Vlada Republike Srpske usvojila je nedavno Nacrt zakona o pravima boraca, porodica poginulih boraca i ratnih invalida. Cilj novog zakonskog rješenja je, tvrde entitetske vlasti, izjednačavanje svih borca u pravima.
Borci prve i druge kategorije u Republici Srpskoj primali su do sada oko 130 maraka godišnje, dok su oni koji su ostvarili pravo na penziju dobijali mjesečni dodatak u iznosu od 125 maraka. Usvojeni Nacrt zakona o pravima boraca predviđa uvođenje boračkog dodatka na mjesečnom nivou za sve demobilisane borce od 65 godina i starije.
„Uslovi za ostarivanje ovog prava u pogledu finansijskih mogućnosti i drugih uslova za sticanje ovog prava će biti definisani posebnim aktom. Zakonom je predviđeno da to bude regulisano pravilnikom koji bi donosi ministar, ili da vlada to reguliše svojom uredbom“, kaže ministar rada i boračko invalidske zaštite RS Petar Đokić.
Borci su ogorčeni idejom da se visina boračkog dodatka
određuje shodno finansijskoj situaciji u Republici Srpskoj, kao i prijedlogom da ju određuje Vlada.
Do sada su ta prava bila definisana Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koji je vezivao penzijski osnov pripadnika oružanih snaga RS za prosječnu neto platu u tom entitetu. Borci su izbačeni iz Zakona o PIO, a tvrde da novo zakonsko rješenje koje tretira njihova prava - nije kvalitetno.
„To mjesečno primanje predviđeno za borce koji su napunili 65 godina i nemaju uslove za penziju treba vlada da odradi podzakonskim aktom. I što smo skočili, naježili se na ovaj zakon? Nek tu varijantu fino vlada okači mačku o rep. To je laž, prevara i podvala i nikad nećemo pristati na nju“, tvrdi predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS Dražen Perendija.
I predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz ocjenjuje Nacrt zakona nerealnim i nekorektnim.
„65 godina. Je li to starosna granica za penziju? Je li to znači da će samo demobilisani borac koji odlazi u penziju imati pravo na borački dodatak? Šta s onima koji nikad nisu nigdje radili? Šta je sa ljudima - seljacima? Konačno, ako ništa drugo, dobili smo njihovo pravo lice, razotkrili smo njihovu namjeru, natjerali smo ih da pokažu koliko su neiskreni, koliko ih ne interesuje sve ovo - i zato će morati da snose posljedice“, upozorava Ćurguz.
Druga novost u zakonu, kažu u resornom ministarstvu, je utvrđivanje posebne pozicije u entitetskom budžetu za podsticaj za zapošljavanje nezaposlenih demobilisanih boraca i djece poginulih boraca. To će se, uvjeravaju u nadležnom ministarstvu, riješiti novčanim stimulisanjem poslodavaca.
Razvlačenje para
Borci, međutim, sasvim drugačije vide ideju o osnivanju fonda za njihovo zapošljavanje.
„Mangupi će razvlačiti pare. Koliko je koji jak poslanik - praviće neke mini fabrike za nezaposlene borce“, kaže Dražen Perendija.
Borci zamjeraju Vladi Republike Srpske i to što novo zakonsko rješenje predviđa utvrđivanje imovinskog cenzusa kao uslova za ostvarivanje prava na boračke nadoknade. Iako su predstavnici entitetske boračke organizacije ponudili i svoje zakonsko rješenje, suštinski ono nije prošlo jer, kako priznaju u resornom ministarstvu, zahtijeva više novaca.
„Da smo usvojili takve prijedlog, Republika bi trebala da obezbijedi, po najgrubljoj procjeni, 412 miliona maraka samo za finansiranje boračkih prava, što su izuzetno velika sredstva i to je negdje, po gruboj procjeni u okviru našeg ministarstva, oko četvrtine budžeta RS“, navodi ministar Petar Đokić.
U Boračkoj organizaciji kažu da, ukoliko ne bude značajnijih promjena
u ponuđenom zakonskom rješenju, Vlada RS suočiće se sa posljedicama. Entitetske vlasti, međutim, čine se odlučnim po pitanju novih zakonskih rješenja.
„Uradiće se ono što je važno za dugoročnu stabilnost RS, a ne za emocije bilo koje strukture“, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.
Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz ističe da emocije ni ne treba da rukovode bilo kakvim odlukama - jer borci ne traže milostinju već vrednovanje svog zalaganja. Ćurguz, međutim, napominje:
„Ako neko nije spreman to da vrednuje na adekvatan način, onda mora da zna da će se suočiti sa posljedicama. Ako govorim o posljedicama, onda prije svega mislim na podrška u političkom i svakom drugom smislu.“
Iako je Boračka organizacija RS do sada bila na liniji vlasti, ponuđeni zakon, sudeći po svemu, narušiće harmoniju u odnosima. Koliko god boračka populacija bila važan segment biračkog tijela, siromašni entitetski budžet ovoga puta teško da će pružiti mogućnost da vlast osigura glasove boraca.
* * * * *
Svi prilozi iz ovosedmične emisije programa Pred licem pravde:
Srbija: Vučerević pušten da pobegne
BiH: Prebjeg Vučurevića svjedoči o neozbiljnosti države
Svjedoci ratnih zločina u BiH izloženi prijetnjama
Održana rasprava o žalbama Lukića na kazne za zločin
Borci ogorčeni novim zakonom o njihovim pravima
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.
Borci prve i druge kategorije u Republici Srpskoj primali su do sada oko 130 maraka godišnje, dok su oni koji su ostvarili pravo na penziju dobijali mjesečni dodatak u iznosu od 125 maraka. Usvojeni Nacrt zakona o pravima boraca predviđa uvođenje boračkog dodatka na mjesečnom nivou za sve demobilisane borce od 65 godina i starije.
„Uslovi za ostarivanje ovog prava u pogledu finansijskih mogućnosti i drugih uslova za sticanje ovog prava će biti definisani posebnim aktom. Zakonom je predviđeno da to bude regulisano pravilnikom koji bi donosi ministar, ili da vlada to reguliše svojom uredbom“, kaže ministar rada i boračko invalidske zaštite RS Petar Đokić.
Borci su ogorčeni idejom da se visina boračkog dodatka
Borci su ogorčeni idejom da se visina boračkog dodatka određuje shodno finansijskoj situaciji u RS, kao i prijedlogom da ju određuje Vlada.
Do sada su ta prava bila definisana Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju (PIO), koji je vezivao penzijski osnov pripadnika oružanih snaga RS za prosječnu neto platu u tom entitetu. Borci su izbačeni iz Zakona o PIO, a tvrde da novo zakonsko rješenje koje tretira njihova prava - nije kvalitetno.
„To mjesečno primanje predviđeno za borce koji su napunili 65 godina i nemaju uslove za penziju treba vlada da odradi podzakonskim aktom. I što smo skočili, naježili se na ovaj zakon? Nek tu varijantu fino vlada okači mačku o rep. To je laž, prevara i podvala i nikad nećemo pristati na nju“, tvrdi predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS Dražen Perendija.
I predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz ocjenjuje Nacrt zakona nerealnim i nekorektnim.
„65 godina. Je li to starosna granica za penziju? Je li to znači da će samo demobilisani borac koji odlazi u penziju imati pravo na borački dodatak? Šta s onima koji nikad nisu nigdje radili? Šta je sa ljudima - seljacima? Konačno, ako ništa drugo, dobili smo njihovo pravo lice, razotkrili smo njihovu namjeru, natjerali smo ih da pokažu koliko su neiskreni, koliko ih ne interesuje sve ovo - i zato će morati da snose posljedice“, upozorava Ćurguz.
Druga novost u zakonu, kažu u resornom ministarstvu, je utvrđivanje posebne pozicije u entitetskom budžetu za podsticaj za zapošljavanje nezaposlenih demobilisanih boraca i djece poginulih boraca. To će se, uvjeravaju u nadležnom ministarstvu, riješiti novčanim stimulisanjem poslodavaca.
Razvlačenje para
Borci, međutim, sasvim drugačije vide ideju o osnivanju fonda za njihovo zapošljavanje.
„Mangupi će razvlačiti pare. Koliko je koji jak poslanik - praviće neke mini fabrike za nezaposlene borce“, kaže Dražen Perendija.
Borci zamjeraju Vladi Republike Srpske i to što novo zakonsko rješenje predviđa utvrđivanje imovinskog cenzusa kao uslova za ostvarivanje prava na boračke nadoknade. Iako su predstavnici entitetske boračke organizacije ponudili i svoje zakonsko rješenje, suštinski ono nije prošlo jer, kako priznaju u resornom ministarstvu, zahtijeva više novaca.
„Da smo usvojili takve prijedlog, Republika bi trebala da obezbijedi, po najgrubljoj procjeni, 412 miliona maraka samo za finansiranje boračkih prava, što su izuzetno velika sredstva i to je negdje, po gruboj procjeni u okviru našeg ministarstva, oko četvrtine budžeta RS“, navodi ministar Petar Đokić.
U Boračkoj organizaciji kažu da, ukoliko ne bude značajnijih promjena
„Uradiće se ono što je važno za dugoročnu stabilnost RS, a ne za emocije bilo koje strukture“, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.
„Uradiće se ono što je važno za dugoročnu stabilnost RS, a ne za emocije bilo koje strukture“, rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.
Predsjednik Boračke organizacije RS Pantelija Ćurguz ističe da emocije ni ne treba da rukovode bilo kakvim odlukama - jer borci ne traže milostinju već vrednovanje svog zalaganja. Ćurguz, međutim, napominje:
„Ako neko nije spreman to da vrednuje na adekvatan način, onda mora da zna da će se suočiti sa posljedicama. Ako govorim o posljedicama, onda prije svega mislim na podrška u političkom i svakom drugom smislu.“
Iako je Boračka organizacija RS do sada bila na liniji vlasti, ponuđeni zakon, sudeći po svemu, narušiće harmoniju u odnosima. Koliko god boračka populacija bila važan segment biračkog tijela, siromašni entitetski budžet ovoga puta teško da će pružiti mogućnost da vlast osigura glasove boraca.
* * * * *
Svi prilozi iz ovosedmične emisije programa Pred licem pravde:
Srbija: Vučerević pušten da pobegne
BiH: Prebjeg Vučurevića svjedoči o neozbiljnosti države
Svjedoci ratnih zločina u BiH izloženi prijetnjama
Održana rasprava o žalbama Lukića na kazne za zločin
Borci ogorčeni novim zakonom o njihovim pravima
Pred licem pravde sa IWPR (april 2011)
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Evropa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Program uređuju Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Tekstove svih priloga iz emisije možete naći ovdje.