Nakon objavljivanja godišnjeg izvještaja generalnog sekretara NATO-a Andersa Fog Rasmusena u kome se konstatuje napredak Crne Gore, ali se i naglašava da ima još dosta posla u dostizanju standarda alijanse, u Podgorici nema mnogo optimizma kada je riječ o dobijanju poziva za članstvo na narednom jesenjem samitu.
Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasumsuen pohvalio je Crnu Goru u godišnjem izvještaju tog saveza ali i podcrtao da ima još dosta posla kako bi se dostigli standardi alijanse. Kada je Crna Gora u pitanju izazovi ostaju bezbjednosne agencije koje moraju dostići standarde alijanse i borba protiv korupcije, kazao je Rasmusen u Briselu na predstavljanju godišnjeg izvještaja.
Krivokapić je tada ocijenio da je u narednih šest mjeseci potrebno intezivirati napore na ispunjavanju ključnih obaveza iz NATO agende kako bi Crna Gora dobila pozivnicu za Alijansu na samitu koji će biti održan u septembru. Vladavina prava, reforma bezbjednosnih službi i povećanje podrške građana za članstvu u NATO su, kako je naveo, ključni uslovi za dobijanje pozivnice u NATO. Sjednica savjeta do danas nije održana, a predsjednik Vujanović, iako je načelno prihvatio prijedlog predsjednika Skupštine Crne Gore tražio je od Krivokapića da mu dostavi pismenu informaciju koja bi bila osnov rada za tu sjednicu.
Koče korupcija i organizovani kriminal
Iako Krivokapićeva inicijativa sugeriše da je predsjednik parlamenta procijenio da bi se intezniviranjem aktivnosti na planu reforme bezbjednosnih službi i borbe protiv korupcije nešto moglo uraditi u naredenih pola godine, u njegovoj stranci nijesu optimisti. Borislav Banović, visoki funkcioner SDP i član Odbora za bezbjednost i odbranu kaže:
"Čuli smo mišljenje generalnog sekretara Rasmusena i mislim da se glede te njegove izjave ipak moramo realnije suočavati sa prognozom u vezi sa našim prijemom na slijedećem samitu. Nije mi naravno drago što je tako. Volio bih da možemo u ove dvije oblasti koje je on u svojoj izjavi naznačio napraviti neke značajnije rezultate, ali bojim se da je rok koji je pred nama isuviše kratak da bismo te zahtjeve koji su krupni mogli prevladati do te mjere da bi oni koji nas pozivaju i koji nas primaju bili zadovoljni".
Ni u DPS ne zrače velikim optimizmom, ali ne gube nadu da bi Crna Gora ipak mogla da dobije zeleno svijetlo na jesenjem samitu, ističe Obrad Stanišić.
"Vjerujem da postoje šanse da do kraja ove godine dobijemo poziv za članstvo u alijansi i mislim da moramo intezivirati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, čega smo mi svjesni. To su problem koji nijesu samo u Crnoj Gori nego i u region, a rekao bih da je to i globalna pošast. Mi znamo da moramo borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala intezivirati i da će članstvo u NATO, a i članstvo u EU zavisiti od naše borbe protiv tih pojava", naveo je Stanišić.
Milica Kovačević iz NVO Centar za demokratsku trzniciju kaže da su mediji u regionu prirodno najviše prostora posvetili ključnim ocjenama i primjedbama koje su na njihov račun iznesene u godišnjem izvještaju generalnog sekretara Rasmusena.
Kovačević kaže da je njoj indikativna i slijedeća stvar:
"U tom izvještaju od tridesetak strana Crna Gora i sve ostale države koje teže da postanu članice NATO se pominju samo jednom jedinom pasusu. Tako da ako nešto iz ovog izvještaja može da se zaključi, a i iz svega što je prethodilo krajem prošle i početkom ove godine jeste to da je najveći zadatak za Crnu Goru, ali i za sve države buduće članice da ta tema uopšte na bilo koji način dođe na dnevni red samita. Iz ovog izvještaja djeluje da to nije visoko na listi prioriteta i da će to biti veoma teško".
Crna Gora je na sastanku ministara inostranih poslova Alijanse, 2009. primljena u Akcioni plan za članstvo (MAP). Akcioni plan za članstvo je proces koji se sastoji od nekoliko godišnjih ciklusa i nije vremenski ograničen, a završava se usvajanjem Izvještaja o napretku, koji je potrebno da prihvate sve države članice Alijanse.
Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasumsuen pohvalio je Crnu Goru u godišnjem izvještaju tog saveza ali i podcrtao da ima još dosta posla kako bi se dostigli standardi alijanse. Kada je Crna Gora u pitanju izazovi ostaju bezbjednosne agencije koje moraju dostići standarde alijanse i borba protiv korupcije, kazao je Rasmusen u Briselu na predstavljanju godišnjeg izvještaja.
Anders Fog Rasmusen
Predsjednik crnogorske skupštine i lider manje članice vladajuće koalicije, SDP Ranko Krivokapić je ranije, nakon što je obznanio da strani partneri sumnjaju u posvećenost njegovog koalicionog partnera Demokratske partije socijalista NATO integracijama, što su u DPS komentarisali kao predizborni politički gaf, tražio od predsjednika države Filipa Vujanovića da zakaže sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost na kojoj bi se raspravljalo o tome šta bi u narednom periodu trebalo uraditi kako bi Crna Gora dobila pozivnicu za članstvo u NATO.Krivokapić je tada ocijenio da je u narednih šest mjeseci potrebno intezivirati napore na ispunjavanju ključnih obaveza iz NATO agende kako bi Crna Gora dobila pozivnicu za Alijansu na samitu koji će biti održan u septembru. Vladavina prava, reforma bezbjednosnih službi i povećanje podrške građana za članstvu u NATO su, kako je naveo, ključni uslovi za dobijanje pozivnice u NATO. Sjednica savjeta do danas nije održana, a predsjednik Vujanović, iako je načelno prihvatio prijedlog predsjednika Skupštine Crne Gore tražio je od Krivokapića da mu dostavi pismenu informaciju koja bi bila osnov rada za tu sjednicu.
Koče korupcija i organizovani kriminal
Iako Krivokapićeva inicijativa sugeriše da je predsjednik parlamenta procijenio da bi se intezniviranjem aktivnosti na planu reforme bezbjednosnih službi i borbe protiv korupcije nešto moglo uraditi u naredenih pola godine, u njegovoj stranci nijesu optimisti. Borislav Banović, visoki funkcioner SDP i član Odbora za bezbjednost i odbranu kaže:
"Čuli smo mišljenje generalnog sekretara Rasmusena i mislim da se glede te njegove izjave ipak moramo realnije suočavati sa prognozom u vezi sa našim prijemom na slijedećem samitu. Nije mi naravno drago što je tako. Volio bih da možemo u ove dvije oblasti koje je on u svojoj izjavi naznačio napraviti neke značajnije rezultate, ali bojim se da je rok koji je pred nama isuviše kratak da bismo te zahtjeve koji su krupni mogli prevladati do te mjere da bi oni koji nas pozivaju i koji nas primaju bili zadovoljni".
Ni u DPS ne zrače velikim optimizmom, ali ne gube nadu da bi Crna Gora ipak mogla da dobije zeleno svijetlo na jesenjem samitu, ističe Obrad Stanišić.
"Vjerujem da postoje šanse da do kraja ove godine dobijemo poziv za članstvo u alijansi i mislim da moramo intezivirati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, čega smo mi svjesni. To su problem koji nijesu samo u Crnoj Gori nego i u region, a rekao bih da je to i globalna pošast. Mi znamo da moramo borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala intezivirati i da će članstvo u NATO, a i članstvo u EU zavisiti od naše borbe protiv tih pojava", naveo je Stanišić.
Milica Kovačević iz NVO Centar za demokratsku trzniciju kaže da su mediji u regionu prirodno najviše prostora posvetili ključnim ocjenama i primjedbama koje su na njihov račun iznesene u godišnjem izvještaju generalnog sekretara Rasmusena.
Kovačević kaže da je njoj indikativna i slijedeća stvar:
"U tom izvještaju od tridesetak strana Crna Gora i sve ostale države koje teže da postanu članice NATO se pominju samo jednom jedinom pasusu. Tako da ako nešto iz ovog izvještaja može da se zaključi, a i iz svega što je prethodilo krajem prošle i početkom ove godine jeste to da je najveći zadatak za Crnu Goru, ali i za sve države buduće članice da ta tema uopšte na bilo koji način dođe na dnevni red samita. Iz ovog izvještaja djeluje da to nije visoko na listi prioriteta i da će to biti veoma teško".
Crna Gora je na sastanku ministara inostranih poslova Alijanse, 2009. primljena u Akcioni plan za članstvo (MAP). Akcioni plan za članstvo je proces koji se sastoji od nekoliko godišnjih ciklusa i nije vremenski ograničen, a završava se usvajanjem Izvještaja o napretku, koji je potrebno da prihvate sve države članice Alijanse.