(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz podnio je izvještaj Savjetu sigurnosti o tome kako balkanske države sarađuju s Haškim sudom za ratne zločine. Srbija je zadovoljna jer je pohvaljena, Hrvatska razočarana, a BiH nezadovoljna ocjenama koje je glavni haški tužitelj izrekao u New Yorku. Evo kratkih reakcija.
Priredili: Miloš Teodorović, Dženana Karabegović i Ankica Barbir – Mladinović
“Veliki sam protivnik bilo kakvog opuštanja kada je politika u Srbiji u pitanju, jer svako opuštanje može biti veoma kontraproduktivno. Takođe i slavljenje uspeha pre vremena. Znači utakmica se igra do poslednjeg trenutka. Često nam se u istoriji dešavalo da dobijemo go u poslednjim sekundama", rekao je Boris Tadić.
Tadić je još ponovio kako sve i da nema haškog pritiska, Srbija bi učinila sve kako bi optuženi za ratne zločine bili uhapšeni:
“Mi želimo da gradimo u dobrom uverenju imamo zajedničku i evropsku budućnost i najbolje moguće međunacionalne odnose. Jedna od pretpostavki za takve odnose jeste i okončanje saradnje sa Haškim tribunalom.“
Slično Tadiću i predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je kako će Brammertzove pozitivne ocene za posledicu imati da se “pod manjim pritiskom nastave aktivnosti na lociranju haških begunaca”.
Nedavno Ljajić je priznao kako je pre tri godine napravljena greška hapšenjem Mladićevih jataka zato što, umesto da se praćenjem njihovog traga došlo najpoznatijeg haškog begunca, oni su poslati pred sud. Danas je jataka, kaže Ljajić u intervjuu “Večernjim novostima”, “neuporedivo manje nego što ih je svojevremeno bilo”.
Takođe, Ljajić je ponovio kako je spreman da se povuče ukoliko Mladić u naredne četiri sedmice ne bude iza rešetaka:
“Ima još mesec dana, ali ostajem pri obećanju da ću se povući s mesta koordinatora Akcionog tima ukoliko do kraja godine ne uhapsimo Mladića.”
RESAVSKA ŠKOLA?
U prvim reakcijama nakon što je glavni haški tužilac pohvalio napredak Srbije u saradnji sa Haškim tribunalom, žrtve rata u Bosni i Hercegovini ne kriju razočarenje njegovim govorom. Tim prije što, kako ističu, Srbija nije uhapsila Ratka Mladića i Gorana Hadžića. U Udruženju „Majke enklave Srebrenica i Žepa“ idu i korak dalje. Kažu kako je njegov govor rezultat političkog pritiska pojedinih zemalja Evropske unije. Govori predsjednica Udruženja Munira Subašić:
„Žao mi je što je to Brammertz tako uradio. Vjerovatno je morao podleći nekoj politici koja vlada duže vrijeme. I žao mi je što će sad Holandija dati zeleno svjetlo jer i oni su rekli da zavisi sve šta će Brammetz reći.“
Društvo za ugrožene narode u BiH namjerava da pokrene inicijativu za skoro gašenje Haškog tribunala, za kojeg kažu da je postao politički i u kojeg žrtve rata u BiH više nemaju povjerenja. U prilog toj konstataciji, predsjednica Fadila Memišević navodi njen posljednji razgovor sa glavnim tužiocem Haškog tribunala Seržom Bramercom:
„Ja sam ga eksplicitno pitala da li će njegov izvještaj o saradnji Beograda sa Tribunalom biti izvještaj u formi resavske škole, odnosno ono što je radila Karla del Ponte da li će on prepisivati. Onda je on rekao: „Ne, ja ću vidjeti jesu li oni napravili napredak?“ Za nas u BiH o ovome nema više šta da se priča. Uhapsiti Ratka Mladića i Gorana Hadžića - za nas je vrlo važno Ratka Mladića? Pa radi njih i radi Karadžića je i etabliran Tribunal.“
U EU ZAJEDNO?
Zagreb je već po pismenom izvješću znao da će ocjena hrvatske suradnje s Haškim tribunalom biti na principu “mrkve i batine”, a glavni razlozi i dalje leže u nedostupnosti vojne dokumentacije iz Oluje, odnosno tzv. topničkih dnevnika koje je Haško tužiteljstvo zatražilo od Hrvatske još prije dvije godine:
Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković vjeruje kako će Hrvatska svoju kooperativnost s Hagom opak uspjeti dokazat, i to pravnim putem.
Ocjene haških dužnosnika o suradnji Hrvatske s Hagom izuzetno su važne za Hrvatsku jer o njima ovisi otvaranje poglavlja o pravosuđu u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i, naravno, nije dobro da su još uvijek negativne, ističe za Radio Slobodna Europa pravni stručnjak i SDP-ov predsjednički kandidat dr. Ivo Josipović:
„Hrvatska je pogriješila svojevremeno što nije kontrolirala arhive, a s druge strane bilo je tih kontradiktornih izjava, pa malo topničkih dnevnika 'ima' pa 'nema' ,vjerojatno je to možda bilo i olako shvaćanje problema. Ja sam siguran ,bez obzira na negativno izvješće, da su ti napori prepoznati i da će, nakon dodatnih provjera gdje će Hrvatska reći zašto ih nema ili gdje su nestali topnički dnevnici, naredno izvješće haških dužnosnika biti pozitivno.“
Hrvatska je Vlada u rujnu ove godine osnovala posebno povjerenstvo za istragu oko nestalih topničkih dnevnika, šest je osoba procesuirano zbog odnošenja i uništavanja ratne dokumentacije, a najavljuju se i novi postupci.
Novinar “Novog lista” Denis Romac, koji prati i haške procese, smatra da su topnički dnevnici sve više političko, a sve manje pravno pitanje i ne odbacuje sasvim ni teorije o smišljenom odugovalačenju hrvatskih pregovora s Europskom unijom kako bi do 2014. pristigle i ostale zemlje Zapadnog Balkana:
„Ta ideja o zajedničkom ulasku nije nestala i daleko od toga da je mrtva. Pred nekoliko je dana novi grčki premijer iznio baš taj prijedlog, da se primanje Zapadnog Balkana u EU obavi 2014. simbolički, na 100-godišnjicu početka Prvog svjetskog rata. I po brzini, recimo, po kojoj se Srbiju želi privući u EU mislim i čini mi se da bi to i moglo biti moguće za Srbiju."
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Izveden prvi svjedok optužbe protiv Stanišića i Simatovića
Internet baza podataka “Sjećanje i Pravda“
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz podnio je izvještaj Savjetu sigurnosti o tome kako balkanske države sarađuju s Haškim sudom za ratne zločine. Srbija je zadovoljna jer je pohvaljena, Hrvatska razočarana, a BiH nezadovoljna ocjenama koje je glavni haški tužitelj izrekao u New Yorku. Evo kratkih reakcija.
Priredili: Miloš Teodorović, Dženana Karabegović i Ankica Barbir – Mladinović
“Veliki sam protivnik bilo kakvog opuštanja kada je politika u Srbiji u pitanju, jer svako opuštanje može biti veoma kontraproduktivno. Takođe i slavljenje uspeha pre vremena. Znači utakmica se igra do poslednjeg trenutka. Često nam se u istoriji dešavalo da dobijemo go u poslednjim sekundama", rekao je Boris Tadić.
Tadić je još ponovio kako sve i da nema haškog pritiska, Srbija bi učinila sve kako bi optuženi za ratne zločine bili uhapšeni:
“Mi želimo da gradimo u dobrom uverenju imamo zajedničku i evropsku budućnost i najbolje moguće međunacionalne odnose. Jedna od pretpostavki za takve odnose jeste i okončanje saradnje sa Haškim tribunalom.“
Slično Tadiću i predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić izjavio je kako će Brammertzove pozitivne ocene za posledicu imati da se “pod manjim pritiskom nastave aktivnosti na lociranju haških begunaca”.
Nedavno Ljajić je priznao kako je pre tri godine napravljena greška hapšenjem Mladićevih jataka zato što, umesto da se praćenjem njihovog traga došlo najpoznatijeg haškog begunca, oni su poslati pred sud. Danas je jataka, kaže Ljajić u intervjuu “Večernjim novostima”, “neuporedivo manje nego što ih je svojevremeno bilo”.
Takođe, Ljajić je ponovio kako je spreman da se povuče ukoliko Mladić u naredne četiri sedmice ne bude iza rešetaka:
“Ima još mesec dana, ali ostajem pri obećanju da ću se povući s mesta koordinatora Akcionog tima ukoliko do kraja godine ne uhapsimo Mladića.”
RESAVSKA ŠKOLA?
U prvim reakcijama nakon što je glavni haški tužilac pohvalio napredak Srbije u saradnji sa Haškim tribunalom, žrtve rata u Bosni i Hercegovini ne kriju razočarenje njegovim govorom. Tim prije što, kako ističu, Srbija nije uhapsila Ratka Mladića i Gorana Hadžića. U Udruženju „Majke enklave Srebrenica i Žepa“ idu i korak dalje. Kažu kako je njegov govor rezultat političkog pritiska pojedinih zemalja Evropske unije. Govori predsjednica Udruženja Munira Subašić:
„Žao mi je što je to Brammertz tako uradio. Vjerovatno je morao podleći nekoj politici koja vlada duže vrijeme. I žao mi je što će sad Holandija dati zeleno svjetlo jer i oni su rekli da zavisi sve šta će Brammetz reći.“
Društvo za ugrožene narode u BiH namjerava da pokrene inicijativu za skoro gašenje Haškog tribunala, za kojeg kažu da je postao politički i u kojeg žrtve rata u BiH više nemaju povjerenja. U prilog toj konstataciji, predsjednica Fadila Memišević navodi njen posljednji razgovor sa glavnim tužiocem Haškog tribunala Seržom Bramercom:
„Ja sam ga eksplicitno pitala da li će njegov izvještaj o saradnji Beograda sa Tribunalom biti izvještaj u formi resavske škole, odnosno ono što je radila Karla del Ponte da li će on prepisivati. Onda je on rekao: „Ne, ja ću vidjeti jesu li oni napravili napredak?“ Za nas u BiH o ovome nema više šta da se priča. Uhapsiti Ratka Mladića i Gorana Hadžića - za nas je vrlo važno Ratka Mladića? Pa radi njih i radi Karadžića je i etabliran Tribunal.“
U EU ZAJEDNO?
Zagreb je već po pismenom izvješću znao da će ocjena hrvatske suradnje s Haškim tribunalom biti na principu “mrkve i batine”, a glavni razlozi i dalje leže u nedostupnosti vojne dokumentacije iz Oluje, odnosno tzv. topničkih dnevnika koje je Haško tužiteljstvo zatražilo od Hrvatske još prije dvije godine:
Ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković vjeruje kako će Hrvatska svoju kooperativnost s Hagom opak uspjeti dokazat, i to pravnim putem.
Ocjene haških dužnosnika o suradnji Hrvatske s Hagom izuzetno su važne za Hrvatsku jer o njima ovisi otvaranje poglavlja o pravosuđu u pristupnim pregovorima s Europskom unijom i, naravno, nije dobro da su još uvijek negativne, ističe za Radio Slobodna Europa pravni stručnjak i SDP-ov predsjednički kandidat dr. Ivo Josipović:
„Hrvatska je pogriješila svojevremeno što nije kontrolirala arhive, a s druge strane bilo je tih kontradiktornih izjava, pa malo topničkih dnevnika 'ima' pa 'nema' ,vjerojatno je to možda bilo i olako shvaćanje problema. Ja sam siguran ,bez obzira na negativno izvješće, da su ti napori prepoznati i da će, nakon dodatnih provjera gdje će Hrvatska reći zašto ih nema ili gdje su nestali topnički dnevnici, naredno izvješće haških dužnosnika biti pozitivno.“
Hrvatska je Vlada u rujnu ove godine osnovala posebno povjerenstvo za istragu oko nestalih topničkih dnevnika, šest je osoba procesuirano zbog odnošenja i uništavanja ratne dokumentacije, a najavljuju se i novi postupci.
Novinar “Novog lista” Denis Romac, koji prati i haške procese, smatra da su topnički dnevnici sve više političko, a sve manje pravno pitanje i ne odbacuje sasvim ni teorije o smišljenom odugovalačenju hrvatskih pregovora s Europskom unijom kako bi do 2014. pristigle i ostale zemlje Zapadnog Balkana:
„Ta ideja o zajedničkom ulasku nije nestala i daleko od toga da je mrtva. Pred nekoliko je dana novi grčki premijer iznio baš taj prijedlog, da se primanje Zapadnog Balkana u EU obavi 2014. simbolički, na 100-godišnjicu početka Prvog svjetskog rata. I po brzini, recimo, po kojoj se Srbiju želi privući u EU mislim i čini mi se da bi to i moglo biti moguće za Srbiju."
* * *
Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:
Izveden prvi svjedok optužbe protiv Stanišića i Simatovića
Internet baza podataka “Sjećanje i Pravda“
* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.