U Tužilaštvu BiH završeno je saslušanje vlasnika Pavlović banke Slobodana Pavlovića i službenika te banke u Bijeljini Petra Lazića, Ljiljane Garić i Blagog Blagojevića, kojima se na teret stavljaju tri krivična djela pranje novca, zloupotreba službenog položaja i ovlaštenja i falsifikovanje službene isprave.
Branilac osumnjičenih advokat Miodrag Stojanović rekao je nakon saslušanja da su se osumnjičeni u ovoj fazi postupka odlučili na odbranu ćutanjem s obzirom da su im tužioci optužbe podložili obimnu finansijskom dokumentacijom i preliminarnim nalazima vještaka finansijske struke.
"Osumnjičeni su istakli da zadržavaju pravo da se, nakon uvida u tu dokumentaciju u vezi sa kreditom iz 2007. koji je Pavlović banka dala Miloradu Dodiku, izjasne detaljnije na navode iz osnova sumnje", dodao je Stojanović, te rekao i da su Tužioci najavili da će za sve osumnjičene zatražiti od Suda BiH mjere pritvora.
S obzirom na to da Pavlović ima državljanstvo SAD, rekao je Stojanović, o cijelom procesu biće obaviještena Američka ambasada u Sarajevu.
Istovremeno se ne stišava atmosfera nakon njihovog hapšenja, a najglasniji je bio predsjednik RS Milorad Dodik, koji je pod sumnjivim okolnostima 2008. godine dobio od Pavlović banke 750.000 evra za kupovinu vile na Dedinju u Beogradu. Srpska demokratska stranka prije nekoliko mjeseci podnijela je zbog tog kredita i krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH.
“To govori o tome da je ovdje pokušaj nametanja strahovlade jednog režima sile od strane BiH. BiH nije mogla opstati ni onda kada su ovdje bili 500 godina Turci, pa neće ni ovi sada savremeni Turci uspjeti ništa. Očigledno je da je stvorena psihoza straha od tih organa ili ponašanja koje ide za tim da je danas najvažnije mjesto u BiH - Tužilaštvo BiH, koje nema ustavni osnov, ali to nikoga i ne zanima. To je pod direktnim političkim uticajem. Izgubićemo mnoge investitore, ljudi ne žele da prolaze kroz sve to. Priča koja je mogla da bude razlog za takvo nešto apsolutno nije toliko značajna i velika da mora ovako pompezno da se to radi", rekao je Dodik.
U Savezu za promjene hapšenje vrhuške Pavlović banke ocijenili su kao ispunjenje njihovih predizbornih obećanja o borbi protiv korupcije i kriminala.
“Očito je da je hapšenje vlasnika Pavlović banke početak procesa koji se zove konačan obračun sa kriminalom i korupcijom, bez obzira na ime i prezime. Ako je mogao biti Fahrudin Radončić uhapšen, siguran sam da neće biti nijednog imena ni autoriteta koji će biti zaštićen”, ocijenio je poslanik Narodnog demokratskog pokreta u Narodnoj skupštini RS Zdravko Krsmanović.
A ko je zapravo Slobodan Pavlović? To je biznismen iz Čikaga koji je u poslijeratnom vremenu počeo da podiže prvi privatni grad na Balkanu, Slobomir, nedaleko od Bijeljine. Prvi posao Pavlovića zapravo je sklopljen sa Vladom Srbije u vreme premijera Radomana Božovića. Tada je, investirajući 1,2 miliona dolara, podigao most danas znan kao Pavlovića ćuprija oko koga je i počeo da gradi grad. U Slobomiru je i sjedište Pavlović banke, a Slobodan Pavlović posjeduje tu još i privatni univerzitet te radio i tv stanicu.
Pavlović je u decembru 2015. godine saslušan u Tužilaštvu BiH u vezi sa kupovinom vile Milorada Dodika u Beogradu, tada tvrdeći da tu nema ništa sporno, te da je tada priveden i na informativni razgovor.
Propadaju samo domaće banke
Istovremeno, Pavlović je razriješio dužnosti svog advokata, Duška Tomića, koji ga je zastupao u slučaju Dodikovog kredita, jer je Tomić tvrdio da je Dodikov ugovor ovjeren pečatom Vlade RS.
Postavlja se i pitanje sudbine Pavlović banke, jer bi cijeli slučaj mogao ugroziti njeno poslovanje. To bi bila nakon propadanja Bobar banke, Balkan investment banke, te Banke Srpske četvrta banka pred kolapsom.
Svetlana Cenić, foto: Midhat Poturović
Ekonomistkinja Svetlana Cenić ističe da je vidljivo kako propadaju isključivo domaće banke, koje imaju sprege sa institucijama vlasti. Posljedice su ogromne. Na desetine miliona maraka depozita građana, javnih institucija i privatnih firmi je izgubljeno.
“Što se tiče Pavlović banke, već godinama je izazivalo sumnju kako neko može, ko prijavljuje da nema nekog, bog zna kakvog kapitala ili kako može i sa kojom hipotekom i platom koju ima dobiti kredit od milion i po maraka. Pogotovo ako se zna koliko papirologije treba i za najmanji kredit. Ja očekujem vještačenje Pavlović banke da se da stručna ocjena kako se poslovalo u toj banci. Ono što izaziva strah su dvije stvari. Kakve mi to regulatore imamo i šta regulatori rade i druga stvar, hoće li građani više vjerovati domaćim bankama? Kao što vidite, poremećaja nema kod inostranih banaka koje imaju značajnije učešće na tržištu, posluju pod drugim principima i nema takvog učešća vlasti”, navodi Svetlana Cenić.
Sam vlasnik Pavlović banke u izjavi za Radio televiziju Republike Srpske ustvrdio kako nema bojazni za sudbinu njegove banke.
“Ja vjerujem da svi klijenti Pavlović banke ne bi trebali uopšte da razmišljaju da nešto nije u redu. Sve ćemo mi to preživjeti kako treba onako kako je najbolje. Ja sam normalan čovjek, ja to sve razumijem, oni rade svoj posao”, rekao je Pavlović.
Urednik poslovnog portala capital.ba Siniša Vukelić je mišljenja da će se tek osjetiti posljedice pada povjerenja u banke koji će definitivno biti izazvan urušavanjem banaka.
“Krajnje je vrijeme da javnost dobije odgovore na niz pitanja koja ih muče, od toga kako je moguće da se došlo u ovu situaciju, ko je odgovoran za to i šta se misli preduzeti da se ovakvi slučajevi ne bi ponavljali. Ovakvo stanje u RS govori da neko ne radi dobro svoj posao. Tu prije svega mislim na Agenciju za bankarstvo koja se i dalje oglušuje o sve napise u medijima. Ona je glavni regulator koji je morao boje raditi svoj posao uz redovno izvještavanje javnosti o svim koracima koje preduzima i kako razmišlja da povrati povjerenje građana u bankarski sektor“, navodi Vukelić.
Vukelić ističe kako ni privatizacija nije pomogla bh. bankama u kojima je uvijek bilo više politike nego novca. To je i dovelo do urušavanja,evo, već četvrte banke.
„Veza politike i banaka se kod nas nikad nije raskidala. Nakon privatizacije politika je samo na drugi način uticala na bankarski sektor i to preko stotina miliona državnih depozita koje su držali u njihovim bankama i nepovoljnih uslova banaka koji su bili na štetu budžeta i građana, a zauzvrat su dobijali niz povlastica od kreditiranja stranačkih prijatelja, rodbine, davanja velikih iznosa rizičnih kredita... To najbolje pokazuje izvještaj koji je objavio portal capital.ba u kome smo dokazali da se jasno vidi da je predsjednica UO Agencije za bankarstvo učestvovala u pljački Balkan investment banke. Ona je odobrila više od 20 miliona maraka kredita stranim firmama, fiktivnim firmama, a nakon toga umjesto da bude kažnjena, ona je nagrađena mjestom predsjednice Upravnog odbora Agencije za bankarstvo RS gdje i danas sjedi“, rekao je Vukelić
Činjenica je da će sada brojni depozitari nastojati povući svoje novce iz Pavlović banke, ali bez obzira nato,propast Bobar banke, te Balkan Investment banke, odnosno Banke Srpske neće doći do značajnije turbulencije jer na tržištu posluju jake inostrane banke, mišljenja je ekonomista Zoran Pavlović. Bankarska aktiva u Republici Srpskoj veća je od 2,5 milijardi evra, dok aktiva Pavlović banke iznosti oko 130 miliona evra. Iako se dešavanjima u bankarskom sektoru šalju loše poruke,Pavlović dodaje da se iz svega može izvući I nešto pozitivno.
„Ono što se može izvući kao dobro iz svega ovoga je da će se možda jednom za svagda završiti sa ovom garniturom koja je poslovala i posluje na bazi uticaja političkih moćnika. Sigurno da ovo nije bilo neophodno, ali propast ovih banaka i način na koji su poslovale je omogućila Agencija za bankarstvo RS. Jednostavno, aktuelna vlast nema razumjevanja za finansijski sektor bez koga ništa ne može da funkcioniše. Ja sam siguran da će nakon ovog događaja svako dva puta se zamisliti da li će uraditi nešto što nije u skladu sa zakonom, u skladu sa dobrom poslovnom bankarskom praksom. Siguran sam i da će promjene, koje će nastupiti na čelu Agencije za bankarstvo RS, da se cijelo tržište i njegovo funkcionisanje uredi onako kako je zakon propisao i u skladu kako rade međunarodne banke na tom istom tržištu“, isitče Pavlović.
Svetlana Cenić mišljenja je i da su sada vlast i pravosudne institucije na veoma bitnom ispitu ukoliko žele da pokažu borbu protiv korupcije.
“Ako se do kraja ne raščiste sve te afere i ne kazne odgovorni, ko god da je, povjerenje u institucije, koje je i inače na stravično niskom nivou, biće još gore. Mislim da će onda biti i nepovratno izgubljeno. Ako se sad stane ili poklekne pritiscima ili počne trgovati, kao što je već na sceni vidljivo ..'mi nećemo mehanizam koordinacije..', 'imali smo i ranije'…'ja ću referendum, pa odustaću od referenduma ali pod uslovom da se zaustave određeni procesi' - sve smo to već imali i vidjeli 2011. godine. Ako sad ponovo počnu ucjene, pritisci, prijetnje i trgovina, čisto sumnjam da će bilo ko više vjerovati u institucije, ma šta god one pričale”, zaključuje Cenićeva.
Sa druge strane, situacija u bankarskom sektoru se konačno mora raščistiti jer je to i jedan od zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda prema bh. vlastima da se konačno, ukoliko se žele prijeko potrebna sredstva MMF-a, mora riješiti problem slabih banaka.