Tradicionalni crnogorski moral predstavlja jednu od prepreka na na putu evropskih i evroatlantskih integracija, a najkonkretniji primjer je odnos prema ženama i ženskim ljudskim pravima u Crnoj Gori. Stoga će Crna Gora će biti onoliko blizu Evropskoj uniji koliko bude blizu potpunom poštovanju ženskih ljudskih prava, rečeno je između ostalog na skupu nevladinih organizacija koje su se bavile suzbijanjem stereotipa u shvatanju rodnih razlika.
Patrijarhat, tradicionalni moral i stereotipi o rodnim razlikama još uvjek vladaju u Crnoj Gori i to se odražava na status žena u Crnoj Gori. Obrasci tradicionalno i patrijarhalnog crnogorskog društva sputavaju državu u pristupanju evropskim i evroatlantskim strukturama i predstavljaju kočnicu u ispunjavanju standarda, saopšteno je na skupu u organizaciji Centra za monitorig.
Koordinatorka CEMI-ja Nikoleta Tomović je ukazala da žene moraju da participiraju u političkim procesima i zastupljene u procesima donošenja odluka:
"Bez obzira koliko to grubo zvučalo, Crna Gora je i dalje država patrijarhalne političke kulture čijim političkim prostorom ipak dominiraju muškarci a crnogorsko društvo strukturirano tako da još uvijek žene drži na političkim marginama. Upravo se zbog toga pitanje rodne ravnopravnosti u sferi politike tretira kao problem od drugorazrednog značaja a to za posljedicu ima neispunjavanje evropskih i svjetskih standarda po pitanju ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena u političkom životu Crne Gore", navela je Tomović.
Govoreći o problemima u crnogorskom društvu u oblasti rodne ravnopravnosti amrička ambasadorka Su Kej Braun je saopštila da se krupni društveni problemi ne mogu riješiti bez punog učešća žena. Ne možete imati u potpunosti demokratsko i slobodno društvo niti ekonomski održivu zemlju ukoliko žene nisu angažovane u svim sektorima, rekla je ambasadorka Braun.
Za svoj status u Crnoj Gori donekle krivicu snose i same žene, rekla je između ostalog Biljana Zeković iz nevladine organizacije SOS, naglašavajući da je osvajanje evropskih standarda i napredak u integracijama u direktnoj vezi sa odnosom društva prema ženama:
"Kada kažemo patrijarhalni moral u Crnoj Gori onda je to nešto nedodirljivo.Ako ja danas kažem da je patrijarhalni moral u Crnoj Gori nešto što diskriminiše žene na svim nivoima mnogi će me osuditi. No, činjenica je da se u crnogorskom društvu zahvaljujući određenom broju muške populacije vrednuju i održavaju samo oni djelovi tog patrijarhata koji odgovaraju njima i koji služe za zloupotrebu moći i kontrole. Svako je od nas svjestan da se demokratija u jednoj zemlji procjenjuje i vrednuje po stepenu emancipacije žena", navela je Biljana Zeković.
Zastupljenost žena u politici manja
Iz ugla Vlade, pomoćnik ministra nauke Darko Petrušić je odnos prema ženama izrazio kroz arhaične izreke koje se nisu svidjele većini prisutnih predstavnica raznih organizacija:
"U Crnoj Gori žene su uvijek imale centralno mjesto, uvijek su bile stub porodice. Kako se to kaže iza svakog uspješnog muškarca stoji žena. Takođe, postoji i ona čuvena izreka: muškarac je glava porodice a žena je vrat tako da vrat okreće glavu gdje god hoće."
Reagovala je, između ostalih, Biljana Zeković koja se nije složila sa izrečenim stereotipima:
"Moramo da budemo svjesni da žena ne mora i neće da bude stub porodice. Ona ne mora da bude vrat i ne želi da bude vrat zato što ona ima glavu i zato što ona treba da razmišlja svojom glavom, da odlučuje. Ja govorim sa pozicije žena i to ogromnog broja žena u Crnoj Gori."
Danas je u Crnoj Gori zastupljenost žena u politici mnogo manja nego u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Posebno je zabrinjavajući podatak da je u vrijeme kada je Crna Gora u procesu pregovora sa evropskom unijom o članstvu, prisutnost žena na političkoj sceni 11 odsto manja nego što je bilo u Evropi prije 15 godina.
Da postoji licemjeran odnos prema ženama u crnogorskom društvu smatra Zlatko Vujović, direktor Centra za monitoring, koji ukazuje da se to licemjerstvo iskazuje u modelu izbora žena za parlament:
"Spremni smo da kozmetički na neki način uvedemo izvjesnu promjenu a da u stvarnosti niko ne želi promjenu. Jedna dimenzija tog licemjerstva jeste da one uspješne političke figure u crnogorskom društvu koje su žene nijesu baš spremne da budu nosioci jasnih aktivnosti koje bi vodile ka tome da stvarno žene budu bolje predstavljene", naveo je Vujović.
Žene su jedna od kategorija koje se najviše protive ulasku Crne Gore u NATO savez. Ambasadorka Su kej Braun je rekla da razlog može biti činjenica o nedostatak preciznih informacija u pogledu članstva države u NATO, a drugi razlog bi mogao biti neposredna istorija iz ratnih devedesetih godina što je dovelo do veće senzitivnosti žena u odnosu na integracije u vojnu alijansu.
Patrijarhat, tradicionalni moral i stereotipi o rodnim razlikama još uvjek vladaju u Crnoj Gori i to se odražava na status žena u Crnoj Gori. Obrasci tradicionalno i patrijarhalnog crnogorskog društva sputavaju državu u pristupanju evropskim i evroatlantskim strukturama i predstavljaju kočnicu u ispunjavanju standarda, saopšteno je na skupu u organizaciji Centra za monitorig.
Koordinatorka CEMI-ja Nikoleta Tomović je ukazala da žene moraju da participiraju u političkim procesima i zastupljene u procesima donošenja odluka:
"Bez obzira koliko to grubo zvučalo, Crna Gora je i dalje država patrijarhalne političke kulture čijim političkim prostorom ipak dominiraju muškarci a crnogorsko društvo strukturirano tako da još uvijek žene drži na političkim marginama. Upravo se zbog toga pitanje rodne ravnopravnosti u sferi politike tretira kao problem od drugorazrednog značaja a to za posljedicu ima neispunjavanje evropskih i svjetskih standarda po pitanju ravnopravne zastupljenosti muškaraca i žena u političkom životu Crne Gore", navela je Tomović.
Govoreći o problemima u crnogorskom društvu u oblasti rodne ravnopravnosti amrička ambasadorka Su Kej Braun je saopštila da se krupni društveni problemi ne mogu riješiti bez punog učešća žena. Ne možete imati u potpunosti demokratsko i slobodno društvo niti ekonomski održivu zemlju ukoliko žene nisu angažovane u svim sektorima, rekla je ambasadorka Braun.
Za svoj status u Crnoj Gori donekle krivicu snose i same žene, rekla je između ostalog Biljana Zeković iz nevladine organizacije SOS, naglašavajući da je osvajanje evropskih standarda i napredak u integracijama u direktnoj vezi sa odnosom društva prema ženama:
"Kada kažemo patrijarhalni moral u Crnoj Gori onda je to nešto nedodirljivo.Ako ja danas kažem da je patrijarhalni moral u Crnoj Gori nešto što diskriminiše žene na svim nivoima mnogi će me osuditi. No, činjenica je da se u crnogorskom društvu zahvaljujući određenom broju muške populacije vrednuju i održavaju samo oni djelovi tog patrijarhata koji odgovaraju njima i koji služe za zloupotrebu moći i kontrole. Svako je od nas svjestan da se demokratija u jednoj zemlji procjenjuje i vrednuje po stepenu emancipacije žena", navela je Biljana Zeković.
Zastupljenost žena u politici manja
Iz ugla Vlade, pomoćnik ministra nauke Darko Petrušić je odnos prema ženama izrazio kroz arhaične izreke koje se nisu svidjele većini prisutnih predstavnica raznih organizacija:
"U Crnoj Gori žene su uvijek imale centralno mjesto, uvijek su bile stub porodice. Kako se to kaže iza svakog uspješnog muškarca stoji žena. Takođe, postoji i ona čuvena izreka: muškarac je glava porodice a žena je vrat tako da vrat okreće glavu gdje god hoće."
Reagovala je, između ostalih, Biljana Zeković koja se nije složila sa izrečenim stereotipima:
"Moramo da budemo svjesni da žena ne mora i neće da bude stub porodice. Ona ne mora da bude vrat i ne želi da bude vrat zato što ona ima glavu i zato što ona treba da razmišlja svojom glavom, da odlučuje. Ja govorim sa pozicije žena i to ogromnog broja žena u Crnoj Gori."
Danas je u Crnoj Gori zastupljenost žena u politici mnogo manja nego u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Posebno je zabrinjavajući podatak da je u vrijeme kada je Crna Gora u procesu pregovora sa evropskom unijom o članstvu, prisutnost žena na političkoj sceni 11 odsto manja nego što je bilo u Evropi prije 15 godina.
Da postoji licemjeran odnos prema ženama u crnogorskom društvu smatra Zlatko Vujović, direktor Centra za monitoring, koji ukazuje da se to licemjerstvo iskazuje u modelu izbora žena za parlament:
"Spremni smo da kozmetički na neki način uvedemo izvjesnu promjenu a da u stvarnosti niko ne želi promjenu. Jedna dimenzija tog licemjerstva jeste da one uspješne političke figure u crnogorskom društvu koje su žene nijesu baš spremne da budu nosioci jasnih aktivnosti koje bi vodile ka tome da stvarno žene budu bolje predstavljene", naveo je Vujović.
Žene su jedna od kategorija koje se najviše protive ulasku Crne Gore u NATO savez. Ambasadorka Su kej Braun je rekla da razlog može biti činjenica o nedostatak preciznih informacija u pogledu članstva države u NATO, a drugi razlog bi mogao biti neposredna istorija iz ratnih devedesetih godina što je dovelo do veće senzitivnosti žena u odnosu na integracije u vojnu alijansu.