Socijalni status penzionera u Crnoj Gori je sve lošiji i ta populacija će se vjerovatno pridružiti aktuelnim protestima u cilju popravljanja sopstvene situacije. Udruženje penzionera i invalida i Stranka penzionera su konstatovali da je veliki broj penzionera na ivici gladi i standard penzionera stalno pada, te da Vlada Crne Gore statističkom akrobatikom prikriva to stanje. Najavljeno je da će se i penzioneri, pored ostalih društvenih grupa, za svoj status boriti protestima.
Da život penzionera u Crnoj Gori težak govore podaci da od 102.000 penzionara njih skoro 30.000 prima penziju manju od 180 eura, a više od polovine penzionera prima manje od prosječne penzije koja iznosi 270 eura. Uz to zakonskim rješenjima penzioneri su godinama unazad zakinuti od strane države i do 10 posto.
Zbog toga su Udruženje penzionera i invalida Crne Gore i Stranka penzionera dali rok Vladi do 30. aprila da ispuni nekoliko zahtjeva među kojima su da se penzije od februara povećaju za 10 posto, izmjenu zakona koji reguliše usklađivanje penzija, da prosjek penzije ne moće biti niži od 65 odsto od prosječne zarade i da penzioneri i socijalni slučajuevi koji primaju ispod 170 eura oslobode svih komunalnih izdataka.
Ukoliko Vlada ne prihvati ove zahtjeve ova udruženja će pozvati penzionere na proteste pred Vladom i pridružiti se aktuelnim protestima, saopštio je Vojo Vuletić predsjednik udruženja.
"To više ne može da se izdrži i mi kažemo da to više nećemo tolerisati niti jedan dan. Evo nas pred vladom, pozvaćemo penzionere, ili samostalno ili zajedno sa svima onima koji to rade ovih dana. Neka razmisle svojom glavom i neka se penzioneri iz ovako ponižavajućeg položaja izvuku i dovedu u poziciju da pristojno žive. Ne trebaju nama lizalice, niti jagnjad i metiljave ovce i pokvarene kobasice koje nam daju, nego nam treba penzija od koje može pristojno da se živi", poručio je Vuletić.
Stanje gladi
Za socijalno i ekonomsko stanje crnogorskih penzionera kriva je Vlada rekao je Vuletić za šta okrivljuje sadašnjeg i prethodnog predsjednika Vlade Crne Gore. Nije isključeno pridruživanje udruženja penzionera Sindikatu, MANS-u i studentima.
"To je ona ivica gladi ili bolje reći – stanje gladi penzionera. Kako ja kažem – gospodaru i pređašnji i sadašnji predsjedniče vlade, ovo su vaši marifetluci sa svim mjerama koje su predlagali zakonskim za položaj penzionera u kojemu se sada nalaze. To su bivši premijer Đukanović i sadašnji Lukšić, koji je tada bio ministar finansija i potpredsjednik vlade. Upravo je ovo o čemu ja govorim njihov period od 2004. godine kada penzije strmoglavo idu dolje, a položaj i standard penzionera stalno opada. Penzioneri više sebi ne smiju da dozvole i da mirno posmatraju takav ponižavajući položaj i takvu poziciju gladi u kojoj se trenutno nalaze", istakao je Vuletić.
Osim niskih primanja, penzineri se suočavaju i sa čestim odlascima ljekaru, troškovima za ljekove, što stvara dodatne troškove. Takođe penzioneri se suočavaju i sa viškom vremena i samoćom, a još uvjek se s nelagodom gleda na opciju domova za stare.
U Nikšiću je skoro otvoren Dnevni boravak za osobe starije od 65 godina što je prvi vaninstitucionalni oblik zaštite starih lica u Crnoj Gori. Za sve korisnike koju budu ostajali duže od četiri sata obezbijeđen je i jedan kuvani obrok. Jedan broj penzionera koji je prihvatio da provede dio vremena u ovoj instituciji, teško može da ubijedi svoju okolinu da se radi o začetku pozitivne prakse.
"Ne možete ih ubijediti da to nije nešto drugo. To nije kao neki starački dom, da nema ručka ili večere bez ovdje. Ne možeš da ih ubijediš uopšte. Njima ako nije žao para neka onda idu da ručaju u hotel. Mentalitet ljudi ovdje je čudan. Ja sam živio u Dubrovniku 25 godina. Tamo je nešto drugačije i shvatanje starijih osoba. Ovdje pak ljudi najviše razmišljaju šta će im reći ljudi sa strane".
Pored ovoga nije mali broj penzionera koji i pored radnog i penzijskog staža nisu riješili stambeno pitanje. Krajem 2011. godine broj penzionera je skoro 103.000, dok je broj zaposlenih oko 160.000 sa tendencijom da se taj odnos pogorša jer dio radnika ostaje bez posla, a država malo čini na novom i ubrzanom zapošljavanju i ne pomišlja o većem oporezivanju najbogatijih.
Da život penzionera u Crnoj Gori težak govore podaci da od 102.000 penzionara njih skoro 30.000 prima penziju manju od 180 eura, a više od polovine penzionera prima manje od prosječne penzije koja iznosi 270 eura. Uz to zakonskim rješenjima penzioneri su godinama unazad zakinuti od strane države i do 10 posto.
Zbog toga su Udruženje penzionera i invalida Crne Gore i Stranka penzionera dali rok Vladi do 30. aprila da ispuni nekoliko zahtjeva među kojima su da se penzije od februara povećaju za 10 posto, izmjenu zakona koji reguliše usklađivanje penzija, da prosjek penzije ne moće biti niži od 65 odsto od prosječne zarade i da penzioneri i socijalni slučajuevi koji primaju ispod 170 eura oslobode svih komunalnih izdataka.
Ukoliko Vlada ne prihvati ove zahtjeve ova udruženja će pozvati penzionere na proteste pred Vladom i pridružiti se aktuelnim protestima, saopštio je Vojo Vuletić predsjednik udruženja.
"To više ne može da se izdrži i mi kažemo da to više nećemo tolerisati niti jedan dan. Evo nas pred vladom, pozvaćemo penzionere, ili samostalno ili zajedno sa svima onima koji to rade ovih dana. Neka razmisle svojom glavom i neka se penzioneri iz ovako ponižavajućeg položaja izvuku i dovedu u poziciju da pristojno žive. Ne trebaju nama lizalice, niti jagnjad i metiljave ovce i pokvarene kobasice koje nam daju, nego nam treba penzija od koje može pristojno da se živi", poručio je Vuletić.
Stanje gladi
Za socijalno i ekonomsko stanje crnogorskih penzionera kriva je Vlada rekao je Vuletić za šta okrivljuje sadašnjeg i prethodnog predsjednika Vlade Crne Gore. Nije isključeno pridruživanje udruženja penzionera Sindikatu, MANS-u i studentima.
Vojo Vuletić, predsjednik Udruženja penzionera i invalida Crne Gore: Od 2004. godine kada penzije strmoglavo idu dolje, a položaj i standard penzionera stalno opada. Penzioneri više sebi ne smiju da dozvole i da mirno posmatraju takav ponižavajući položaj i takvu poziciju gladi u kojoj se trenutno nalaze.
"To je ona ivica gladi ili bolje reći – stanje gladi penzionera. Kako ja kažem – gospodaru i pređašnji i sadašnji predsjedniče vlade, ovo su vaši marifetluci sa svim mjerama koje su predlagali zakonskim za položaj penzionera u kojemu se sada nalaze. To su bivši premijer Đukanović i sadašnji Lukšić, koji je tada bio ministar finansija i potpredsjednik vlade. Upravo je ovo o čemu ja govorim njihov period od 2004. godine kada penzije strmoglavo idu dolje, a položaj i standard penzionera stalno opada. Penzioneri više sebi ne smiju da dozvole i da mirno posmatraju takav ponižavajući položaj i takvu poziciju gladi u kojoj se trenutno nalaze", istakao je Vuletić.
Osim niskih primanja, penzineri se suočavaju i sa čestim odlascima ljekaru, troškovima za ljekove, što stvara dodatne troškove. Takođe penzioneri se suočavaju i sa viškom vremena i samoćom, a još uvjek se s nelagodom gleda na opciju domova za stare.
U Nikšiću je skoro otvoren Dnevni boravak za osobe starije od 65 godina što je prvi vaninstitucionalni oblik zaštite starih lica u Crnoj Gori. Za sve korisnike koju budu ostajali duže od četiri sata obezbijeđen je i jedan kuvani obrok. Jedan broj penzionera koji je prihvatio da provede dio vremena u ovoj instituciji, teško može da ubijedi svoju okolinu da se radi o začetku pozitivne prakse.
"Ne možete ih ubijediti da to nije nešto drugo. To nije kao neki starački dom, da nema ručka ili večere bez ovdje. Ne možeš da ih ubijediš uopšte. Njima ako nije žao para neka onda idu da ručaju u hotel. Mentalitet ljudi ovdje je čudan. Ja sam živio u Dubrovniku 25 godina. Tamo je nešto drugačije i shvatanje starijih osoba. Ovdje pak ljudi najviše razmišljaju šta će im reći ljudi sa strane".
Pored ovoga nije mali broj penzionera koji i pored radnog i penzijskog staža nisu riješili stambeno pitanje. Krajem 2011. godine broj penzionera je skoro 103.000, dok je broj zaposlenih oko 160.000 sa tendencijom da se taj odnos pogorša jer dio radnika ostaje bez posla, a država malo čini na novom i ubrzanom zapošljavanju i ne pomišlja o većem oporezivanju najbogatijih.