(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Sudije Haškog tribunala odredile su branioca koji će biti u pripravnosti za slučaj da bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić nastavi opstruirati suđenje. Sam je proces obustavljen do 1. marta iduće godine kako bi taj branilac imao vremena upoznati se sa predmetom, a za to vrijeme ratni lider bosanskih Srba može najnormalnije nastaviti pripremati svoju odbranu.
Ukoliko se, međutim, u sudnici ne pojavi ni 1. marta 2010. godine, sudije će mu oduzeti pravo da sam sebe brani. Pomenuti rezervni branilac u tom slučaju postaje prvi igrač i potpuno preuzima odbranu haškog optuženika. Na kakve je reakcije naišao ovaj zaokret?
Odluka Pretresnog vijeća da imenuje branioca uslijedila je nakon što je Vijeće zaključilo da je Karadžić kako se navodi “u znatnoj mjeri i uporno ometao pravično i ekspeditivno vođenje suđenja time što je odbijao da prisustvuje pretresima ”.
U BiH odluka o nametanju branioca Radovanu Karadžiću primljena je sa odobravanjem. Predsjednica Društvu za ugrožene narode BiH Fadila Memišević kaže:
„Mislim da je Sud nametanjem branioca dobro uradio jer na taj način će se prekinuti i cirkusijada koju je Radovan Karadžić pokušao da radi u sudnici poput Šešelja i Slobodana Miloševića. I na kraju mislim da ova agonija zbilja mora da prestane. Žrtve su već na rubu strpljenja i lično sam se uvjerila koliko je bilo negativne energije, koliko su te preživjele žrtve genocida bile ogorčene zbog samog pokušaja Radovana Karadžića, odnosno njegove odbrane, da na ovaj način odugovlači sa suđenjem.“
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača, koji radi na prikupljanju podataka o žrtvama rata u BiH, očekuje okončanje procesa naredne godine:
„Mislim da je dobro da je Sud time definitivno skinuo sa dnevnog reda sve pokušaje da se cijeli proces minira time hoće li on ili neće doći, kada će njemu biti drago da se pojavi, a kad mu neće biti, da ucjenjuje Sud. To je, mislim, definitivno dobro. S druge strane to je odgađanje jeste možda na prvi pogled dugo, to je nekih četiri i po, pet mjeseci, ali poslije toga će to sve mnogo ići brže. Ja mislim da je vrlo realno da se taj proces okonča u sljedećoj godini.“
S obzirom na to da je pravo na samozastupanje fundamentalno, optuženi Radovan Karadžić će i dalje sam sebe zastupati, između ostalog i tako što će se baviti pitanjima koja će se svakodnevno pojavljivati, kao što je podnošenje podnesaka i odgovora na podneske optužbe i dalje pripremati za suđenje.
Ukoliko Radovan Karadžić, navodi se u saopštenju Sudskog vijeća, i 1. marta naredne godine odbije da se pojavi u sudnici, biće mu oduzeta sva prava da se sam brani ili da ispituje svjedoke, te pravo na pravne pomoćnike i zastupnike koje ima u svom sadašnjem timu.
Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Sjeverna Dakota Gregory Gordon ističe da je odlukom Sudskog vijeća Haškog tribunala spriječena svaka dalja opstrukcija suđenja:
„Odluka koj su sudije donijele je vrlo pametna jer je ispoštovano pravo optuženog da se sam brani, ali mu je onemogućeno dalja opstrukcija suđenja. U slučaju da u martu Karadžić posegne za istim trikovima i kaže kako nije imao dovoljno vremena da se pripremi za suđenje, te da mu treba još nekoliko mjeseci, branilac u pripravnosti će biti spreman da u potpunosti preuzme njegovu odbranu i suđenje će se moći nastaviti i bez Karadžića.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zašto Karadžić opstruira sud?
Nove istrage za zločine kod Zvornika
Ratna zločinka dočekana kao Madona
Predstavljen bosanski atlas ratnih zločina
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
(Autor: Goran Jungvirth)
Tužiteljstvo Haškog suda je, unatoč neprisustvovanju Karadžića u sudnici, ove sedmice iznijelo optužbu.
Kao vrhovni zapovjednik Vojske RS Karadžić je redovno izvještavan o tijeku vojnih operacija, deportaciji žena i djece, te zarobljavanju i pogubljenju muškaraca, ustvrdio je tužitelj, koji je u drugom tjednu haškog suđenja detaljnije opisao zločine i odgovornost optuženog. Počevši od njihove geneze i izdavanja direktiva o ciljevima, poput one Drinskom korpusu, tužitelj Alan Tiger objasnio je kako je Karadžić kao vrhovni zapovjednik izdavao direktive zapovjednicima koji su ih dalje prenijeli svojim vojnim jedinicama (riječima sudske prevoditeljice):
„Kako bi izdao zadatke za budući rad Drinskog korpusa, komandant Drinskog korpusa izdao je sledeće naređenje Drinskom korpusu u skladu sa direktivom 4: ’Glavnim snagama i sredstvima, uz primjenu aktivnih dejstava nanositi neprijatelju što veće gubitke, iznuravati ga, razbiti ga ili prisliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisliti da napusti prostor Cerske, Žepe, Srebrenice i Goražda.“
Nakon preuzimanja direktiva, vojska bosanskih Srba provela je niz brutalnih i razarujućih djelovanja širom područja Kamenice, Cerske i Konjević Polja. Plan etničkog čišćenja, prema Tužiteljstvu, su ostvarili paljenjem i granatiranjem kuća, te preseljenjem desetaka tisuća nesrba u općinama poput Bratunca, Vlasenice i Zvornika. Kako bi ilustrirao namjeru vojnih akcija, tužitelj je kao dokaz spomenuo niz presretnutih razgovora vojnih dužnosnika bosanskih Srba:
„Prvo jedan prisluškivani razgovor od 8. februara 1993. između komandanta Drinskog korpusa i jednog njegovog potčinjenog. Komandant Drinskog korpusa Živanović kaže: ’Držite čvrsto frontove. Gore li turske kuće?’ Potčinjeni odgovara: ’Gore, gore.’ Živanović opet: ’To, to, što više.’“
Prema Haškom tužiteljstvu, Karadžić je puno puta pokazao čvrstu namjeru da očisti nesrbe i stvori srpsku državu na području BiH, a ti njegovi ciljevi bili su vidljivi od početka rata pa do krvavog epiloga u Srebrenici. Snage bosanskih Srba tada su odvojile muškarce od žena i djece tvrdeći da ih žele provjeriti i otkriti među njima ratne zločince:
„Nikakva provjera bilo kakve vrste nije obavljena, niti je namjeravana. Muškarci koji su odvojeni, među kojima su bili vrlo mladi dječaci, i stariji muškarci, stariji od 70 godina.“
Prema dokazima sa tri dosadašnja haška suđenja za zločin u Srebrenici, iz enklave je protjerano 25.000 žena i djece, dok je više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka pogubljeno. Tužitelj Tiger je najavio kako će pokazati da je Karadžić naredio, bio svjestan i redovno izvještavan o svemu, dok je nakon toga pokušao sve zataškati prekopavanjem stratišta i poricanjem zločina sve do danas.
Sudije Haškog tribunala odredile su branioca koji će biti u pripravnosti za slučaj da bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić nastavi opstruirati suđenje. Sam je proces obustavljen do 1. marta iduće godine kako bi taj branilac imao vremena upoznati se sa predmetom, a za to vrijeme ratni lider bosanskih Srba može najnormalnije nastaviti pripremati svoju odbranu.
Ukoliko se, međutim, u sudnici ne pojavi ni 1. marta 2010. godine, sudije će mu oduzeti pravo da sam sebe brani. Pomenuti rezervni branilac u tom slučaju postaje prvi igrač i potpuno preuzima odbranu haškog optuženika. Na kakve je reakcije naišao ovaj zaokret?
Odluka Pretresnog vijeća da imenuje branioca uslijedila je nakon što je Vijeće zaključilo da je Karadžić kako se navodi “u znatnoj mjeri i uporno ometao pravično i ekspeditivno vođenje suđenja time što je odbijao da prisustvuje pretresima ”.
U BiH odluka o nametanju branioca Radovanu Karadžiću primljena je sa odobravanjem. Predsjednica Društvu za ugrožene narode BiH Fadila Memišević kaže:
„Mislim da je Sud nametanjem branioca dobro uradio jer na taj način će se prekinuti i cirkusijada koju je Radovan Karadžić pokušao da radi u sudnici poput Šešelja i Slobodana Miloševića. I na kraju mislim da ova agonija zbilja mora da prestane. Žrtve su već na rubu strpljenja i lično sam se uvjerila koliko je bilo negativne energije, koliko su te preživjele žrtve genocida bile ogorčene zbog samog pokušaja Radovana Karadžića, odnosno njegove odbrane, da na ovaj način odugovlači sa suđenjem.“
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača, koji radi na prikupljanju podataka o žrtvama rata u BiH, očekuje okončanje procesa naredne godine:
„Mislim da je dobro da je Sud time definitivno skinuo sa dnevnog reda sve pokušaje da se cijeli proces minira time hoće li on ili neće doći, kada će njemu biti drago da se pojavi, a kad mu neće biti, da ucjenjuje Sud. To je, mislim, definitivno dobro. S druge strane to je odgađanje jeste možda na prvi pogled dugo, to je nekih četiri i po, pet mjeseci, ali poslije toga će to sve mnogo ići brže. Ja mislim da je vrlo realno da se taj proces okonča u sljedećoj godini.“
S obzirom na to da je pravo na samozastupanje fundamentalno, optuženi Radovan Karadžić će i dalje sam sebe zastupati, između ostalog i tako što će se baviti pitanjima koja će se svakodnevno pojavljivati, kao što je podnošenje podnesaka i odgovora na podneske optužbe i dalje pripremati za suđenje.
Ukoliko Radovan Karadžić, navodi se u saopštenju Sudskog vijeća, i 1. marta naredne godine odbije da se pojavi u sudnici, biće mu oduzeta sva prava da se sam brani ili da ispituje svjedoke, te pravo na pravne pomoćnike i zastupnike koje ima u svom sadašnjem timu.
Profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Sjeverna Dakota Gregory Gordon ističe da je odlukom Sudskog vijeća Haškog tribunala spriječena svaka dalja opstrukcija suđenja:
„Odluka koj su sudije donijele je vrlo pametna jer je ispoštovano pravo optuženog da se sam brani, ali mu je onemogućeno dalja opstrukcija suđenja. U slučaju da u martu Karadžić posegne za istim trikovima i kaže kako nije imao dovoljno vremena da se pripremi za suđenje, te da mu treba još nekoliko mjeseci, branilac u pripravnosti će biti spreman da u potpunosti preuzme njegovu odbranu i suđenje će se moći nastaviti i bez Karadžića.“
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Zašto Karadžić opstruira sud?
Nove istrage za zločine kod Zvornika
Ratna zločinka dočekana kao Madona
Predstavljen bosanski atlas ratnih zločina
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Tužiteljstvo iznijelo optužbu
TUŽITELJSTVO IZNIJELO OPTUŽBU(Autor: Goran Jungvirth)
Tužiteljstvo Haškog suda je, unatoč neprisustvovanju Karadžića u sudnici, ove sedmice iznijelo optužbu.
Kao vrhovni zapovjednik Vojske RS Karadžić je redovno izvještavan o tijeku vojnih operacija, deportaciji žena i djece, te zarobljavanju i pogubljenju muškaraca, ustvrdio je tužitelj, koji je u drugom tjednu haškog suđenja detaljnije opisao zločine i odgovornost optuženog. Počevši od njihove geneze i izdavanja direktiva o ciljevima, poput one Drinskom korpusu, tužitelj Alan Tiger objasnio je kako je Karadžić kao vrhovni zapovjednik izdavao direktive zapovjednicima koji su ih dalje prenijeli svojim vojnim jedinicama (riječima sudske prevoditeljice):
„Kako bi izdao zadatke za budući rad Drinskog korpusa, komandant Drinskog korpusa izdao je sledeće naređenje Drinskom korpusu u skladu sa direktivom 4: ’Glavnim snagama i sredstvima, uz primjenu aktivnih dejstava nanositi neprijatelju što veće gubitke, iznuravati ga, razbiti ga ili prisliti na predaju, a muslimansko stanovništvo prisliti da napusti prostor Cerske, Žepe, Srebrenice i Goražda.“
Nakon preuzimanja direktiva, vojska bosanskih Srba provela je niz brutalnih i razarujućih djelovanja širom područja Kamenice, Cerske i Konjević Polja. Plan etničkog čišćenja, prema Tužiteljstvu, su ostvarili paljenjem i granatiranjem kuća, te preseljenjem desetaka tisuća nesrba u općinama poput Bratunca, Vlasenice i Zvornika. Kako bi ilustrirao namjeru vojnih akcija, tužitelj je kao dokaz spomenuo niz presretnutih razgovora vojnih dužnosnika bosanskih Srba:
„Prvo jedan prisluškivani razgovor od 8. februara 1993. između komandanta Drinskog korpusa i jednog njegovog potčinjenog. Komandant Drinskog korpusa Živanović kaže: ’Držite čvrsto frontove. Gore li turske kuće?’ Potčinjeni odgovara: ’Gore, gore.’ Živanović opet: ’To, to, što više.’“
Prema Haškom tužiteljstvu, Karadžić je puno puta pokazao čvrstu namjeru da očisti nesrbe i stvori srpsku državu na području BiH, a ti njegovi ciljevi bili su vidljivi od početka rata pa do krvavog epiloga u Srebrenici. Snage bosanskih Srba tada su odvojile muškarce od žena i djece tvrdeći da ih žele provjeriti i otkriti među njima ratne zločince:
„Nikakva provjera bilo kakve vrste nije obavljena, niti je namjeravana. Muškarci koji su odvojeni, među kojima su bili vrlo mladi dječaci, i stariji muškarci, stariji od 70 godina.“
Prema dokazima sa tri dosadašnja haška suđenja za zločin u Srebrenici, iz enklave je protjerano 25.000 žena i djece, dok je više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka pogubljeno. Tužitelj Tiger je najavio kako će pokazati da je Karadžić naredio, bio svjestan i redovno izvještavan o svemu, dok je nakon toga pokušao sve zataškati prekopavanjem stratišta i poricanjem zločina sve do danas.