Ukidanje akciza na gorivo direktno utiče na budžete entiteta i loše je što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (BiH) donio odluku mimo saglasnosti vlada entiteta i Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).
Izjavio je to Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, nakon sastanka sa premijerima bh. entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije BiH, Radovanom Viškovićem i Fadilom Novalićem u četvrtak 10. marta.
Predstavnički dom usvojio je u srijedu naveče, 9. marta, Prijedlog zakona o izmjenama zakona o akcizama u BiH, kojim se ukidaju akcize na naftne derivate u trajanju od šest mjeseci.
Izmjenama su ukinute akcize na dizel, benzin, plin i plinska ulja, što bi trebalo smanjiti maloprodajnu cijenu litra goriva za 35 feninga.
Po litri goriva koje se proda na bh. tržištu, trenutno se plaća akciza u iznosu od 0,30 maraka do 0,40 maraka, ovisno o vrsti naftnog derivata.
O Prijedlogu zakona mora se izjasniti i DomnNaroda Parlamentarne skupštine, čija je sjednica zakazana za 24. mart.
Tegltija je rekao da je predug rok na koji su ukinute akcize na gorive, ali da o tome odlučuje Parlamentarna skupština BiH.
"Srbija će to najvjerovatnije uvesti na mjesec dana, Hrvatska uvodi na tri mjeseca, a BiH na šest mjeseci", izjavio je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.
On kaže da mjere treba prilagođavati okruženju, te da ostaje da se vidi odluka Doma naroda u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Tegeltija je poručio i da neće doći do nestašice bilo koje vrste proizvoda na tržištu BiH, bez obzira da li je riječ o životnim namirnicima i energentima.
Tegeltija je naveo da će se na poskupljenja pokušati djelovati kroz ograničenje marži i intervencijama iz zaliha entiteta. Predsjedavajući Savjeta ministara najavio je i subvencije određenih proizvoda uključujući i energente za najugroženije porodice.
“Biće važno podstaći proljećnu sjetvu, a tu je veoma važno da poljoprivredni budžeti budu povećani i da se povećaju izdavajnja za regresirano gorivo, kao i za nabavku vještačkog đubriva i reprometarijala”, poručio je Tegeltija novinarima u Sarajevu nakon sastanka.
On je najavio i da će Savjet ministara donijeti odluku o zabrani izvoza trupaca iz BiH do kraja ove godine. Time se nastoji pomoći drvoprerađivačima koji su u problemima zbog toga što je Ukrajina bila značajan izvoznik trupaca u BiH.
Na sjednici Savjeta ministara sljedeće sedmice, kao je naveo Tegeltija, trebala bi biti donesena odluka za uvođenje bescarinskog uvoza 100.000 tona mineralnog đubriva.
Premijeri su razgovarali i o problemu Trgovske gore.
Tegeltija je naglasio da je zaključeno da se Evropskoj komisiji i institucijama Hrvatske pošalje zajednička izjava, kako bi se iskazalo nezadovoljstvo namjerom hrvatskih vlasti da izgrade odlagalište radioaktivnog otpada na tom području blizu granice sa BiH.
On je podsjetio da se sa Hrvatskom već dugo vode razgovori o tome, ali da nema nikakvih konkretnih dogovora, te da BiH ne odustaje od činjenice da svim raspoloživim sredstvima spriječi izgradnju odlagališta na tom prostoru.
Napominjući da je za rad ekspertskog tima u ovoj oblasti potreban 1,1 milion KM, Tegeltija je rekao da je danas donesena odluka da po jednu trećinu finansijskih sredstava obezbijede entiteti i nivo BiH.
Sastanku je prisutvovao i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac.
