Zahtjev za ukidanje Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, koji su u parlamentarnu proceduru uputili poslanici iz Republike Srpske, nanovo je podigao političku prašinu u BiH.
Uprkos zaključku Ustavno-pravne komisije državnog Parlamenta da ne postoji zakonski osnov za usvajanje zakona, o tom zahtjevu komisija će se opet morati očitovati jer bh. Parlament nije prihvatio njen zaključak.
Uzaludni su i stav međunarodne zajednice da je neophodno postojanja pravosudnih institucija na državnom nivou i ocjene kako u dijelu pregovora o pravosuđu Evropska unija razgovara samo sa institucijama BiH, a ne sa entitetima.
Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH upućen je nakon što je obustavljena istraga u slučaju Dobrovoljačka, a uz obrazloženje iz RS da su zakoni o Sudu i Tužilaštvu nametnuti odlukom visokog predstavnika, te da nisu predviđeni Dejtonskim sporazumom, odnosno Ustavom BiH.
„Samim tim to su neustavne kategorije. Jedina pravosudna institucija predviđena Ustavom BiH je Ustavni sud BiH, za koji vjerujemo da će uskoro ostati bez međunarodnih sudija Ustavnog suda. Svi koji osporavaju našu inicijativu potpuno su svjesni da bez ustavnog definisanja ovih institucija, one nemaju ustavnog osnova za postojanje“, kaže poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Lazar Prodanović.
Profesor ustavnog parava Kasim Trnka potvrđuje da se u samom Ustavu ne pominju izričito Sud i Tužilaštvo BiH, ali i pojašnjava:
„Osim deset izričito navedenih nadležnosti, postoje još tzv. dodatne nadležnosti da BiH može preuzeti nadležnosti i u slučaju kada je to potrebno
Osim sumnje u ustavnost osnivanja Suda i Tužilstva BiH, predstavnici RS ističu da je javnost ovog entiteta izgubila povjerenje u Sud koji, kako navode, sudi samo Srbima, kaže predsjednik SDS-a Mladen Bosić:
„Devedeset posto osuđenih Srba, te neprocesuiranje očiglednih ratnih zločina nad Srbima stvorili su precepciju neobjektivnosti i političke motivisanosti Suda.“
Opasna i sama ideja
Šefik Džaferović iz SDA, koji je predsjednik Ustavno-pravne komisije Parlamenta BiH, ističe da bi usvajanjem ovih zakona i ukidanjem Suda i Tužilaštva BiH u zemlji nastao "totalni pravni haos", te da je veoma opasna i sama ideja o ukidanju ovih institucija.
„Za mene je jedna tužna činjenica da smo došli u tu fazu da se otvoreno putem zakona predlaže ukidanje vrlo važnih institucija BiH od kojih zavisi ukupno funkcioniranje ustavno-pravnog poretka BiH“, navodi Džaferović.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Bećirović zatražio je od predstavnika međunarodne zajednice i ambasadora u BiH
„Ogromna većina, ako ne svi međunarodni faktori dijele to mišljenje i podržavaju ne samo rad Tužilaštva i Suda BiH, čak i odluke Suda i Tužilaštva BiH. Mislim da pokušaj da se ukinu institucije zbog odluke Tužilaštva uopšte ne pije vodu, i to je neprikladna, neprimjerna reakcija. Ja bih tu rekao da OHR i dalje u potpunosti podržava rad međunarodnih tužilaca i sudija“, rekao je Mur.
Na inicijativu za ukidanjem Suda i Tužilaštva BiH reagovala su i udruženja žrtava.
„Mi želimo da ostanu ove institucije, jer samo na taj način možemo se nadati da će svi osumnjičenici za ratne zločine biti procesuirani i da će ih stići zaslužena kazna“, kaže zamjenik predsjednika Saveza udruženja logoraša BiH Šaćir Srebrenica.
Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH Amir Jaganjac ističe da se o pitanjima nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH može razgovarati u okviru započetog strukturalnog dijaloga, ali da je njihovo ukidanje nemoguće.
„Mi u okviru strukturalnog dijaloga raspravljamo o nadležnosti državnog suda, i tu ima nekog prostora za razna razmišljanja. Međutim, državni sud i tužilaštvo je uslov bez koga pravna država ne može da funkcioniše. Njihova primarna nadležnost bi trebala da bude u predmetima ratnih zločina. Tu ima dosta problema. Ja jednostavno i kao građanin i kao pravnik, usuđujem se reći kao sudija sa 30 godina iskustva, ne mogu da zamislim da se neki teški predmeti ratnih zločina mogu suditi u nekim lokalnim zajednicama. Mislim, Bosna je tkva, rat je bio kakav je bio itd. Mi imamo sad kao primjere da se u pojedinim predmetima sudeći ih po starom zakonu, dakle prije donošenja Zakona o Sudu BiH, vrlo teško mogu presuditi. Postoje gradovi koji su podijeljeni zbog jednog predmeta - i ne vidim da iko to može riješiti sem Suda i Tužilaštva BiH“, zaključuje Amir Jaganjac.
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Uprkos zaključku Ustavno-pravne komisije državnog Parlamenta da ne postoji zakonski osnov za usvajanje zakona, o tom zahtjevu komisija će se opet morati očitovati jer bh. Parlament nije prihvatio njen zaključak.
Uzaludni su i stav međunarodne zajednice da je neophodno postojanja pravosudnih institucija na državnom nivou i ocjene kako u dijelu pregovora o pravosuđu Evropska unija razgovara samo sa institucijama BiH, a ne sa entitetima.
Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH upućen je nakon što je obustavljena istraga u slučaju Dobrovoljačka, a uz obrazloženje iz RS da su zakoni o Sudu i Tužilaštvu nametnuti odlukom visokog predstavnika, te da nisu predviđeni Dejtonskim sporazumom, odnosno Ustavom BiH.
"Jedina pravosudna institucija predviđena Ustavom BiH je Ustavni sud BiH, za koji vjerujemo da će uskoro ostati bez međunarodnih sudija", tvrdi Lazar Prodanović.
„Samim tim to su neustavne kategorije. Jedina pravosudna institucija predviđena Ustavom BiH je Ustavni sud BiH, za koji vjerujemo da će uskoro ostati bez međunarodnih sudija Ustavnog suda. Svi koji osporavaju našu inicijativu potpuno su svjesni da bez ustavnog definisanja ovih institucija, one nemaju ustavnog osnova za postojanje“, kaže poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Lazar Prodanović.
Profesor ustavnog parava Kasim Trnka potvrđuje da se u samom Ustavu ne pominju izričito Sud i Tužilaštvo BiH, ali i pojašnjava:
„Osim deset izričito navedenih nadležnosti, postoje još tzv. dodatne nadležnosti da BiH može preuzeti nadležnosti i u slučaju kada je to potrebno
Kasim Trnka
radi očuvanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti BiH, a s druge strane rečeno je da je država BiH odgovorna za ostvarivanje ljudskih sloboda i prava u skladu sa najvišim evropskim standardima. Na osnovu toga je bilo pokušaja domaćih vlasti da zakonoddavac iskoristi tu ustavnu mogućnost i formira institucije na nivou BiH. Nažalost, to nije uspjelo, pa je onda visoki predstavnik, koristeći svoja bonska ovlaštenja, nametnuo te zakone, koji su kasnije prihvaćeni u istom tekstu u Parlamentarnoj skupštini BiH.“Osim sumnje u ustavnost osnivanja Suda i Tužilstva BiH, predstavnici RS ističu da je javnost ovog entiteta izgubila povjerenje u Sud koji, kako navode, sudi samo Srbima, kaže predsjednik SDS-a Mladen Bosić:
„Devedeset posto osuđenih Srba, te neprocesuiranje očiglednih ratnih zločina nad Srbima stvorili su precepciju neobjektivnosti i političke motivisanosti Suda.“
Opasna i sama ideja
Šefik Džaferović iz SDA, koji je predsjednik Ustavno-pravne komisije Parlamenta BiH, ističe da bi usvajanjem ovih zakona i ukidanjem Suda i Tužilaštva BiH u zemlji nastao "totalni pravni haos", te da je veoma opasna i sama ideja o ukidanju ovih institucija.
„Za mene je jedna tužna činjenica da smo došli u tu fazu da se otvoreno putem zakona predlaže ukidanje vrlo važnih institucija BiH od kojih zavisi ukupno funkcioniranje ustavno-pravnog poretka BiH“, navodi Džaferović.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Bećirović zatražio je od predstavnika međunarodne zajednice i ambasadora u BiH
Roderick W. Moore
da reaguju i spriječe inicijative za ukidanjem ovih pravosudnih institucija. Prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderik Mur potvrdio je da OHR "daje punu podršku radu, ali i odlukama Suda i Tužilaštva BiH".„Ogromna većina, ako ne svi međunarodni faktori dijele to mišljenje i podržavaju ne samo rad Tužilaštva i Suda BiH, čak i odluke Suda i Tužilaštva BiH. Mislim da pokušaj da se ukinu institucije zbog odluke Tužilaštva uopšte ne pije vodu, i to je neprikladna, neprimjerna reakcija. Ja bih tu rekao da OHR i dalje u potpunosti podržava rad međunarodnih tužilaca i sudija“, rekao je Mur.
Na inicijativu za ukidanjem Suda i Tužilaštva BiH reagovala su i udruženja žrtava.
„Mi želimo da ostanu ove institucije, jer samo na taj način možemo se nadati da će svi osumnjičenici za ratne zločine biti procesuirani i da će ih stići zaslužena kazna“, kaže zamjenik predsjednika Saveza udruženja logoraša BiH Šaćir Srebrenica.
"Postoje gradovi koji su podijeljeni zbog jednog predmeta - i ne vidim da iko to može riješiti sem Suda i Tužilaštva BiH“, zaključuje Amir Jaganjac.
Predsjednik Vrhovnog suda Federacije BiH Amir Jaganjac ističe da se o pitanjima nadležnosti Suda i Tužilaštva BiH može razgovarati u okviru započetog strukturalnog dijaloga, ali da je njihovo ukidanje nemoguće.
„Mi u okviru strukturalnog dijaloga raspravljamo o nadležnosti državnog suda, i tu ima nekog prostora za razna razmišljanja. Međutim, državni sud i tužilaštvo je uslov bez koga pravna država ne može da funkcioniše. Njihova primarna nadležnost bi trebala da bude u predmetima ratnih zločina. Tu ima dosta problema. Ja jednostavno i kao građanin i kao pravnik, usuđujem se reći kao sudija sa 30 godina iskustva, ne mogu da zamislim da se neki teški predmeti ratnih zločina mogu suditi u nekim lokalnim zajednicama. Mislim, Bosna je tkva, rat je bio kakav je bio itd. Mi imamo sad kao primjere da se u pojedinim predmetima sudeći ih po starom zakonu, dakle prije donošenja Zakona o Sudu BiH, vrlo teško mogu presuditi. Postoje gradovi koji su podijeljeni zbog jednog predmeta - i ne vidim da iko to može riješiti sem Suda i Tužilaštva BiH“, zaključuje Amir Jaganjac.
*****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.