Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić vjeruje da će Bosna i Hercegovina kroz njemačko-englesku inicijativu za BiH, koja je sad postala i europska, za četiri godine ispuniti uvjete za kandidatski status za članstvo u Europskoj uniji, kakav sada ima na primjer Srbija. Nakon Srbije, u Jadransko-jonsku euroregiju treba primiti i Kosovo i Makedoniju, kazala je.
Njemačko-engleska inicijativa za BiH, koja je sada postala i europska inicijativa je neobično važan korak i velika šansa za Bosnu i Hercegovinu i za stabilizaciju ovog dijela Europe, kazala je hrvatska ministrica Vesna Pusić.
„To je dodatno naglašeni hrvatski interes, s obzirom na to da smo država članica Europske unije iz ovog dijela Europe. Postoji spremnost i pozitivne reakcije i novoizabranih dužnosnika u Bosni i Hercegovini.“
Ona očekuje da Bosna i Hercegovina realizacijom ove inicijative u četverogodišnjem mandatu ove vlade ispuni uvjete za kandidatski status za Europsku uniju, kakav sada primjerice ima Srbija.
Nema ni snižavanja ni brisanja kriterija, naglasila je.
„I do sada su postojali uvjeti ili preduvjeti i visoki kriteriji, ali se ništa nije događalo. Dakle, nema odustajanja ni od jednog kriterija, ali naglasak je na aktivnoj suradnji i tu je Hrvatska spremna, sposobna i voljna vrlo aktivno surađivati sa svojim susjedom.“
Ona je pojasnila pozitivnu reakciju bosansko-hercegovačke strane.
„Donesene su neke odluke koje znače određenu pripremu Bosne i Hercegovine za suradnju sa europskim institucijama u ovoj novoj inicijativi. Donesene su i neke odluke o olakšavanju procesa odlučivanja kada se radi o europskim integracijama na razini države i i javno su deklarirane od čelnika vodećih stranaka u Bosni i Hercegovini.“
Povodom ruskog traženja da se iz redovite godišnje rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini izbaci stav o euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, s argumentacijom da to nije tema za Vijeće sigurnosti, zanimao nas je komentar ministrice Pusić.
„Ta rečenica nije izbačena. Rusija nije uložila veto, nego je bila suzdržana u glasanju, ali naravno da je to pobudilo pozornost s obzirom na činjenicu da se po prvi puta - bilo gdje! - dovodi u pitanje euroatlantska perspektiva Bosne i Hercegovine. To svakako pokazuje neku moguću promjenu u stavu Rusije i zahtjeva dodatnu pozornost koja je ovdje na mjestu.“
I dok je europska inicijativa za BiH šansa za stabilizaciju regije, Šešeljevi istupi otkako je vraćen u Srbiju štete odnosima u regiji, upozorila je ministrica.
„Budući da ima utjecaj naročito na ono što se zove kontakt društava, dakle na komunikaciju između društava u regiji, jedna agresivna proratna retorika kojom se on služi nešto je što šteti svim onim pozitivnim promjenama koje se događaju kao posljedica europskog procesa i sudjelovanja u europskom procesu država iz ove regije.“
Na naše pitanje je li ovakav haški postupak vjetar u leđa onima koji tvrde da Haški tribunal ima dvostruke kriterije, pa je primjerice hrvatski general Rahim Ademi imao strogu zabranu bilo kakve komunikacije sa javnošću dok je bio na slobodi, a general Mladen Markač po hitnom postupku vraćen u haški zatvor, samo zato što je sudjelovao u lovu, dok Šešelj bez problema i bez sankcija javno istupa, ona je odgovorila.
„Potpuno je jasno da on šteti europskom putu – u prvom redu Srbije, a onda i dobrim odnosima između Srbije i njenih susjeda. Ne zato što ja mislim da on ima neki utjecaj, nego zato što u javno mnijenje unosi retoriku zbog koje je između ostalog došlo do zločina u ratovima devedesetih i koja je nedopustiva bilo gdje! Prema tome, očito je da bi haške institucije trebale reagirati i vratiti ga u pritvor.“
Neki u opoziciji u Hrvatskoj traže da se hrvatski Sabor očituje posebnom rezolucijom povodom Šešelja, međutim ministrica Pusić odgovara da ponašanje jedne marginalne osobe koje je za svaku osudu ne može postati centralna tema hrvatskih državnih institucija.
„Reducirati hrvatsku državu na to da se bavi jednim poludjelim marginalcem na taj način – ne. Srbija ima problem i neka ga riješi u suradnji sa Haškim tribunalom.“
Ministrica Pusić komentirala je i izjavu njenog srbijanskog kolege Ivice Dačića, povodom uključivanja Srbije u Jadransko-jonsku euroregiju – da je strateški cilj Srbije izlazak na more.
„Ne znam kako da to sasvim pristojno komentiram. Mislim da je jedan od načina da se taj problem riješi da i druge dvije zemlje koje bi po mom mišljenju trebale biti sastavni dio te regije – makedonija i Kosovo – postanu sastavni dio te regije. Kao ni Srbija, one također nemaju direktni izlaz na more, ali kroz sudjelovanje u jednoj takvoj proširenoj regiji postaju dio te regije. To ne znači da se ikada mogu mijenjati granice.“
Povodom medijskih napisa kako postoje pritisci da Hrvatska ne krene za Španjolskom koja je kao prva država članica Europske unije priznala Palestinu,ministrica Pusić je na konferenciji za novinare u Ministarstvu kazala kako ne postoje pritisci ni u jednom, ni u drugom smjeru, i da je to autonomna odluka svake države. Ona je izrazila najoštriju osudu divljačkog napada na sinagogu u Jeruzalemu i uputila sućut obiteljima i državi Izrael.
