Pored najnovijih pozitivnih ocjena Evropske komisije o napretku Crne Gore pred otvaranje pregovora sa EU u junu, kao mantra ponovo se provlači zaključak da izostaje značajnija borba države protiv korupcije na visokom nivou.
Istražujemo koliko će ponovljeni zahtjev za žešćim obračunom sa visokom korupcijom prenuti nadležne u Podgorici da poboljšaju statistiku u toj oblasti i tako obezbijede bolju poziciju u pregovorima, koje će otvoriti i jednog dana zatvoriti upravo poglavljima o vladavini prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Ni nakon video konferencije održane u srijedu, na kojoj je iz briselske fotelje generalni direktor Direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji Stefano Sanino pohvalio Crnu Goru za učinjeno od 1. septembra prošle godine do danas, nijesu izostale ocjene da vlast u Podgorici ima još dosta posla, naročito u oblasti borbe protiv korupcije.
"Ne utičemo na to koliko će ljudi završiti u zatvoru. Nas zanima koliko će biti istraga, pravosnažnih presuda i osuđenih za korupciju na visokom nivou. Crna Gora je procesuirala mnogo slučajeva relativno male korupcije, a mnogo manje one na visokom nivou", kaže Sanino.
Dan nakon ovih riječi Stefana Sanina čini se da u vladinim krugovima još jašu na krilima onoga što je u izvještaju EK izrečeno u pozitivnom svijetlu o radu kabineta premijera Igora Lukšića u evropskim integracijama.
Da li su svjesni da im se, međutim u svakom dosadašnjem izvještaju, pa i u najnovijem spočitava ista stvar - nedovoljna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala?
U Vladi ne kriju da u toj oblasti još nije dostignut traženi nivo.
Ministar pravde Duško Marković, nekoliko dana prije objavljivanja izvještaja EK o tome je poslanicima govorio u Skupštini Crne Gore.
"Ja vam sada kažem da mi imamo problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, da se tom izazovu suprotstavljamo sistematski i planski i da imamo slabije rezultate u borbi protiv korupcije. No, to nije samo naš problem. To je problem svih u regionu, to je problem i u Evropi. Uostalom, ne mora da bude relevantno ovo što ja govorim, relevantno će biti ono što bude rekla Evropska komisija", kazao je Marković.
Radulović: Ne treba očekivati spektakularne promjene
Oni koji istražuju visoku korupciju u Crnoj Gori kao jedini slučaj koji obuhvata relativno visokopozicionirane službenike navode aferu Zavala dok su ostali uglavnom primjeri male korupcije gdje su državni organi zbog mita procesuirali policajce, lugare i šumare, pojedine ljekare.
I pored prijava iz NVO sektora niti jedan visoki državni funkcioner do danas nije procesuiran za korupciju.
Da li su državni organi svjesni da takvo stanje itekako primjećuju u Briselu, pitali smo predsjednika Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčila Radulovića.
"Ja mislim da su određene državne institucije i određeni državni organi svjesni te činjenice i da neki od njih preduzimaju mjere za rješavanje tog problema bilo institucionalne, bilo direktne aktivnosti, bilo preko zakonskih okvira. No, ono što jako zabrinjava jeste to što nema određene sistemske predanosti, privrženosti tom političkom i institucionalnom cilju. Bez jakih institucija neće ni biti prave borbe korupcije i organizovanog kriminala", rekao je Radulović.
Crnogorske institucije prošle godine su ostvarile loše rezultate u borbi protiv korupcije i nijesu se mogle pohvaliti sudskim presudama iz te oblasti, potvrdila je nedavno i vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić. Državnim institucijama lani su podnesene 223 prijave za korupciju, a donijete su tri pravosnažne presude.
Indikativno je da Ministarstvu prosvjete, Sudskom savjetu, Poreskoj upravi, Upravi igara na sreću, Direkciji za javne nabavke, Investiciono-razvojnom fondu, ali i Nacionalnoj komisiji za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije nije prijavljen nijedan slučaj korupcije, uprkos otvorenim telefonskim linijama.
Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori nije veliki optimista da će se nešto spektakularno događati u obračunu sa visokom korupcijom ni nakon što Crna Gora otvori pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.
"Ne treba očekivati neke spektakularne promjene u nekoliko narednih mjeseci ili možda ni za godinu i duže. Ne treba ih očekivati zato što se takve promjene nijesu dešavale ni na početku pregovora u zemljama Centralne i Jugositočne Evrope i trebaće puno godina da se određene sistemske slabosti, prije svega u pravosuđu dovedu u red", ocjenjuje Radulović.
Istražujemo koliko će ponovljeni zahtjev za žešćim obračunom sa visokom korupcijom prenuti nadležne u Podgorici da poboljšaju statistiku u toj oblasti i tako obezbijede bolju poziciju u pregovorima, koje će otvoriti i jednog dana zatvoriti upravo poglavljima o vladavini prava i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Ni nakon video konferencije održane u srijedu, na kojoj je iz briselske fotelje generalni direktor Direktorata za proširenje u Evropskoj komisiji Stefano Sanino pohvalio Crnu Goru za učinjeno od 1. septembra prošle godine do danas, nijesu izostale ocjene da vlast u Podgorici ima još dosta posla, naročito u oblasti borbe protiv korupcije.
"Ne utičemo na to koliko će ljudi završiti u zatvoru. Nas zanima koliko će biti istraga, pravosnažnih presuda i osuđenih za korupciju na visokom nivou. Crna Gora je procesuirala mnogo slučajeva relativno male korupcije, a mnogo manje one na visokom nivou", kaže Sanino.
Dan nakon ovih riječi Stefana Sanina čini se da u vladinim krugovima još jašu na krilima onoga što je u izvještaju EK izrečeno u pozitivnom svijetlu o radu kabineta premijera Igora Lukšića u evropskim integracijama.
Da li su svjesni da im se, međutim u svakom dosadašnjem izvještaju, pa i u najnovijem spočitava ista stvar - nedovoljna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala?
U Vladi ne kriju da u toj oblasti još nije dostignut traženi nivo.
Ministar pravde Duško Marković, nekoliko dana prije objavljivanja izvještaja EK o tome je poslanicima govorio u Skupštini Crne Gore.
"Ja vam sada kažem da mi imamo problem sa organizovanim kriminalom i korupcijom, da se tom izazovu suprotstavljamo sistematski i planski i da imamo slabije rezultate u borbi protiv korupcije. No, to nije samo naš problem. To je problem svih u regionu, to je problem i u Evropi. Uostalom, ne mora da bude relevantno ovo što ja govorim, relevantno će biti ono što bude rekla Evropska komisija", kazao je Marković.
Radulović: Ne treba očekivati spektakularne promjene
Oni koji istražuju visoku korupciju u Crnoj Gori kao jedini slučaj koji obuhvata relativno visokopozicionirane službenike navode aferu Zavala dok su ostali uglavnom primjeri male korupcije gdje su državni organi zbog mita procesuirali policajce, lugare i šumare, pojedine ljekare.
I pored prijava iz NVO sektora niti jedan visoki državni funkcioner do danas nije procesuiran za korupciju.
Da li su državni organi svjesni da takvo stanje itekako primjećuju u Briselu, pitali smo predsjednika Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčila Radulovića.
Momčilo Radulović
"Ja mislim da su određene državne institucije i određeni državni organi svjesni te činjenice i da neki od njih preduzimaju mjere za rješavanje tog problema bilo institucionalne, bilo direktne aktivnosti, bilo preko zakonskih okvira. No, ono što jako zabrinjava jeste to što nema određene sistemske predanosti, privrženosti tom političkom i institucionalnom cilju. Bez jakih institucija neće ni biti prave borbe korupcije i organizovanog kriminala", rekao je Radulović.
Crnogorske institucije prošle godine su ostvarile loše rezultate u borbi protiv korupcije i nijesu se mogle pohvaliti sudskim presudama iz te oblasti, potvrdila je nedavno i vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić. Državnim institucijama lani su podnesene 223 prijave za korupciju, a donijete su tri pravosnažne presude.
Indikativno je da Ministarstvu prosvjete, Sudskom savjetu, Poreskoj upravi, Upravi igara na sreću, Direkciji za javne nabavke, Investiciono-razvojnom fondu, ali i Nacionalnoj komisiji za sprovođenje strategije za borbu protiv korupcije nije prijavljen nijedan slučaj korupcije, uprkos otvorenim telefonskim linijama.
Momčilo Radulović iz Evropskog pokreta u Crnoj Gori nije veliki optimista da će se nešto spektakularno događati u obračunu sa visokom korupcijom ni nakon što Crna Gora otvori pregovore o članstvu u Evropskoj uniji.
"Ne treba očekivati neke spektakularne promjene u nekoliko narednih mjeseci ili možda ni za godinu i duže. Ne treba ih očekivati zato što se takve promjene nijesu dešavale ni na početku pregovora u zemljama Centralne i Jugositočne Evrope i trebaće puno godina da se određene sistemske slabosti, prije svega u pravosuđu dovedu u red", ocjenjuje Radulović.