Iz Hrvatske poslednjih dana nekoliko reakcija sa visokih i najviših mesta na ratnohuškačke poruke haškog optuženika Vojislava Šešelja na privremenoj slobodi u Srbiji. Susede uznemirava njegov nepromenjen politički program Velike Srbije i vređa poruka na sajtu njegove stranke u kojoj se upućuje čestitka četnicima na, kako piše, oslobađanju srpskog grada Vukovara.
Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula za RSE obrazlaže zašto predlaže da se tim pozabavi Evropski parlament.
"Prije svega mislim da je Europski parlament ono mijesto koje mora promptno reagirati na sve pojave političke patologije, jer iskusili smo u XX stoljeću, ne jednom, da takozvana ludost pojedinca u poremećenim društvenim odnosima može zapaliti požar sukoba i unesrećiti milione ljudi. Mislim da je Europa izvukla pouku iz dva ratna požara, dva svjetska rata su trajna poruka i pouka, ali ono što se dogodilo na prosotru bivše Jugoslvije početkom devedesetih je ipak nama najsviježija tragična uspomena, pogotovu Hrvatima. I to pogotovo 19. novembra kada smo obilježili godišnjicu stradanja Vukovara i Škabrnje i kada to koincidira sa političkim djelovanjem jednog od protagonista, a riječ je Vojisavu Šešelju.
Doista su se nakupili razlozi da se u Europskom parlamentu pokrene jedan proces koji bi trebao raspraviti što je EU danas, koliko je ona stabilna, koliko imuna na takva politička djelovanja. Jer, opreza nikada dosta, pogotovu kad govorimo o Zapadnom Balkanu gdje je nakon 20 i nešto godina teškom mukom dosegnuta jedna razina stabilnosti, solidnog kooperiranja, suradnje izmedju različitih država. To je jedan od razloga zašto sam pokrenuo taj proces. Sa druge strane mislim da je potrebno, kad govorimo o budućem proširenju EU, za svaki krug kandidata preispitati kriterije. Mislim da je za preostale zemlje, uključivši i Srbiju, veoma važno ovog trenutka prilagoditi te kriterije kako bi ona mogla lakše otkloniti slabosti koji je udaljavaju od punog članstva."
RSE: Da li vi to zagovarate dodatne uslove za članstvo Srbije u EU?
Picula: Ne bih bio prvi koji govori o tome da je potrebno zaoštriti odredjene kriterije. Bivši povjerenik za proširenje Štefan File je u svom zadnjem govoru kazao da zbog jedne dosta nejasne pozicije Beograda naspram Moskve, trebalo bi u pregovorima kao prioriotet uvrstiti ipoglavlje 31 o spoljnoj i sigurnosnoj politici. Srbija će se možda naći u situaciji da na nov način odgovara na neke kriterije koje proizilaze iz sadašnjeg trenutka.
RSE: Razumljiva je osetljivost na ono što Šešelj govori, jer je to vokabular iz 90-ih godina. Medjutim, vi pretpostavljam da znate, da Šešelj nema više tu političku težinu, da je on politički marginalac u Srbiji. Zašto mislite da to treba dići na taj nivo da se čak i nadje u rezoluciji EP?
Picula: Upravo zbog stradanja ljudi, a Šešelj je bio protagonist i ostaje neosudjen. Iz nama pomalo nejasnih razloga je prekinut sudski proces. Očito za jednog bolesnika telesnog, zdravstvenog, hendikepiranog čovjeka, on pokazuje izuzetnu političku dinamičnost. Mi se samo bojima da on ne ulanča tu svoju patologiju, s obzirom na osjetljivu, tešku socijalnu i političku situaciju u samoj Srbiji. Za EP je sasvim prirodno da ovakav pokušaj destabilizacije, govora mržnje, uzme kao temu. Naravno, ne znam da li će rezolucija koju ne predlažem samo ja, već i neke druge kolege, biti prihvaćena, ali ja bih se osjećao loše da ne pokušam.
RSE: Da li je jedna od adresa, zapravo glavna adresa Hag, s obzirom da nije Šešelja na privremenu slobodu pustila Vlada Srbije, nego Haški tribunal?
Picula: Mislim da je inicijativa hrvatskog predsjednika, njegovo pismo Teodoru Meronu, upravo htjelo skrenuti pozornost medjunarodne javnosti na neke vrijednosti i razloge zašto je osnovan Haški tribunal. Kako će gospodin Meron odgovoriti, ostaje da se vidi. Vlada u Beogradu takodjer ima odgovornost,jer je dala garancije prije njegova puštanja.
Vesna Pusić
Šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić na pres konferenciji u Zagrebu je rekla da je na sastanku ministara zemalja članica EU upozorila na situaciju koja je nastala nakon puštanja Šešelja na privremenu slobodu “da je jedna agresivna, proratna retorika kojom se on služi, nešto što šteti svim onim pozitivnim promjenama koje se dogadjaju kao posledica evropskog procesa . Dobila sam podršku da se sa tog stanovišta upozore i odgovarajuće institucije.”
Na zahtev opozicije da Sabor rezolucijom osudi Šešeljeve istupe i zatraži njegovo vraćanje u Hag, hrvatska ministarka je odgovorila:
“Reducirati hrvatsku državu da se bavi nekim poludelim marginalcem? Ne! Srbija ima problem, nek riješi u saradnji sa Haškim tribunalom.”
Kandić: Srbija nije adresa za Šešelja
Nataša Kandić iz Rekoma smatra da Beograd nije adresa kojoj se treba obraćati u vezi sa Šešeljevom privremenom slobodom, ali i da ne vidi razlog za veliku zabrinutost zbog njegovih istupa, jer je on danas u Srbiji politički marginalac.
„Vlada Srbije i država Srbija nije adresa, nego je Haški tribunal. Osim toga, treba imati u vidu činjenicu da verovatno Tribunal ne bi tu odluku doneo da ne postoje ozbiljni razlozi."
RSE: Da li mislite da on zaista može svojim izjavama i ponašanjem da bilo šta poremeti, s obzirom na političku snagu koju realno ima?
Nataša Kandić
Kandić: Koja je njegova realna politička snaga? Nema je. On nema više političku partiju koju je nekada imao, sada ima pripadnike raznih desničarskih grupa, u stanju je da okupi nekoliko hiljada ljudi i na tome se sve završava. On je već više od nekoliko dana u Srbiji i nije se ništa značajno promenilo, da postoji neka uznemirenost ili strah vlade ili da se društvo oseća ugroženim zbog Šešelja.
A kako u uredu Glavnog haškog tužioca komentarišu Šešeljeve provokativne izjave nakon puštanja na bezsulovnu privremenu slobodu, prenosi Goran Jungvirth.
“Iz ureda Glavnog haškog tužitelja osudili su javne istupe optuženog vođe srbijanskih radikala Vojislava Šešelja nakon njegovog privremenog puštanja na slobodu. Za Radio Slobodna Evropa su istakli da su haški suci iz Raspravnog vijeća – pustili Šešelja bez uvjeta na vlastitu inicijativu - i to bez konzultacije s tužiteljstvom.
Raspravno vijeće je u više navrata upućivalo na informacije u vezi sa Šešeljem koje se nalaze u javnoj domeni, a to je učinilo i u odluci o privremenom puštanju na slobodu. Prema tome, Tužiteljstvo pretpostavlja da Vijeće promatra situaciju, da je upoznato sa Šešeljevim izjavama i da će poduzeti mjere koje smatra potrebnim.“, komentirali su iz ureda tužitelja upućujući na to - da su jedino suci koji su pustili Šešelja – odgovorni za njegovo moguće sankcioniranje zbog prošlotjednih javnih istupa, a koji se prema dosadašnjoj praksi Haškog suda mogu smatrati – utjecajem optuženog na žrtve i svjedoke.
„Mnoge reakcije na Šešeljeve izjave odnose se na na potencijalni negativni utjecaj na regionalnu stabilnost i pomirenje. Tužiteljstvo dijeli to mišljenje.“, poručeno je iz ureda haškog tužiteljstva u vezi Šešeljevih javnih istupa. Za sada – suci još nisu reagirali.
Podsjetimo, 2011.godine – haški optuženik i hrvatski policijski general Mladen Markač, uhićen je i transferiran u haški pritvor, nakon što je prekršio uvjete privremenog puštanja na slobodu – otišavši samo u lov s prijateljima.
I na kraju, da li treba vratiti Šešešlja u Hag, pitao je Ognjen Zorić Beogradjane.
Vaš browser nepodržava HTML5
Beograđani o povratku Šešelja