Govor mržnje bh. mediji danas znatno manje koriste nego prvih poratnih godina, kažu u Regulatornoj agenciji za telekomunikacije.
Amela Odobašić, šefica odjela za odnose s javnošću ove agencije, navodi da je iz godine u godinu sve manje takvih prigovora.
„U protekloj godini od ukupno 69 primljenih prigovora i procesuiranih slučajeva, devet se odnosilo na navodni govor mržnje. Možemo govoriti o slučajevima koji su možda više u domenu klevete nego govora mržnje“, kaže Amela Odobašić.
No, to ne znači da govora mržnje nema u medijima. Naime, novinari sada prenose izjave političara koji koriste govor mržnje, za šta ne mogu snositi odgovornost, ali se suzdržavaju da sami koriste ovaj jezik, objašnjava dugogodišnja novinarka Rubina Čengić.
„Ranije smo imali termine četnici, ustaše, zločinci, ubice i slično, a danas imamo kriminalce, korumpirane, mafijaše. Ranije smo govor mržnje puno češće imali od samih novinara, dakle oni su u svojim uvodima, veznim tekstovima itd. koristili jezik mržnje. Danas to rade sve manje i manje, a jezik mržnje su prepustili onima čije izjave prenose. Dakle, danas ćemo u medijima puno češće vidjeti jezik mržnje koji dolazi od političara, ali moramo biti svjesni toga da su to dijelovi izjava ili izjave koje novinari biraju. Dakle, kako god okrenemo, mi i dalje imamo jezika mržnje u medijima“, ocjenjuje Rubina Čengić.
S druge strane, ima i onih koji smatraju da su kriteriji prema kojima se utvrđuje šta je zapravo govor mržnje u BiH preblagi. Jedan od njih je i Dragan Jerinić, predsjednik Udruženja novinara RS.
„Ja ne kažem da je govor mržnje samo ako nekog uvrijedite na nacionalnoj ili rasnoj osnovi. Govor mržnje je i kad nekoga nazovete da je kriminalac bez osnova, ili da mu kažete da je uradio ovo ili ono bez ikakvog osnova. Ono o čemu ja govorim i kao predsjednik Udruženja novinara je da je često govor mržnje na javnim servisima, pogotovo je govor mržnje na Federalnoj televiziji koji je očit kao jedan medij iz kojeg nije iselio govor mržnje u onoj mjeri u kojoj se to očekivalo i u kojoj je trebalo - kao što je urađeno npr. na RTV RS-a gdje je dobrim dijelom govor mržnje iščezao iz programa što odlukama Regulatorne agencije, što uređivačkim pristupom“, kaže Dragan Jerinić.
Mehmed Halilović
BiH ima regulativu prema kojoj bi govor mržnje mogao biti adekvatno sankcionisan, ali se ona ne provodi, kaže dugogodišnji ombudsmen za medije Mehmed Halilović, a danas aktivni učesnik projekata koji se između ostalog odnose na analizu rada medija u BiH.
„Mi nemamo gotovo nijedan slučaj presuđen nakon rata za govor mržnje, iako je sigurno tih manifestacija govora mržnje bilo“, navodi Halilović.
Ono što je još veći problem je što se govor mržnje u najsirovijem obliku preselio na internet forume za koje ne postoji mehanizam kontrole, upozorava novinarka Rubina Čengić:
„Tamo anonimni komentatori bez ikakve kontrole, bez ikakvog obzira pršte jezikom mržnje i potpuno mijenjaju teze. I mislim da je to zapravo puno veći problem. Jedan meni zanimljiv primjer jeste nova knjiga Nenada Veličkovića koja se zove Vremenska petlja - na kraju koje je on, umjesto komentara i recenzije, stavio komentare sa interent portala na kolumne koje objavljuje na nekoliko portala, i to je zastrašujuće.
Banalan primjer je, recimo, čovjek piše o neredovnim tramvajima u Sarajevu, a onda njemu komentatori na tim portalima pišu da je on jedan Srbin odvratni, kojem je krivo što Sarajevo nije okupirano itd. Svaki mogući detalj se u bilo čemu koristi kao povod za taj govor mržnje i to je strašno zabrinjavajuće. Mislim da svi skupa trebamo puno više pažnje obratiti na te portale jer nam oni govore u kakvom društvu živimo.“
O problemu nemogućnosti kontroliranja mržnje i nacionalizma na web portalima, ali i kako se izboriti sa govorom mržnje u medijima i obezbijediti poštivanje novinarskog kodeksa Udruženje novinara RS planira uskoro organizovati javnu raspravu sa kolegama iz regiona.
********* Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
