Za nešto više od četiri mjeseca u Bosni i Hercegovini će biti održani lokalni izbori. U proteklom vremenu vlasti u toj zemlji uspjele su se dogovoriti tek o tehničkim izmjenama izbornog zakonodavstva, dok su krupa pitanja, poput održavanja izbora u Mostaru, još uvijek ostala otvorena. Predstavnici civilnog društva naglašavaju kako političke partije ne žele sistemske promjene izbornog zakonodavstva, jer im postojeće stanje odgovara.
Bosna i Hercegovina još uvijek je daleko od modernog europskog izbornog zakona, i na njegovim izmjenama i doradama će se raditi još dugo. Interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva potrošila je godinu dana, e da bi usvojila tek izmjene tehničke prirode. Koalicija za slobodne i poštene izbore 'Pod lupom' zalaže se za izmjene Izbornog zakona koje se odnose na rad biračkih odbora. Direktor Koalicije Dario Jovanović optimističan je da će one biti usvojene do općih izbora 2018. godine.
„Koalicija 'Pod lupom' ima četiri ključne preporuke za unapređenje Izbornog zakona. One se odnose na uvođenje nestranačke funkcije predsjednika biračkog odbora, dakle profesionalizaciju rada biračkih odbora, zatim javnu objavu imena svih članova biračkih odbora, kako bi se spriječila trgovina koja se dešava prije samog izbornog dana, također transparentne glasačke kutije za svaki nivo vlasti koji se bira i smanjenje visine glasačke kabine, s ciljem da spriječimo nepravilnosti koje smo utvrdili na prošlim izborima da se dešavaju na određenom, istina incidentnom, broju biračkih mjesta“, napominje Jovanović.
Jedno od najkrupnijih pitanja koje se nalazi pred domaćim političarima je rješenje za Mostar, u kojem lokalni izbori nisu održani osam godina. Halid Genjac, izaslanik u Domu naroda državnog Parlamenta i član Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, vjeruje u pozitivno rješenje.
„Moguće je pronaći rješenje vezano za Mostar i posebnim zakonom sa prelaznim odredbama, u smislu da bi to vrijedilo samo za ove izbore, održati izbore 2. oktobra, kad su i ostale općine, ili, ako to bude kasnilo sa rješenjem, može neko vrijeme nakon općinskih izbora da se održe izbori u Mostaru. Naravno, u oba slučaja bi mandat izabranih vijećnika u gradu Mostaru vrijedio do sljedećih općinskih izbora“, kaže Genjac.
U pozitivno rješenje za Mostar vjeruje i Bariša Čolak, također član radne grupe ispred Doma naroda državnog Parlamenta.
„Zaista, tu mogu samo izraziti svoju zabrinutost što to nismo riješili. Mi to pitanje nismo niti tretirali kroz Interresornu radnu skupinu. Ja još uvijek želim vjerovati da postoji neka, makar i mala, šansa da će ipak izbori biti održani, ukoliko se svi akteri budu pridržavali toga da to naprosto moramo napraviti u okviru Ustava BiH i odluke Ustavnog suda i ostalih odredbi Izbornog zakona. Ja vjerujem da još uvijek postoji šansa, ali mislim da treba vrlo brzo i vrlo ozbiljno pristupiti rješavanju tog pitanja.“
Lazar Prodanović, član Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva ispred Zastupničkog doma državnog Parlamenta smatra da "ovo nije bio ambijent u kojem bismo mogli postići takav rezultat".
"Uradili smo ono što je u ovom momentu bilo moguće, a smatram da bi poslije više od dvadeset izmjena Izbornog zakona trebalo uraditi novi zakon i smatram da bi on trebao da bude odvojen za izbor članova Predsjedništva, za izbor poslanika u Parlamentarnoj skupštini, parlamentima entiteta i za lokalne izbore“, objašnjava Prodanović.
Pitanje održavanja lokalnih izbora u Mostaru važno je i za europski put BiH, jer će o njemu ovisiti buduće ocjene u godišnjim izvještajima Europske komisije o napretku zemlje, objašnjava Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH.
„Ja se zaista nadam i ovom prilikom bih ohrabrio političare da nastave na pronalaženju rješenja, jer će biti vrlo teško sa strane Evropske unije, bilo kakve analize da se rade, dati pozitivno mišljenje, ako mora u našem izvještaju i analizi za zemlju da stoji da u jednom dijelu Bosne i Hercegovine građani nisu u mogućnosti da iskažu svoju volju putem demokratskih izbora“, kaže Daviddi.
U BiH do sada nije bilo značajnijih iskoraka u reformi izbornog zakonodavstva jer izabrani predstavnici vlasti ne žele sistemske promjene ovog pitanja, mišljenja je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije 'Pod lupom'.
„Političke stranke ipak ne žele sistemski ništa da mijenjaju iz jednog prostog razloga – one su postale interesne grupe, manje ideološke. Vidimo da se vrlo lako trguje pozicijama u parlamentima. To je onaj najveći problem u Bosni i Hercegovini – mi ćemo izaći iz političke krize, izaći ćemo iz ekonomske krize, iz socijalne, ali ne znam kako ćemo izaći iz te moralne krize, jer su korupcija i nepotizam ušli u sve spore ovog našeg života. To je metastaziralo kao najteži oblik raka. Kad imate takve metastaze, to društvo je osuđeno na umiranje“, smatra Šehić.
Predstavnici civilnog društva mišljenja su također da predstavnici međunarodne zajednice u BiH moraju biti puno oprezniji u davanju ocjena o napretku te zemlje na europskom putu. Njihove ocjene u posljednje vrijeme su puno optimističnije od stvarne slike zemlje, u kojoj raste siromaštvo i ekonomska migracija njenih građana.
