovišta funkcije koju obavljam.To znači - predsjednik Centralne izborne komisije praktično nema mogućnost da glasa na lokalnim izborima, a normalno da ja nisam jedini. Svi građani grada Mostara zaista su na ovaj način obespravljeni“, kaže Šantić.
Možda će za izlazak na biralište 2. oktobra biti zakinut i član Predsjedništva BiH Dragan Čović. Ali, to je već druga priča, jer je ovaj predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) jedan od glavnih aktera brojnih sastanaka na kojim rješenje nije pronađeno. Nakon još jednog neuspješnog dogovora u utorak, evo šta je Čović izjavio:
"Procjena je da ima smisla nastaviti razgovore, da u narednih dva - tri dana pokušamo vratiti poruku u kojoj razini je to usuglašeno. Ideja svih je da se izbori u Mostaru moraju održati. Siguran sam da će 2.10. biti izbori u Mostaru“, poručuje Čović.
Bakir Izetbegović i Dragan Čović
Sasvim suprotan stav ima predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
"Cijenim da izbora u Mostaru neće biti. Ne mislim da su posebni pomaci napravljeni. Naravno, uložen je jedan napor, trajali su razgovori sat i po“, kaže Izetbegović.
Ovo pokazuje da ključne partije koje odlučuju o sudbini Mostara nemaju jedinstven stav čak ni o tome šta su se, a šta nisu dogovorili.
Ne boje se reakcije građana
Analitičarka Ivana Marić kaže da se to moglo očekivati od koalicije Stranke demokratske akcije(SDA), Hrvatske demokratske zajednice i Saveza za bolju budućnost (SBB), koja nema mnogo zajedničkog što bi ih programski povezivalo:
"Oni objavljuju vijest da se nisu dogovorili! Tako su građani već počeli da se šale na taj račun: 'O čemu se koalicija nije danas dogovorila?'", komentariše Ivana Marić, te dodaje kako se ipak uspijevaju dogovoriti za direktorske pozicije, što pokazuju i ovi posljednji sastanci.
"Od svih pregovora koji su bitni za građane jedino su se uspjeli dogovoriti oko toga ko će biti novi direktor Autocesta Federacije. Vidimo da im građani nisu na prvom mjestu, jer ne vidim razlog zbog kojeg bi ovako dugo odugovlačili postizanje dogovora. To potvrđuje i situacija oko mehanizma koordinacije za koji je objavljeno da je usvojen i čak je objavljen u Službenom glasniku, a dva mjseca kasnije ide njegova modifikacija i to neuspješno. I na posljednjem sastanku u utorak nije postignut dogovor. Tako da, njima građani nisu bitni i ne boje se reakcije građana dok kritika opozicije izostaje“, smatra Marić.
Mostar, elections
Posljednji lokalni izbori u Mostaru održani su 2008. godine a 2012. su propušteni zbog toga što nisu izmjenjene odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće odnosno Skupštinu.
Njih je neustavnim 2010. proglasio Ustavni sud BiH, pa je tako Statut grada, koji je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR), stavljen van snage.
Uspjeha nema jer su se, uz izmjene Izbornog zakona, otvorila i pitanja izmjene Statuta odnosno drugačijeg uređenja grada na Neretvi, upozorava profesor Ustavnog prava iz Mostara dr Nurko Pobrić.
"Davno je Parlamentarna skupština BiH trebala izvršiti izmjenu Izbornog zakona i omogućiti da se održe izbori, a tek potom, kad se uspostavi Gradsko vijeće, tražiti promjenu Statuta, moguću neku drugu organizaciju Grada. Međutim, sad su se ove političke stranke 'zapetljale' u svoje prijedloge, tako da je izlaz iz te situacije vrlo, vrlo komplikovan, po mom sudu. Ako to budu slijedili, jednostavno izbora u Mostaru neće biti u oktobru, izuzev ako bi visoki predstavnik međunarodne zajednice intervenisao, ali ja u to ne vjerujem", ističe profesor Pobrić.
Neprovedeni paket odluka
Neki analitičari smatraju da je kompromis svih ovih godina izostao jer su razgovori o Mostaru vođeni kao dio paketa s više političkih odluka.
Zoran Krešić, novinar “Večernjeg lista”, kaže kako je to "rezultat razgovora i pregovora političkih stranaka oko rješenja koje se tiču i provedbe presude 'Sejdić-Finci' i rješenja institucionalnog pitanja ravnopravnosti Hrvata i pitanja provedbe izbora u Mostaru".
"Dakle, ta tri procesa su cijelo vrijeme bila zajednička i promatrana su uvijek zajedno i praktično nije trebalo očekivati nikakav dogovor oko Mostara zasebno, osim eventualno u dijelu da se postigne dogovor oko same tehnike provedbe rezultata, odnosno provedbe izbora u Mostaru, po presudi koju je donio Ustavni sud prije čak pet godina. Suština priče grada Mostara na neki način oslikava ili preslikava ukupne odnose u Bosni i Hercegovini, a prije svega u Federaciji BiH, između dominantno hrvatske i bošnjačke strane. Ona predstavlja jednu politiku, odnosno sadašnje politike koje su na vlasti i koje imaju međusobne odnose nepovjerenja“, kaže Krešić.
Zbog čega je održavanje izbora za Mostar posebno važno? Zbog toga što bi način uspostave izbornih jedinica mogao omogućiti ili spriječiti nove podjele u ovom gradu, u kojem već postoje brojne dvostruke institucije: Univerzitet i Sveučilište, Pozorište i Teatar, Bolnica i Sveučilišna klinika, Fudbalski klub “Velež “ i Nogometni klub “Zrinjski”.
Ali rekord drže preduzeća koja se bave čistoćom grada i kojih je ukupno pet, a nema Gradskog vijeća da ih ujedini. Pet preduzeća za čistoću, a Mostar nikad prljaviji bio nije!