Predstavnici crnogorske Vlade, Elektro-prenosnog sistema i italijanske kompanije Terna, potpisali su u utorak, dugo najavljivan, Sporazum o uspostavljanju podmorske veze između Crne Gore i Italije.
Projekat elektro-energetskog kabla, koji će povezati morske obale Crne Gore i Italije, koštaće 700 mliona eura, što će ići na račun italijanskog investitora. Crna Gora će morati da plati izgradnju postrojenja na koje će se kabl priključiti, kao i kompletan sistem prenosa od obale, do svoje sjeverne granice, što će koštati 80 - 90 miliona eura.
Italija ovim projektom rješava problem energetskog deficita, zemlje regiona dobijaju mogućnost da izvoze struju u zemlje Evropske unije, a na pitanje - šta Crna Gora dobija ovim projektom, za RSE odgovara pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović:
"Svake godine će naša kompanija "Prenos" i država od taksi da dobije od 10 do 40 miliona a te takse će da se naplaćuju po osnovu prolaska električne energije preko teritorije Crne Gore. Takođe, budući da će sve zemlje regiona da koriste tu mogućnost što je Crna Gora praktično energetsko čvorište i povezana je sa svima u okruženju 400 to kilovoltnim vodovima, a poslije izgradnje kabla drugi će morati plaćati tranzitne takse. Zatim, novi kapaciteti treba da se grade u Crnoj Gori - Termoelektrana Maoče, hidroelektrane, elektrane iz obnovljivih izvora energije. Italija sve te viškove energije može da primi, budući da joj fali dosta energije. Vi znate da 4.300 megavata Italiji fali. Ovaj kabal je samo hiljadu megavata i on će se maksimalno iskoristiti."
Čanović je govorio i o vrijednosti investicije.
"700 miliona eura treba da uloži kompanija Terna, a Crna Gora će da uloži oko 80 – 90 miliona za svoju infrastrukturu. Rade se prenosna mreža i trafo stanica, zatim dokapitalizacija. Terna treba da uđe u "Prenos"sa 20 posto a to je red veličina 35 miliona i taj ugovor je takođe potpisan", naveo je on.
Korist za Crnu Goru zanemarljiva
Sam projekat izgradnje podmorskog elektro-energetskog kabla između Crne Gore i Italije, dio domaće javnosti stavlja u kontekst italijanskog proboja na crnogorsko tržište, prije svega kroz djelimičnu privatizaciju Elektroprivrede, koja je i sama, kao proces, bila kritikovana zbog navodne favorizacije italijanske kompanije A2A, koja je, prema pojedinim ocjenama, pobijedila zahvaljujući tajnom dogovoru premijera Crne Gore i Italije: Mila Đukanovića i Silvija Berluskonija.
Osim toga, iako je više puta demantovano, i za predstojeći tender za gradnju četiri hidroelektrane na rijeci Morači, Italijani važe kao favoriti. Sve zajedno: Elektroprivredu, tender za Moraču i gradnju podvodnog kabla, dio domaće javosti vidi isključivo kao projekat, kojim Italija rješava svoj problem nedostatka električne energije, a od kog će Crna Gora imati zanemarljivu korist.
"Tu će vezano za sam projekat biti nekih investicija i vjerovatno da će tu neko naše preduzeće dobiti dio tog kolača. Ja nijesam detaljno analizirao sam ugovor i ne znam sve njegove detalje, ali suštinski gledano najveće koristi će imati italijanska strana koja će preko kabla uspjeti da nadomjesti dio svog deficita a posebno deficita tzv. zelene energije, što znači energije iz obnovljivih izvora", kaže koordinator Foruma 2010 za ekonomsku politiku Dejan Mijović.
Iako su elektro-energetski projekti, u Crnoj Gori, do sada proizvodili značajan otpor, koji je čak zaustavio i namjeru Vlade da potopi kanjon rijeke Tare, koja spada u prirodno nacionalno blago pod zaštitom UNESCO-a, gradnja podvodnog kabla još uvijek nije izazvala reakciju ekološkog sektora.
S obzirom da izlazak kabla, na još uvijek nepoznatoj lokaciji, na crnogorskoj obali, podrazumijeva gradnju energetskog postrojenja, kao i prenosnu mrežu, postavlja se pitanje - kakve ekološke efekte proizvode ovi objekti, odnosno, da li mogu ugroziti životnu sredinu.
"Apsolutno. Nema tog energetskog postrojenja koje nema uticaja na životnu sredinu. Pitanje je samo koliki će biti taj negativni uticaj. Ono što, međutim mi na žalost možemo svi konstatovati je da mi još nemamo te tehničke karakteristike. Građani znaju da će struja ići u jednom pravcu ka Italiji, ali ne znaju kakva vrsta postrojenja, koliki je uticaj i da li je on poželjan na nekim lokacijama i mjestima. U Crnoj Gori se obično stvari prije dogovore ili ugovore, a onda se naknadno trpaju ili uklapaju u određene planove, dokumenta, strateška, lokalna ili neka druga dokumenta", kazao je izvršni direktor ekološke organizacije Green Home Darko Pajović.
Projekat elektro-energetskog kabla, koji će povezati morske obale Crne Gore i Italije, koštaće 700 mliona eura, što će ići na račun italijanskog investitora. Crna Gora će morati da plati izgradnju postrojenja na koje će se kabl priključiti, kao i kompletan sistem prenosa od obale, do svoje sjeverne granice, što će koštati 80 - 90 miliona eura.
Italija ovim projektom rješava problem energetskog deficita, zemlje regiona dobijaju mogućnost da izvoze struju u zemlje Evropske unije, a na pitanje - šta Crna Gora dobija ovim projektom, za RSE odgovara pomoćnik ministra ekonomije Miodrag Čanović:
"Svake godine će naša kompanija "Prenos" i država od taksi da dobije od 10 do 40 miliona a te takse će da se naplaćuju po osnovu prolaska električne energije preko teritorije Crne Gore. Takođe, budući da će sve zemlje regiona da koriste tu mogućnost što je Crna Gora praktično energetsko čvorište i povezana je sa svima u okruženju 400 to kilovoltnim vodovima, a poslije izgradnje kabla drugi će morati plaćati tranzitne takse. Zatim, novi kapaciteti treba da se grade u Crnoj Gori - Termoelektrana Maoče, hidroelektrane, elektrane iz obnovljivih izvora energije. Italija sve te viškove energije može da primi, budući da joj fali dosta energije. Vi znate da 4.300 megavata Italiji fali. Ovaj kabal je samo hiljadu megavata i on će se maksimalno iskoristiti."
700 miliona eura treba da uloži kompanija Terna, a Crna Gora će da uloži oko 80 – 90 miliona za svoju infrastrukturu, kaže Miodrag Čanović.
Čanović je govorio i o vrijednosti investicije.
"700 miliona eura treba da uloži kompanija Terna, a Crna Gora će da uloži oko 80 – 90 miliona za svoju infrastrukturu. Rade se prenosna mreža i trafo stanica, zatim dokapitalizacija. Terna treba da uđe u "Prenos"sa 20 posto a to je red veličina 35 miliona i taj ugovor je takođe potpisan", naveo je on.
Korist za Crnu Goru zanemarljiva
Sam projekat izgradnje podmorskog elektro-energetskog kabla između Crne Gore i Italije, dio domaće javnosti stavlja u kontekst italijanskog proboja na crnogorsko tržište, prije svega kroz djelimičnu privatizaciju Elektroprivrede, koja je i sama, kao proces, bila kritikovana zbog navodne favorizacije italijanske kompanije A2A, koja je, prema pojedinim ocjenama, pobijedila zahvaljujući tajnom dogovoru premijera Crne Gore i Italije: Mila Đukanovića i Silvija Berluskonija.
Osim toga, iako je više puta demantovano, i za predstojeći tender za gradnju četiri hidroelektrane na rijeci Morači, Italijani važe kao favoriti. Sve zajedno: Elektroprivredu, tender za Moraču i gradnju podvodnog kabla, dio domaće javosti vidi isključivo kao projekat, kojim Italija rješava svoj problem nedostatka električne energije, a od kog će Crna Gora imati zanemarljivu korist.
Ja nijesam detaljno analizirao sam ugovor i ne znam sve njegove detalje, ali suštinski gledano najveće koristi će imati italijanska strana koja će preko kabla uspjeti da nadomjesti dio svog deficita, kazao je Dejan Mijović.
"Tu će vezano za sam projekat biti nekih investicija i vjerovatno da će tu neko naše preduzeće dobiti dio tog kolača. Ja nijesam detaljno analizirao sam ugovor i ne znam sve njegove detalje, ali suštinski gledano najveće koristi će imati italijanska strana koja će preko kabla uspjeti da nadomjesti dio svog deficita a posebno deficita tzv. zelene energije, što znači energije iz obnovljivih izvora", kaže koordinator Foruma 2010 za ekonomsku politiku Dejan Mijović.
Iako su elektro-energetski projekti, u Crnoj Gori, do sada proizvodili značajan otpor, koji je čak zaustavio i namjeru Vlade da potopi kanjon rijeke Tare, koja spada u prirodno nacionalno blago pod zaštitom UNESCO-a, gradnja podvodnog kabla još uvijek nije izazvala reakciju ekološkog sektora.
S obzirom da izlazak kabla, na još uvijek nepoznatoj lokaciji, na crnogorskoj obali, podrazumijeva gradnju energetskog postrojenja, kao i prenosnu mrežu, postavlja se pitanje - kakve ekološke efekte proizvode ovi objekti, odnosno, da li mogu ugroziti životnu sredinu.
"Apsolutno. Nema tog energetskog postrojenja koje nema uticaja na životnu sredinu. Pitanje je samo koliki će biti taj negativni uticaj. Ono što, međutim mi na žalost možemo svi konstatovati je da mi još nemamo te tehničke karakteristike. Građani znaju da će struja ići u jednom pravcu ka Italiji, ali ne znaju kakva vrsta postrojenja, koliki je uticaj i da li je on poželjan na nekim lokacijama i mjestima. U Crnoj Gori se obično stvari prije dogovore ili ugovore, a onda se naknadno trpaju ili uklapaju u određene planove, dokumenta, strateška, lokalna ili neka druga dokumenta", kazao je izvršni direktor ekološke organizacije Green Home Darko Pajović.