Parlament Republike Srpske usvojio je zaključke kojima se parlamentu Bosne i Hercegovine (BiH) predlaže ukidanje Poreza na dodatnu vrijednost (PDV) na osnovne životne namirnice i povećanje stope na luskuznu robu sa 17 na 22 odsto.
Parlamentu BiH predlaže se i ukidanje akciza na naftu i naftne derivate u trajanju od mjesec dana, sa mogućnošću produženja.
Odluka je donijeta većinom glasova prisutnih poslanika vladajuće većine, dok su poslanici opozicije uglavnom bili suzdržani.
Opozcija u skupštini RS-a ukazala je kako je današnja skupština farsa, s obzirom da su prije dva dana delegati SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH odbili izmjene Zakona o akcizama i uvođenje diferencirane stope PDV-a.
Ovim izmjenama bilo je predviđeno ukidanje akciza na gorivo na rok od šest mjeseci, te smanjenje stope PDV-a sa 17 na 5 odsto za osnovne životne namirnice, i povećanje PDV-a na 22 odsto za luksuznu robu.
Ove izmjene nisu potvrđene na sjednici Doma naroda bh. parlamenta 16. marta jer su protiv njih glasala četiri delegata SNSD-a, na čijem je čelu Milorad Dodik.
Predsjednik Vlade RS Radovan Višković istakao je da ukidanje akciza na gorivo neće izazvati probleme po budžete u BiH, ali da Vlada Republike Srpske želi da to bude na mjesečnom nivou.
Višković se nada i da će usvojeni zaključci biti biti prihvaćeni od strane Parlamenta BiH već na idućem zasjedanju.
Za opoziciju upitna je podrška za ove mjere.
"Vi (SNSD) ste odbili da glasate za nešto što je bilo gotovo. Da ste glasali, danas bi bilo jeftinije gorivo. Predlažete nešto drugo. Moje pitanje je-da li će to sigurno proći", upitao je entitetskog premijera Igor Crnadak, predsjednik kluba poslanika Partije demokratskog progresa (PDP).
Rasprava se vodila o mjerama u oblasti indirektnih poreza za ublažavanje negativnih efekata inflacije
Narodna skupština Republike Srpske nema nadležnost da odlučuje o akcizama i PDV.
Oblast indirektnih poreza i akciza u nadležnosti su države Bosne i Hercegovine. Za provođenje zakona iz ovih oblasti je zadužena Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Milorad Dodik ranije je izjavio da je razmatranje stope PDV-a i akciza u Skupštini RS u skladu sa ranijim zaključcima entitetskog parlamenta, koji predviđaju da Narodna skupština Republike Srpske odlučuje o bitnim stvarima za Republiku Srpsku.
Podsjećamo da je Narodna skupština RS-a na sjednici održanoj 10. decembra prošle godine, na inicijativu Dodika, najavila neustavno uspostavljanje entitetskog sistema indirektnog oporezivanja.
Tada je, između ostalog, usvojen zaključak kojim "Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu RS Zakon o porezu na dodatu vrijednost u RS i Zakon o akcizama RS".
U istom zaključku je navedeno da se zakoni koji regulišu ovu oblast na teritoriji BiH neće primjenjivati u RS kada ova dva zakona stupe na snagu.
Ovaj prenos nadležnosti, kako ga zovu u NSRS, je neustavan, jer prenosi nadležnosti sa državnog na entitetski nivo. Takvu odluku može donijeti samo državni parlament – u kojem su prvobitno i donesene odluke o uspostavljanju institucija na državnom nivou.
Iako nardona skupština Republike Srpske nema nadležnost da odlučuje o akcizama i PDV-u, jer je to pitanje državnih institucija, današnja sjednica je pravdana željom da entitetski parlament zauzme stav o ovim pitanjima, jer je to u skladu sa ranijim zaključcima Skupštine RS-a koji predviđaju da entitetski parlament odlučuje o bitnim stvarima za Republiku Srpsku
Kako funkcionišu indirektni porezi u BiH?
Prema Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja, "indirektni porezi" su uvozne i izvozne dažbine, akcize, porez na dodatu vrijednost (PDV), putarine i svi drugi porezi na državnom nivou zaračunati na robu i usluge pored, ili umjesto, tih obaveza.
PDV se plaća prilikom prometa dobara ili usluga u BiH, odnosno uvoza robe u državu, a ima standardnu stopu od 17 posto.
Akcize se plaćaju za naftne derivate, duvanske prerađevine, bezalkoholna pića, alkohol i alkoholna pića, pivo, vino i kafu.
One nisu iste za sve navedene proizvode, i određuju se u skladu sa Zakonom o akcizama.
Pročitajte i ovo: BiH: Svi rizici eventualnog povećanja PDV-aPrema ovom Zakonu, na naftne derivate se naplaćuje i putarina, u iznosu od 0,15 KM po litri proizvoda za puteve, odnosno 0,10 KM za izgradnju autoputeva.
Ove dažbine su unapred uračunate u cijenu roba i usluga.
Na nakit od plemenitih metala, drago kamenje, krzno i luksuzne automobile ne plaća se poseban porez.
Za provođenje zakona iz oblasti indirektnih poreza zadužena je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a zakone i politike u ovoj oblasti kreira Upravni odbor UIO.
Ovo tijelo čine državni ministar finansija i trezora, dva entitetska ministra finansija, te eksperti za indirektno oporezivanje.
Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja je usvojen u decembru 2003. godine, čime je Parlamentarna skupština BiH stvorila pravni osnov za uspostavljanje UIO BiH.
Spajanje bivših carinskih uprava bh. entiteta i Brčko distrikta je završeno tokom 2004. godine, a Uprava je, kao jedinstvena cjelina, počela funkcionisati na cijeloj teritoriji BiH od januara 2005. godine.
Od tada se svi prihodi koje ubire UIO prikupljaju na jedinstveni račun otvoren u Centralnoj banci BiH.
Prihode prikuplja 13 za to ovlaštenih komercijalnih banaka koje prikupljeni novac prosljeđuju na račun u Centralnoj banci, a raspodjela među entitetima i Brčko Distriktom se vrši u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i koeficijentima koje utvrđuje Upravni odbor UIO BiH.
Prema koeficijentima za prva tri mjeseca ove godine, Federacija BiH dobija 61,85 posto sredstava, Republika Srpska 34,60 posto, a Brčko Distrikt 3,55 posto.
Pokrenut proces izmjene PDV-a i akciza
Zbog krize i rastuće inflacije u kojoj se našla BiH nakon ruske invazije na Ukrajinu, poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (jednom od dva doma državnog parlamenta) su 9. marta po hitnom postupku izglasali ukidanje akciza na šest mjeseci i uvođenje diferencirane stope PDV-a.
Ove izmjene nisu, kako zakon nalaže, potvrđene na sjednici Doma naroda bh. parlamenta 16. marta.
Pročitajte i ovo: Glasovima iz RS-a odbijeno ukidanje akciza na gorivo u BiH po hitnom postupkuProtiv su glasala četiri delegata SNSD-a, za koje je bila sporna hitna procedura.
Po poslovniku, ako se o nekom prijedlogu zakona glasa po hitnom postupku, a ne redovnom, delegati, odnosno poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH ne mogu ulagati amandmane.
Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda, kazao je kako će prijedlog zakona, odnosno odlučivanje o njegovoj daljnjoj sudbini, ići na dodatno usaglašavanje na Kolegijumu Doma naroda.
Kolegijum može odlučiti da se zakon pošalje u redovnu proceduru.
Prema Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akcizama u BiH, akcize na dizel, benzin, plin i plinska ulja bi bile ukinute na šest mjeseci, što bi smanjilo maloprodajnu cijenu litre goriva za 35 feninga (oko 17 centi).
Po litri goriva koje se proda na bh. tržištu, trenutno se plaća akciza u iznosu od 0,30-0,40 KM, u zavisnosti od naftnog derivata.
Savjetu ministara BiH je nakon isteka tog perioda ostavljena mogućnost da svojom odlukom na tri mjeseca produži definisani iznos akcize.
Pročitajte i ovo: Tegeltija: Loša odluka o ukidanju akciza na šest mjeseci, nema nestašica u BiHPoslanici su 9. marta prihvatili i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), koji predviđa da se po sniženoj stopi PDV-a od pet odsto oporezuje promet dobara i usluga, te uvoz dobara određenih namirnica.
To su lijekovi, pomoćna ljekovita sredstva i zdravstvena pomagala, hljeb dobijen od svih vrsta brašna, sve vrste mlijeka, jestiva ulja, jestive masnoće, so, šećer, stočna hrana bez koncentrata, sjemena i sadni materijal.
Takođe je predloženo da se po stopi PDV-a od 22 posto oporezuje alkohol, cigare, parfemi, nakit, te drugi luksuzni proizvodi, čime bi se obezbijedili dodatni prihodi i nadomjestio procijenjeni gubitak prihoda.
Pokušaj uspostavljanja entitetskog PDV sistema
Narodna skupština RS je na sjednici održanoj 10. decembra prošle godine, najavila neustavno uspostavljanje entitetskog sistema indirektnog oporezivanja.
Pročitajte i ovo: Tekst zaključaka o 'prenošenju nadležnosti' koji je usvojila Skupština RSTada je, između ostalog, usvojen zaključak kojim "Narodna skupština RS zadužuje Vladu RS da u roku do šest mjeseci uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu RS Zakon o porezu na dodatu vrijednost u RS i Zakon o akcizama RS".
U istom zaključku je navedeno da se zakoni koji regulišu ovu oblast na teritoriji BiH neće primjenjivati u RS kada ova dva zakona stupe na snagu.
Ovaj prenos nadležnosti, kako ga zovu u NSRS, je neustavan, jer prenosi nadležnosti sa državnog na entitetski nivo. Takvu odluku može donijeti samo državni parlament – u kojem su prvobitno i donesene odluke o uspostavljanju institucija na državnom nivou.
Endru Džuel (Andrew Jewell), rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH, uoči ove sjednice, 8. decembra, upozorio je da bi povlačenje RS iz UIO BiH izazvalo velike ekonomske posljedice.
On je tada ocijenio da je UIO jedna od najuspješnijih institucija u BiH, podsjetivši da su indirektni porezi koje ona prikuplja najznačajniji izvor prihoda za vlade eniteta, Federacije BiH i Republike Srpske, kao i Brčko Distrikta.
Pročitajte i ovo: MMF: Povlačenje RS iz sistema indirektnog oporezivanja imalo bi ekonomske posljediceTakođe je upozorio da bi rasformiranje Uprave ugrozilo blagovremeno servisiranje spoljnog duga BiH, što trenutno UIO osigurava putem automatskog mehanizma koji je "izolovan od političkog uplitanja".
Kada je usvojen entitetski Budžet, 15. decembra, ministarka finansija RS Zora Vidović je na skupštinskoj sjednici rekla da u budžetu postoje sredstva za vraćanje nadležnosti prenesenih na nivo BiH, te osnivanje entitetskih institucija u oblasti indirektnog oporezivanja.
Od tada, nije bilo konkretnijih aktivnosti ka osamostaljenju RS u okviru PDV sistema.
Milorad Dodik je 10. februara rekao da RS nije za automatsko isključivanje iz državnog sistema indirektnih poreza, ali da će, ukoliko ne bude dogovora, formirati svoju upravu za indirektno oporezivanje.
Poslanici u NSRS su se tokom ove godine bavili drugim prenosima nadležnosti, između ostalog, kada su 8. februara usvojili dopune Zakona o republičkoj upravi koji predviđa osnivanje agencije za lijekove i medicinska sredstva ovog bosanskohercegovačkog entiteta – koja postoji na bh. nivou od 2009. godine.
Na istoj skupštinskoj sjednici, dva dana kasnije 10. februara, poslanici su usvojili Nacrt zakona o formiranju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) RS, institucije koja već postoji na nivou BiH od 2004. godine, a čija nadležnost je imenovanje sudija i tužilaca.