Nizozemska je povukla svoju rezervu oko otvaranja poglavlja 23, onog o pravosuđu i temeljnim pravima u pregovorima Europske unije sa Hrvatskom.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor nije krila radost nakon vijesti da Nizozemska sada otklanja rezerve i slaže se sa ostalim članicama Europske unije da Unija pozove Hrvatsku da dostavi svoje pregovaračke pozicije za osjetljivo poglavlje 23 - „Pravosuđe i temeljna prava.“
Za političkog analitičara Davora Gjenera ova vijest nije iznenađenje. To je bilo za očekivati, nakon što su novi europski povjerenik za proširenje i Europski parlament kazali kako se završetak hrvatskih pregovora očekuje tijekom ove godine, a ako u travnju ne krenu pregovori o pravosuđu, ukupni pregovori ne mogu biti dovršeni do konca godine, procjenjuje naš sugovornik.
„Isto tako smo zapravo već prije čuli kako se radi o svojevrsnoj uvjetnoj deblokadi otvaranja pregovora, to jest da konačan pozitivni stav tužitelja Brammertza sada predstavlja uvjet za zatvaranje tog poglavlja. Radi se o diplomatskom kompromisu koji je postignut unutar Europskog vijeća u prethodnom razdoblju, a posljedica je toga što je Hrvatska počela dosljedno i ozbiljno ispunjavati sve svoje preuzete obveze“, kaže Gjenero.
I haški ekspert, novinar riječkog „Novog lista“ Denis Romac kaže za RSE kako je pozitivna Brammertzova ocjena o hrvatskoj suradnji sa haškim tužiteljstvom samo pomaknuta sa otvaranja na to da je uvjet za zatvaranje poglavlja 23.
„No, sudsko vijeće u predmetu Gotovina će do tada, odnosno najkasnije negdje do ljeta donijeti odluku o toj suradnji. Ne zaboravimo da je sve ono što smo do sada čuli od Brammertza isključivo njegova ocjena o nedovoljnoj hrvatskoj suradnji kada je riječ o topničkim dnevnicima, dok se sudsko vijeće o tome do sada nije definitivno izjasnilo. Možemo se nadati da će odluka sudskog vijeća biti za Hrvatsku pozitivnija od ovoga što govori Brammertz, i moguće je, recimo, da će to riješiti ovaj proble“, smatra Romac.
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša kaže za RSE kako nije nevažno što je Haški sud tražio od Europske unije da dostavi izvješća europskih promatrača iz Knina iz vremena artiljerijskih djelovanja Hrvatske vojske.
Europska unija odgovorila je da nema nikakve dokumente, a Tribunal je onda njima uputio obvezujući nalog, famoznu subpoenu, kojom traži da pronađu i dostave dokumente.
„Svakako da to na neki način utječe na opći stav prema Hrvatskoj, jer ako Europska unija kaže da nema nikakve podatke, iako su oni u to vrijeme bili promatrači, činjenica je da to može samo pozitivno pridonijeti da se Hrvatska ne gleda u negativnom kontekstu“, kaže Grubiša.
I najava slovenske deblokade dvaju poglavlja - o ribarstvu i o ekologiji, je očekivana, ali Gjenero upozorava da će pregovori o ta dva poglavlja biti teži nego što se možda očekivalo, jer će Slovenija u pregovorima pokušati ostvariti ciljeve koje je do sada pokušala ostvariti blokadom.
„Međutim, slovenskoj Vladi je postalo jasno kako bi bilo kakvo ustrajanje na blokadi, nakon što je godinu dana blokirala kompletan hrvatski pristupni proces, moglo završiti svojevrsnom primjenom „amsterdamskih mehanizama“, dakle oduzimanja Sloveniji prava glasa o svemu što se tiče odnosa sa Hrvatskom, i zbog toga je došlo do te deblokade“, smatra on.
„Amsterdamski mehanizmi“ su do sada svega jednom primijenjeni, i to protiv Austrije, kada je pokojni koruški desni populist Joerg Heider ušao u vlast na saveznoj razini.
Slovenska opozicija već upozorava na zahlađenje odnosa sa Slovenijom - dojučerašnji predsjedatelj Europske unije, Švedska, u sklopu racionalizacije ukida veleposlanstvo u Ljubljani, a Sjedinjene Države već mjesecima u Sloveniju ne šalju novog veleposlanika.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Radoičić svjedočio na suđenju Đorđeviću
Sud najavljuje suđenja za zločin u Trusini
AI upozorio na neefikasno procesuiranje ratnog zločina silovanja
BiH i dalje bez Rezolucije o Srebrenici
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor nije krila radost nakon vijesti da Nizozemska sada otklanja rezerve i slaže se sa ostalim članicama Europske unije da Unija pozove Hrvatsku da dostavi svoje pregovaračke pozicije za osjetljivo poglavlje 23 - „Pravosuđe i temeljna prava.“
Za političkog analitičara Davora Gjenera ova vijest nije iznenađenje. To je bilo za očekivati, nakon što su novi europski povjerenik za proširenje i Europski parlament kazali kako se završetak hrvatskih pregovora očekuje tijekom ove godine, a ako u travnju ne krenu pregovori o pravosuđu, ukupni pregovori ne mogu biti dovršeni do konca godine, procjenjuje naš sugovornik.
Radi se o diplomatskom kompromisu koji je postignut unutar Europskog vijeća u prethodnom razdoblju, a posljedica je toga što je Hrvatska počela dosljedno i ozbiljno ispunjavati sve svoje preuzete obveze
„Isto tako smo zapravo već prije čuli kako se radi o svojevrsnoj uvjetnoj deblokadi otvaranja pregovora, to jest da konačan pozitivni stav tužitelja Brammertza sada predstavlja uvjet za zatvaranje tog poglavlja. Radi se o diplomatskom kompromisu koji je postignut unutar Europskog vijeća u prethodnom razdoblju, a posljedica je toga što je Hrvatska počela dosljedno i ozbiljno ispunjavati sve svoje preuzete obveze“, kaže Gjenero.
I haški ekspert, novinar riječkog „Novog lista“ Denis Romac kaže za RSE kako je pozitivna Brammertzova ocjena o hrvatskoj suradnji sa haškim tužiteljstvom samo pomaknuta sa otvaranja na to da je uvjet za zatvaranje poglavlja 23.
„No, sudsko vijeće u predmetu Gotovina će do tada, odnosno najkasnije negdje do ljeta donijeti odluku o toj suradnji. Ne zaboravimo da je sve ono što smo do sada čuli od Brammertza isključivo njegova ocjena o nedovoljnoj hrvatskoj suradnji kada je riječ o topničkim dnevnicima, dok se sudsko vijeće o tome do sada nije definitivno izjasnilo. Možemo se nadati da će odluka sudskog vijeća biti za Hrvatsku pozitivnija od ovoga što govori Brammertz, i moguće je, recimo, da će to riješiti ovaj proble“, smatra Romac.
I Slovenija najavila deblokade
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Damir Grubiša kaže za RSE kako nije nevažno što je Haški sud tražio od Europske unije da dostavi izvješća europskih promatrača iz Knina iz vremena artiljerijskih djelovanja Hrvatske vojske.
Europska unija odgovorila je da nema nikakve dokumente, a Tribunal je onda njima uputio obvezujući nalog, famoznu subpoenu, kojom traži da pronađu i dostave dokumente.
„Svakako da to na neki način utječe na opći stav prema Hrvatskoj, jer ako Europska unija kaže da nema nikakve podatke, iako su oni u to vrijeme bili promatrači, činjenica je da to može samo pozitivno pridonijeti da se Hrvatska ne gleda u negativnom kontekstu“, kaže Grubiša.
I najava slovenske deblokade dvaju poglavlja - o ribarstvu i o ekologiji, je očekivana, ali Gjenero upozorava da će pregovori o ta dva poglavlja biti teži nego što se možda očekivalo, jer će Slovenija u pregovorima pokušati ostvariti ciljeve koje je do sada pokušala ostvariti blokadom.
„Međutim, slovenskoj Vladi je postalo jasno kako bi bilo kakvo ustrajanje na blokadi, nakon što je godinu dana blokirala kompletan hrvatski pristupni proces, moglo završiti svojevrsnom primjenom „amsterdamskih mehanizama“, dakle oduzimanja Sloveniji prava glasa o svemu što se tiče odnosa sa Hrvatskom, i zbog toga je došlo do te deblokade“, smatra on.
„Amsterdamski mehanizmi“ su do sada svega jednom primijenjeni, i to protiv Austrije, kada je pokojni koruški desni populist Joerg Heider ušao u vlast na saveznoj razini.
Slovenska opozicija već upozorava na zahlađenje odnosa sa Slovenijom - dojučerašnji predsjedatelj Europske unije, Švedska, u sklopu racionalizacije ukida veleposlanstvo u Ljubljani, a Sjedinjene Države već mjesecima u Sloveniju ne šalju novog veleposlanika.
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Radoičić svjedočio na suđenju Đorđeviću
Sud najavljuje suđenja za zločin u Trusini
AI upozorio na neefikasno procesuiranje ratnog zločina silovanja
BiH i dalje bez Rezolucije o Srebrenici
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)