Sud u Guangžouu osudio je 14. juna istaknutu novinarku pokreta #MeToo Sofiju Huang Suećin (Xueqin), koja je pomogla ženama da prijave slučajeve seksualnog uznemiravanja, na pet godina zatvora i aktivistu za radnička prava i osoba sa invaliditetom Vanga Đianbinga (Wang Jianbing) na tri i po godine.
Presuda je izrečena gotovo hiljadu dana nakon njihovog hapšenja po optužbi za podsticanje državne subverzije. Grupe za ljudska prava naširoko osuđuju takve optužbe kao oruđe za suzbijanje opozicije u Kini, ističući da se izraz "subverzija državne moći" može koristiti protiv navodnih kritičara države.
Pod vođstvom Si Đinpinga (Xi Jinping), Komunistička partija Kine postaje sve netolerantnija prema organiziranim grupama za koje smatra da dovode u pitanje njen autoritet. Stoga najnovije presude predstavljaju nastavak gušenja civilnog društva u Kini, gdje novonastali društveni pokreti bivaju ugušeni prije nego što uspiju procvjetati, pišu svjetski mediji.
Maksimalna kazna
Huang i Vang su 14. juna proglašeni krivim za podsticanje na subverziju državne vlasti kroz redovne skupove koje su organizovali za istomišljenike, kako bi razgovarali o pitanjima kao što su feminizam, LGBTQ+ prava i radnička pitanja, piše Guardian pozivajući se na navode Komiteta za zaštitu novinara.
Na teret im je stavljeno i objavljivanje iskrivljenih i huškačkih članaka kako bi napali vladu, blaćenje kineskih vlasti na stranoj virtuelnoj medijskoj konferenciji i organizovanje online kurseva koji podstiču nezadovoljstvo zemljom.
Nakon presude u petak, 14. juna, njihove pristalice tvrde da je Huang dobila iznenađujuće maksimalnu kaznu te da je sudu rekla da namjerava uložiti žalbu.
"Kazna je duža nego što smo očekivali", rekao je glasnogovornik grupe za kampanju ‘Slobodni Huang Sikin i Vang Đianbing’, tražeći da ostane anoniman iz sigurnosnih razloga.
Wang Jianbing, aktivista za prava radnika fotografisan u provinciji Jiangxi u aprilu 2021.
Poznata feministička aktivistica i novinarka koja je izvještavala o kineskom pokretu #MeToo i hongkonškim prodemokratskim protestima i njen prijatelj Wang Jianbing uhapšeni su u septembru 2021., dan prije nego što je Huang trebala odletjeti u Veliku Britaniju da studira.
Oboje su držani u pritvorskom centru ‘Broj jedan’ u Guangžouu, a advokati tvrde da su bili podvrgnuti tajnim ispitivanjima, mučenju i zlostavljanju. Američka nevladina organizacija Kineski branitelji ljudskih prava (CHRD) navodi je da je policija ispitala i čak 70 njihovih prijatelja, od kojih su neki bili prisiljeni napustiti Guangžou.
Pozivajući na njihovo oslobađanje, Amnesty International je saopštio da su Huang i Vang zatvoreni "isključivo zbog ostvarivanja svog prava na slobodu izražavanja".
Udarac civilnom društvu
Presuda suda u Guangžouu na jugu Kine, izrečena istaknutoj feminističkoj novinarki i aktivistici te njenom kolegi koji se zalagao za prava radnika je, prema pisanju New York Timesa, posljednji udarac Pekinga kineskom civilnom društvu.
Optužbe za subverziju i kazne, koje je izrekao sud, potvrdili su Reporteri bez granica i Komitet za zaštitu novinara, prenosi list uz ocjenu da sudski postupak, za koji su stručnjaci rekli da je bio oštar čak i po kineskim standardima, signalizira sve manji prostor za nezavisnu raspravu o društvenim pitanjima u Kini.
Thomas Kellogg, izvršni direktor Georgetown centra za azijsko pravo, ističe da je ovaj slučaj primjer pristupa "gotovo nulte tolerancije čak i prema najblažim oblicima aktivizma civilnog društva u Kini".
Pročitajte i ovo: Cenzura kao odgovor na MeToo optužbe protiv bivšeg vicepremijera KineHuang i Wang su nakon hapšenja zadržani neuobičajeno dugo u pritvoru prije suđenja od dvije godine, istakao je New York Times, dodajući da je suđenje održano prošlog septembra i da je trajalo jedan dan.
Presuda nije donesena devet mjeseci, iako kineski zakon o krivičnom postupku predviđa maksimalno čekanje od tri mjeseca, uz dodatno produženje od tri mjeseca za izuzetne slučajeve.
Stručnjaci kažu da je optužba "podsticanje subverzije države" - krivično djelo protiv nacionalne sigurnosti za koji je kazna stroža od drugih optužbi koje se obično koriste protiv aktivista - pokazala novi agresivni napor da se potisne diskusija o pitanjima kao što su prava žena i radnika.
Vlast manje tolerantna
Slučaj zatvaranja jedne od najpoznatijih kineskih MeToo aktivistkinja i borca za radnička prava pokazuje ograničenja slobode udruživanja pod predsjednikom Si Đinpingom, ocjenjuje londonski Times.
Aktivista koji je - zajedno sa sada osuđenima Huang i Đianbingom - prije više od tri godine prisustvovao nedeljnim skupovima o društvenim pitanjima u Guangžouu, gradu na kineskom kopnu okrenutom prema Hong Kongu, kaže da su se rasprave fokusirale na zabrinutosti civilnog društva a ne protiv vladinih aktivnosti ili protesta protiv Komunističke partije.
Pročitajte i ovo: Tjenanmen odredio kineski put u represijuMeđutim, kada je broj onih koji su učestvovali počeo da raste, partija je to shvatila kao "upozorenje", rekao je aktivista koji je tražio da bude imenovan kao "Rio".
"Cijelo ovo slamanje i hapšenja bila su potpuno neočekivana", rekao je. "Ljudi su nas pitali zašto smo organizovali okupljanja ako smo znali da ćemo biti uhapšeni. Ali jednostavno nismo mislili da ćemo biti u nevolji zbog ovoga."
List navodi da je Huang pisala o vlastitom iskustvu o tome da je morala napustiti novine u kojima se obučavala, zbog uznemiravanja od strane starijeg muškarca koji joj je dodijeljen kao mentor. Prihvatila se drugih slučajeva i stekla međunarodni publicitet nakon globalne MeToo kampanje protiv zlostavljanja žena od strane moćnih muškaraca.
Međutim, naglašava Times, Peking je postao manje tolerantan prema ovim temama nakon slučaja kineske teniserke Peng Šuai (Shuai) koja je visokog zvaničnika Komunističke partije Žanga Gaolija (Zhang) optužila za seksualno uznemiravanje. Objava teniserke na društvenim mrežama koja opisuje njihovu vezu je uklonjena i ona je nestala na nekoliko mjeseci.
Pročitajte i ovo: Zašto je nestanak Peng Shuai svjetska vijest o kojoj se u Kini šuti?Komunistička partija je u godinama prije Sijevog uspona na vlast počela povlačiti neke razlike između iskazivanja stavova javnog mnijenja koji su, prema pisanju lista, prelazili njene "crvene linije" o pitanjima poput demokratije, statusa Tibeta ili masakra na Trgu Tiananmen, s jedne strane, i komentarisanja društvenih pitanja, s druge strane.
Neko vrijeme su se barem tolerisali tekstovi o pravima homoseksualaca i internetska razotkrivanja seksualnog uznemiravanja, ukazao je Times dodajući da se Si, međutim, postepeno protivio svim glasovima koji su u suprotnosti s njegovim konzervativnim pogledima na politiku i društvo.
Kontrola moćnog sigurnosnog aparata
Slučaj Huang i Vang pokazuje kako moćni kineski sigurnosni aparat nadzire širok spektar društveno aktivnih ljudi i miješa se čak i u njihove privatne živote. To je dio rastućeg gušenja vjerskih sloboda, umjetnika, novinara, ekoloških aktivista i drugih grupa, ocjenjuje Washington Post pozivajući se na mišljenja stručnjaka.
Osude pokazuju kinesko "neprijateljstvo prema bilo kakvoj vrsti mirnog aktivizma i izgradnje zajednice", rekao je Jakiju Vang (Yaqiu Wang), direktor istraživanja za Kinu, Hong Kong i Tajvan u vašingtonskom istraživačkom centru Freedom Houseu.
Pročitajte i ovo: Human Rights Watch: Kina od tehnologije napravila sredstvo represijeFeminizam koji oličava Huang je također nešto što je Peking pokušao da poništi posljednjih godina, uključujući progon drugih feminističkih aktivistkinja, cenzurisanje feminističkih sadržaja na internetu i gašenje feminističkih grupa.
"Sam feminizam će se i dalje smatrati subverzivnim jer je jedan od njegovih osnovnih zahtjeva da žene budu slobodne da kontrolišu svoja tijela i živote", rekla je Leta Hong Fincher, autorica knjige "Izdaja velikog brata: Feminističko buđenje u Kini".
S obzirom na to da je Huang bila jedna od najistaknutijih aktivistica u pokretanju kineske kampanje #MeToo, "čini se da će oštra presuda biti osmišljena kao upozorenje drugim aktivistima", dodala je.
Pročitajte i ovo: Procurili dokumenti pokazuju da Kina i Rusija dijele taktike cenzure i kontrole internetaList dodaje da je slučaj cenzurisan u Kini tako da tamo nije bilo reakcije javnosti. Uoči presude, pristalice su pokušale objaviti informacije o suđenju i presudi na kineskom forumu Doubanu i aplikaciji za razmjenu poruka WeChat, ali su postovi blokirani nakon objavljivanja.
Grupe za ljudska prava osudile su presude kao nepravedne. Reporteri bez granica su u saopštenju naveli da je Huang kao novinarka služila javnom interesu i pozvala je međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na kineske vlasti da osiguraju njeno i oslobađanje 118 novinara i branitelja slobode medija koji su zatočeni u Kini.