Pokušava li Đukanović da disciplinuje tužioce?

Milo Đukanović

Da li izvršna vlast u Crnoj Gori, predvođena Milom Đukanovićem pokušava da ustroji Vrhovnog i Specijalnog tužioca Ivicu Stankovića i Milivoja Katnića i ograniči njihova ovlašćenja u borbi protiv kriminala i korupcije, u čemu su dvojica tužilaca u protekloj godini pokazali vidljive rezultate? Povod za sumnjičenja je aprilska sjednica Vijeća za Nacionalnu bezbjednost, čiji su zaključci procurili u javnost i od opozicionih poslanika i javnosti označeni kao dramatično izlaženje Vijeća iz zakonskih okvira.

Član Parlamentarnog odbora za bezbjednost, samostalni poslanik iz redova Bečićevih Demokrata Velizar Kaluđerović, prvi je ukazao kako se u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori „nešto krupno iza brda valja“.

Velizar Kaluđerović

Do takvog zaključka došao je nakon što je pročitao izvještaj i zaključke sa aprilske sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koji su označeni najvećim stepenom tajnosti. Detalji tog izvještaja, međutim, procurili su u javnost i otkrili kako Vijeće kojim predsjedava premijer Đukanović, navodno, sugeriše Vladi na čijem je čelu, da pripremi izmjene zakona kako bi se Vrhovnom i Glavnom Specijalnom tužiocu Ivici Stankoviću i Milivoju Katniću smanjila nadležnost, odnosno ograničila njihova ovlašćenja.

Ivica Stanković, vrhovni državni tužilac

Ništa manje nije zabrinula navodna konstatacija u zaključcima Vijeća kako obavještajne službe i Uprava policije daju sve od sebe u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali da ih u tome koče, niko drugo, nego - pomenuti tužioci.

Velizar Kaluđerović je, stoga, zajedno sa još pet opozicionih poslanika zatražio hitnu sjednicu Odbora za bezbjednost, pošto situaciju doživljava kao dramatičnu.

“Zebem da neko ne nađe načina da izbjegne održavanje te sjednice. Izuzetno je bitno, s obzirom na ono što sam pročitao u tom dokumentu označeno kao strogo tajno, da se licem u lice, na zatvorenoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, pred parlamentarcima sretnu na jednoj strani Đukanović i Marković, kao autori određenih stavova, a na drugoj strani gospoda Stanković i Katnić, i da razmijene argmente“, kaže Kaluđerović.

Podsjetimo, Vijeće za Nacionalnu bezbjednost krovna je bezbjednosna institucija u Crnoj Gori, na čijem čelu su premijer Đukanović i njegova desna ruka, potpredsjednik Vlade i koordinator rada svih bezbjednosnih službi Duško Marković.

Svetozar Marović, Podgorica, januar 2016.

​Upravo njima dvojici, prema mišljenju Krivokapićevih Socijaldemokrata, donedavnih Đukanovićevih političkih partnera, smeta to što su dva ključna tužioca u državi pokazali dugo očekivane i opipljive rezultate u borbi protiv korupcije i kriminala, strpavši u zatvor brojne funkcionere vladajuće Demokratske partije socijalista, među kojima i dugodišnjeg drugog čovjeka te partije Svetozara Marovića, koji je priznao da je šef organizovane kriminalne grupe koja je budžet Budve oštetila za desetine miliona eura.

Funkcioner SDP-a Ivan Vujović konstatuje kako "Vijeće za nacionalnu bezbjednost, koje je pod direktnom kontrolom Mila Đukanovića, očigledno sada staje na prvu borbenu liniju opstrukcije državnog tužilaštva, odnosno rušenja ove ustavne institucije kao samostalnog organa, koji je ključan u jačanju vladavine prava i već zadobila značajno povjerenje javnosti, kada je riječ o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Te opstrukcije i to rušenje institucije Državnog tužilaštva i Specialnog tužilaštva, sada izmještaju iz zone prikrivenog ili manje javnog,u zonu institucionalnog i javnog.“

Sve to korepsondira sa sve češćim javnim vajkanjima tužilaca Katnića i Stankovića. Prvi je još prije nekoliko mjeseci upozorio da se protiv Specijalnog tužilaštva vodi specijalni rat. Drugi sve češće ukazuje kako se Vrhovno tužilaštvo u svom radu kontinuirano, maltene svakodnevno,suočava sa opstrukcijama.

Ljuiđ Ljubo Škrelja, član Skupštinskog odbora za bezbjednost iz vladajuće Demokratske partije socijalista, pak smatra kako se te opaske nikako ne mogu odnositi na njegovu partiju. Na naše pitanje da li to znači da DPS podržave Stankovića i Katnića u daljoj borbi protiv korupcije i kriminala Škrelja odgovara potvrdno.

"Normalno. Ne samo to, nego sa svim kapacitetima, jer je nama kao činiocima ove vlasti i ove države, kao političkom subjektu, cilj da stvorimo zdravo društvo, društvo koje će biti primjer za to. Iako mi nećemo da priznamo da je Crna Gora po stepenu smanjena kriminaliteta lider u regionu, mi to predstavljamo drugačije“, kaže Škrelja.

Milivoj Katnić, glavni specijalni tužilac

Tužioci Stanković i Katnić, nakon dugog perioda tokom koga je tužilaštvo prozivano kao „ trula daska“ pravosuđa, koja je pod šapom izvršne vlasti nespremna da krenu u suštinsku borbu protiv korupcije i kriminala, za kratko vrijeme počeli su da vraćaju povjerenje u tu institucuju i pridobijaju simpatije za svoj rad ne samo domaće javnosti, već i relevantih međunarodnih adresa.

Osim konkretnih učinika u borbi prtiv svih oblika kriminala, od glavnih tužilaca u državi stizala su i uvjeravanja kako ni ubuduće neće biti nedodirljivih i da svako ko se ogriješio o zakon neće moći mirno da spava.

No, Ivan Vujović se pribojava kako se neće stati sa pokušajima da se Stanković i Katnić stave pod potpunu kontrolu vladajuće partije. "Sistem koji želi da uspostavi Demokratska partija socijalista je sistem zarobljenih institucija i onda je logično da toj partiji smetaju sve one autonomne sfere društvenog života koje nijesu pod njihovom kontrolom“, kaže Vujović.

Da je korupcija, posebno ona na visokom nivou, ključni problem u Crnoj Gori u procesu evroatlantskih integracija, iz godine u godinu, u svojim izvještajima ukazuje Evropska Komsija ali i druge važne medjunarodne organizacije.

Velizar Kaluđerović zaključuje: "Izvršne vlasti, dugi niz godina u Crnoj Gori, kao najuticajniji političari u DPS-u a time i u vladajućim strukturama, očigledno imaju razloga da zebu od principijelnog obavljanja poslova i samostalnog i nezavisnog djelovanja državnog organa, u čijoj je nadležnosti gonjenje učinilaca krivičnih djela, bez obzira kako se oni zovu.“