U Crnoj Gori do sada nije zabilježen slučaj da opština tuži državu, ali ukoliko Vlada ne preduzme potrebne mjere radi zaštite životne sredine u Pljevljima, tamošnja lokalna samouprava je riješila da"presavije tabak". Šta je primoralo Pljevljake da državi, Elektroprivredi i Rudniku uglja zaprijete, ne samo tužbom, već i građanskom neposlušnošću?
"Od pet crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, dvije su u Pljevljima", kaže za RSE poslanik, i odbornik Nove srpske demokratije u Pljevljima Novica Stanić koji podsjeća da su to nekadašnja deponija rudnika olova i cinka Šuplja Stijena, a druga - deponija šljake i pepela pljevaljske Termoelektrane.
Životna sredina u Pljevljima je enormno zagađena, kaže Stanić koji je, između ostalog i ljekar, potkrijepljujući svoju ocjenu podatkom da su u decembru bila samo tri dana kada su na dozvoljenom nivou bile PM-10 čestica koje spadaju među najopasnije zagađivače vazduha, jer prilikom udisanja napadaju ljudski respiratorni sistem, utiču na njegovu otpornost, a talože se u najdubljim dijelovima pluća.
"Mi smo tražili da se potpiše memorandum o saradnji između Rudnika uglja, Termoelektrane i Vlade, ali na to se niko ne obazire. Zato nam ništa drugo ne preostaje nego da protiv svih njih podnesemo tužbe jer ne poštuju zakone o zaštiti životne sredine", ističe Novica Stanić i dodaje:
"Mi smo na posljednjoj sjednici SO, prije nekoliko dana ostavili rok vladi do 1. maja da se sjedne za sto, da se napravi opeartivni program zaštite životne sredine u Pljevljima, da se tačno oroči do kada problemi treba da budu riješeni i da s ekrene u rješavanje. Nama ništa ne znači što mi nakon mjesec saznajemo da je koncentracija štetnih čestica u decembru 28 dana bila iznad dozvoljene. Dakle post festum priča ne donosi dobro Pljevljacima nego se stvari moraju rješavati na vrijeme. Dakle, neophodno je da se ta koncentracija saopštava svakoga jutra, kao temperatura. Da se kaže da ako je iznad dozvoljene koncentracije da djeca, trudnice, hronični bolesnici i đaci ne izlaze napolje toga dana nego da ostanu zatvoreni u kućama".
Prebacivanje lopte
Na problem ugrožavanja životne sredine u Pljevljima, već godinama ukazuje i nevladin sektor. Izvršni direktor NVO Breznica, Milorad Mitrović kaže da je odavno bilo vrijeme i za građansku neposlušnost i za tužbe.
"Rudnik uglja otvara nove kopove koje ne sanira. Zakon ih obavezuje da to rade, ali oni to uporno ignorišu. Javljaju se klizišta zbog njihovih aktivnosti i osim što zagađuju zemljište, devastiraju zemljište i vodu. Što se tiše Termoelektrane tu je stvar veoma poznata – deponija Maljevac je tamo nekih 30 godina i oni od samog početka rade mimo svih zakonskih normi i granica. Mi imamo zakone koji su prilično adekvatni o životnoj sredini, ali ih niko ne provodi. Imamo zakone koji predviđaju naplatu koncesija od tih zagađivača, ali oni i to ignorišu. Tu se lopta prebacivala sa jednog suda na drugi, išlo se do Vrhovnog suda pa se onda to vraćalo na ponovne postupke ili se završavalo negativno za Pljevlja i građane Pljevalja", napominje Mitrović.
U ponedjeljak, ovim povodom, nije bilo moguće dobiti reakciju Ministarstva održivog razvoja i turizma, ali je pomoćnica ministra za ovu oblast Ivana Vojinović krajem godine izjavila da su urađene preliminarne projekcije zagađenja vazduha koje svjedoče o tome da prekoračenja graničnih vrijednosti PM-10 čestica u Pljevljima potiču od grijanja domaćinstava, otvorenih kopova Rudnika uglja, Termoelektrane i njene deponije pepela sa kojih pod uticajem vjetra lebdeće čestice dospijevaju u vazduh.
"Pljevaljski problem je prepoznat tokom izrade Nacionalne strategije upravljanja kvalitetom vazduha", rekla je tada Vojinović.
Međutim, sudeći po riječima poslanika i pljevaljskog odbornika Nove srpske demokratije, Novice Stanića, čini se da za "prepoznavanje pljevaljskog problema" nije potrebna Nacionalna strategija, već je i čulo mirisa sasvim dovoljno.
"Iz bilo kog pravca da uđete u Pljevlja, da li od Prijepolja ili od Tare iako ste u automobilu na samo nekoliko kilometara prije Pljevalja vi ćete osjetiti smrad. Pogotovo je to izraženo zimi kada je magla, smog, kada su povećane sve te koncentracije, kada su sva ložišta u funkciji onda stanje postaje neizdrživo", ističe on.
"Od pet crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori, dvije su u Pljevljima", kaže za RSE poslanik, i odbornik Nove srpske demokratije u Pljevljima Novica Stanić koji podsjeća da su to nekadašnja deponija rudnika olova i cinka Šuplja Stijena, a druga - deponija šljake i pepela pljevaljske Termoelektrane.
Životna sredina u Pljevljima je enormno zagađena, kaže Stanić koji je, između ostalog i ljekar, potkrijepljujući svoju ocjenu podatkom da su u decembru bila samo tri dana kada su na dozvoljenom nivou bile PM-10 čestica koje spadaju među najopasnije zagađivače vazduha, jer prilikom udisanja napadaju ljudski respiratorni sistem, utiču na njegovu otpornost, a talože se u najdubljim dijelovima pluća.
"Mi smo tražili da se potpiše memorandum o saradnji između Rudnika uglja, Termoelektrane i Vlade, ali na to se niko ne obazire. Zato nam ništa drugo ne preostaje nego da protiv svih njih podnesemo tužbe jer ne poštuju zakone o zaštiti životne sredine", ističe Novica Stanić i dodaje:
"Mi smo na posljednjoj sjednici SO, prije nekoliko dana ostavili rok vladi do 1. maja da se sjedne za sto, da se napravi opeartivni program zaštite životne sredine u Pljevljima, da se tačno oroči do kada problemi treba da budu riješeni i da s ekrene u rješavanje. Nama ništa ne znači što mi nakon mjesec saznajemo da je koncentracija štetnih čestica u decembru 28 dana bila iznad dozvoljene. Dakle post festum priča ne donosi dobro Pljevljacima nego se stvari moraju rješavati na vrijeme. Dakle, neophodno je da se ta koncentracija saopštava svakoga jutra, kao temperatura. Da se kaže da ako je iznad dozvoljene koncentracije da djeca, trudnice, hronični bolesnici i đaci ne izlaze napolje toga dana nego da ostanu zatvoreni u kućama".
Prebacivanje lopte
Na problem ugrožavanja životne sredine u Pljevljima, već godinama ukazuje i nevladin sektor. Izvršni direktor NVO Breznica, Milorad Mitrović kaže da je odavno bilo vrijeme i za građansku neposlušnost i za tužbe.
"Rudnik uglja otvara nove kopove koje ne sanira. Zakon ih obavezuje da to rade, ali oni to uporno ignorišu. Javljaju se klizišta zbog njihovih aktivnosti i osim što zagađuju zemljište, devastiraju zemljište i vodu. Što se tiše Termoelektrane tu je stvar veoma poznata – deponija Maljevac je tamo nekih 30 godina i oni od samog početka rade mimo svih zakonskih normi i granica. Mi imamo zakone koji su prilično adekvatni o životnoj sredini, ali ih niko ne provodi. Imamo zakone koji predviđaju naplatu koncesija od tih zagađivača, ali oni i to ignorišu. Tu se lopta prebacivala sa jednog suda na drugi, išlo se do Vrhovnog suda pa se onda to vraćalo na ponovne postupke ili se završavalo negativno za Pljevlja i građane Pljevalja", napominje Mitrović.
U ponedjeljak, ovim povodom, nije bilo moguće dobiti reakciju Ministarstva održivog razvoja i turizma, ali je pomoćnica ministra za ovu oblast Ivana Vojinović krajem godine izjavila da su urađene preliminarne projekcije zagađenja vazduha koje svjedoče o tome da prekoračenja graničnih vrijednosti PM-10 čestica u Pljevljima potiču od grijanja domaćinstava, otvorenih kopova Rudnika uglja, Termoelektrane i njene deponije pepela sa kojih pod uticajem vjetra lebdeće čestice dospijevaju u vazduh.
"Pljevaljski problem je prepoznat tokom izrade Nacionalne strategije upravljanja kvalitetom vazduha", rekla je tada Vojinović.
Međutim, sudeći po riječima poslanika i pljevaljskog odbornika Nove srpske demokratije, Novice Stanića, čini se da za "prepoznavanje pljevaljskog problema" nije potrebna Nacionalna strategija, već je i čulo mirisa sasvim dovoljno.
"Iz bilo kog pravca da uđete u Pljevlja, da li od Prijepolja ili od Tare iako ste u automobilu na samo nekoliko kilometara prije Pljevalja vi ćete osjetiti smrad. Pogotovo je to izraženo zimi kada je magla, smog, kada su povećane sve te koncentracije, kada su sva ložišta u funkciji onda stanje postaje neizdrživo", ističe on.