Eklatantan primjer na kojem je BiH, ili makar onaj dio koji to želi, bez odlaganja trebao primijeniti sve pravne mehanizme zaštite svojih građana, a nije to uradio, je slučaj Ilije Jurišića. Za razliku od slučaja Ejupa Ganića, u timu Jurišićeve odbrane nije učestvovao niko iz državnog Predsjedništva, za njega se nisu založili bogati Bosanci.
Imao je tek deklarativnu podršku i pokoji diplomatski gaf da skrene pažnju na njegov slučaj. Tako je Ilija Jurišić postao primjerom kako se država ne treba odnositi prema svojim građanima.
"Sebi dajem za opravdanje da sam izdražao i zdravstveno i psihički zahvaljuući vama, vašoj podršci. Ja se osjećam da sam danas ponovo rođen i da ću ponovo živjeti i susretati se sa svojim dragim Tuzlacima, Bosancima i Hercegovcima", kazao je Ilija Jurišić po povratku u Tuzlu iz beogradskog zatvora.
Podrška koju je primio Ilija Jurišić tokom tri i po godine boravka u srbijanskom zatvoru došla je od svih osim od državnih institucija koje bi ga, da nije bilo slučaja hapšenja bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, vjerovatno i ostavile da se sam bori da dokaže nevinost, ili odsluži kaznu u Srbiji, koja ga je osudila po osnovu sporazuma koji nikada nije postojao. Angažman svoje države i Jurišić je ocijenio nedovoljnim.
„Angažman moje države BiH nije bio dovoljan. To je rezultiralo podizanjem optužnice i produženjem moje agonije u Beogradu. Ja sam očekivao prije svega da se ispoštuje dogovor s obzirom da se djelo za koje me terete u Beogradu desilo na lokaciji BiH, da sam ja državljanin BiH - i sva logika je upućivala da ja budem ekstradiran. Međutim, to se nije dogodilo i ja mislim da nije bilo dovoljno upornosti da se to dogodi. Onda je nastalo ono što je nastalo – jedan politički proces,“ kazao je on.
Slučaj pomogao razrješenju Gordijevog čvora
Da se država ranije uključila u probleme tajnih optužnica i proces razmjene spiskova onih koje države traže zbog ratnog zločina, Jurišić smatra kako ne bi bio doveden u poziciju u kojoj se našao.
„Vjerovatno ne bih. Prije svega, ja nisam imao nikakvih informacija o tome da se ja nalazim na potjernici Srbije i pedeset i nekoliko puta sam ušao u tu zemlju i izašao, nisam imao problema, da bi se našli problemi 11. maja 2007. godine,“ kaže Jurišić.
A pozicija je bila mračna:
„Dosta tmurna i tužna, i to daje jedan pečat, jedan strahovit bol u mojoj memoriji, u mom srcu. Naravno, ja moram činiti sve da to prevaziđem, da to zaboravim, ako se može zaboraviti. A vjerovatno može dosta toga - jer to će mi olakšati dalji život,“ rekao je on.
Nije osjetio ni dobrobiti od međunarodnih sporazuma. No, jedino dobro što je proizašlo jeste to što je njegov slučaj bio okidač da se na vrijeme reaguje nakon hapšenja Ejupa Ganića. A ispostavilo se da je pomoć bila obostrana, kaže Jurišić:.
„Nijednu blagodet tih dogovora nisam doživio. Jednostavno ja sam se do posljednjeg dana borio da dokažem istinu i svoju nevinost. I na koncu kod Apelacionog suda to je uspjelo. Ja mislim da je moj slučaj pomogao razrješenju Gordijevog čvora kod Ganića, ali i njegov je na neki način imao uticaja na moj slučaj. Prije svega se dokazalo da je presuda donesena na bazi nepostojećih dokumenata i da meni u cijelosti nije bila pružena šansa za odbranu - jer od 83 svjedoka koja su saslušana, to su svjedoci tužioca, a moj nije nijedan prihvaćen. Tek naknadno Apelacioni sud se udostojio da sasluša samo nekolicinu i da izvuče zaključak o mojoj nevinosti, odnosno o opravdanosti žalbe,“ navodi Jurišić.
Ipak, proces protiv Jurišića još nije gotov. Naprotiv, vraćen je na početak. Konkretne pomoći nema. Ima poziva, prijema - i to ga ohrabruje. Jurišić se nada da ovaj put država neće zatajiti.
„Šta ima preče nego zaštita svojih građana. To je broj jedan zadatak države. Ako ona ne misli o svojim građanima, onda ko će misliti?“ pita se Jurišić.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
Imao je tek deklarativnu podršku i pokoji diplomatski gaf da skrene pažnju na njegov slučaj. Tako je Ilija Jurišić postao primjerom kako se država ne treba odnositi prema svojim građanima.
"Sebi dajem za opravdanje da sam izdražao i zdravstveno i psihički zahvaljuući vama, vašoj podršci. Ja se osjećam da sam danas ponovo rođen i da ću ponovo živjeti i susretati se sa svojim dragim Tuzlacima, Bosancima i Hercegovcima", kazao je Ilija Jurišić po povratku u Tuzlu iz beogradskog zatvora.
Podrška koju je primio Ilija Jurišić tokom tri i po godine boravka u srbijanskom zatvoru došla je od svih osim od državnih institucija koje bi ga, da nije bilo slučaja hapšenja bivšeg člana Predsjedništva BiH Ejupa Ganića, vjerovatno i ostavile da se sam bori da dokaže nevinost, ili odsluži kaznu u Srbiji, koja ga je osudila po osnovu sporazuma koji nikada nije postojao. Angažman svoje države i Jurišić je ocijenio nedovoljnim.
„Angažman moje države BiH nije bio dovoljan. To je rezultiralo podizanjem optužnice i produženjem moje agonije u Beogradu. Ja sam očekivao prije svega da se ispoštuje dogovor s obzirom da se djelo za koje me terete u Beogradu desilo na lokaciji BiH, da sam ja državljanin BiH - i sva logika je upućivala da ja budem ekstradiran. Međutim, to se nije dogodilo i ja mislim da nije bilo dovoljno upornosti da se to dogodi. Onda je nastalo ono što je nastalo – jedan politički proces,“ kazao je on.
Slučaj pomogao razrješenju Gordijevog čvora
Da se država ranije uključila u probleme tajnih optužnica i proces razmjene spiskova onih koje države traže zbog ratnog zločina, Jurišić smatra kako ne bi bio doveden u poziciju u kojoj se našao.
„Vjerovatno ne bih. Prije svega, ja nisam imao nikakvih informacija o tome da se ja nalazim na potjernici Srbije i pedeset i nekoliko puta sam ušao u tu zemlju i izašao, nisam imao problema, da bi se našli problemi 11. maja 2007. godine,“ kaže Jurišić.
A pozicija je bila mračna:
„Dosta tmurna i tužna, i to daje jedan pečat, jedan strahovit bol u mojoj memoriji, u mom srcu. Naravno, ja moram činiti sve da to prevaziđem, da to zaboravim, ako se može zaboraviti. A vjerovatno može dosta toga - jer to će mi olakšati dalji život,“ rekao je on.
Nije osjetio ni dobrobiti od međunarodnih sporazuma. No, jedino dobro što je proizašlo jeste to što je njegov slučaj bio okidač da se na vrijeme reaguje nakon hapšenja Ejupa Ganića. A ispostavilo se da je pomoć bila obostrana, kaže Jurišić:.
„Nijednu blagodet tih dogovora nisam doživio. Jednostavno ja sam se do posljednjeg dana borio da dokažem istinu i svoju nevinost. I na koncu kod Apelacionog suda to je uspjelo. Ja mislim da je moj slučaj pomogao razrješenju Gordijevog čvora kod Ganića, ali i njegov je na neki način imao uticaja na moj slučaj. Prije svega se dokazalo da je presuda donesena na bazi nepostojećih dokumenata i da meni u cijelosti nije bila pružena šansa za odbranu - jer od 83 svjedoka koja su saslušana, to su svjedoci tužioca, a moj nije nijedan prihvaćen. Tek naknadno Apelacioni sud se udostojio da sasluša samo nekolicinu i da izvuče zaključak o mojoj nevinosti, odnosno o opravdanosti žalbe,“ navodi Jurišić.
Ipak, proces protiv Jurišića još nije gotov. Naprotiv, vraćen je na početak. Konkretne pomoći nema. Ima poziva, prijema - i to ga ohrabruje. Jurišić se nada da ovaj put država neće zatajiti.
„Šta ima preče nego zaštita svojih građana. To je broj jedan zadatak države. Ako ona ne misli o svojim građanima, onda ko će misliti?“ pita se Jurišić.
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Pred licem pravde - Zločin i kaznaNapori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE