Ratko Janjić vlasnik kafića iz Nikšića, grada na zapadu Crne Gore, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je učinio sve da zadrži svoje radnike, cija je poslovna sudbina neizvjesna na duži rok, uslijed krize koju je izazvala pandemija korona virusa.
"Isplatio sam im unaprijed mjesečnu platu da bih ih na taj način možda sačuvao za neki naredni period i na taj način sačuvao i budućnost moje firme”, kaže Janjić dodajući da je u tome uspio zahvaljujući opreznom planiranju i razmišljanju da bi ovakve i slične krize mogle da pogode ugostiteljstvo ali i druga zanimanja:
"Od kada sam počeo da se bavim ovim poslom razmišljao sam da mogu doći crni dani i zato smo i ulagali u taj neki crni fond koji nam je sada pomogao da sačuvamo firmu i zaposlene. Sada je glavno pitanje koliko će sve ovo potrajati. Mjere je Vlada uvela 14. marta ali ja očekujem da će to biti produženo”, navodi Janjić.
Vaš browser nepodržava HTML5
Crna Gora: Ograničenja u prodavnicama, zatvorene škole, pozorišta, kafići
Kako će opstati taksi prevoznici?
Za razliku od Ratka Janjića , koji je za sada uspio da zadrži svoje zaposlene, u Udruženju samostalnih preduzetnika "Desetka” koje okuplja 30 taksista na teritoriji Podgorice suočavaju se sa ozbiljnim problemima.
Kako za RSE kaže predsjednik udruženja Vesko Bjelić oni moraju iznaći rješenje kako da zadrže kolege dispečere koje su plaćali od svoje zarade a koji više ne rade, uslijed zabrane taksi prevoza koja je na snazi u svim gradovima u Crnoj Gori:
"Mi smo ih isplatili za dosadašnji rad, odnosno do trenutka kada je uvedena zabrana za taksi prevoz. Upravo sada pokušavamo da nađemo rješenje da oni ostanu na svojim radnim mjestima. Mi smo u obavezi da im pomognemo, ali problem je što smo i sami ostali bez osnovnih prihoda i ne možemo pomoći sebi i svojim porodicama. Ne znamo koliko će sve ovo da traje. U svakom slučaju ako ne nađemo rješenje mi ćemo se kolegama dispečerima zahvaliti za saradnju jer nećemo moći da ispoštujemo dio koji se odnosi na njihove plate koje smo obavezni da im isplaćujemo”, poručuje Bjelić.
Zbog zabrane rada u problemu je i Zvonko iz Bara, vlasnik firme za prodaju i servis računara koja ima dva zaposlena.
"Na dan kada su uvedene mjere ja sam zatvorio firmu, dao radnici platu, platio pola kirije, platio račune i platio dobavljačima robu. I sad imamo nula na računu, i nula prihoda. Naredni mjesec (april) nemam sredstava ništa da platim”, kaže Zvonko za RSE dodajući da mu je zakupac već najavio da očekuje punu kiriju za april.
"Ako se ova situacija uskoro ne riješi moraću da zatvorim, biću prinuđen na to kako ne bih gomilao troškove”, kaže Zvonko.
Pročitajte i ovo: Pooštravanje mjera u Crnoj GoriŠta predviđa Zakon o radu?
Advokat Miomir Joksimović je ukazao da Zakon o radu u Crnoj Gori štiti prava radnika i u ovakvim okolnostima i da je njime predviđena naknada zarade i onda kada radnici ne idu na posao:
"U slučaju prekida rada koji je nastao bez njegove krivice, kao što je slučaj sada, zaposleni ima pravo na naknadu a poslodavac je dužan da je isplaćuje i ona ne može biti niža od 60 odsto plate koju su primili u prethodnih šest mjeseci", pojasnio je Joksimović za RSE.
Komentarišući najavu nekih poslodavaca koji su kazali da neće dati otkaz radnicima zbog aktuelne situacije, ali im neće dati platu, Joksimović kažeda je svaki prekid rada u našoj ekonomiji devastirajući:
"Svjestan sam da 90 odsto zaposlenih radi u firmama koje su mikro i mala preduzeća, čiji je model poslovanja takav da obezbjeđuje za sebe dnevne i mjesečne prilive - znači obezbjeđuje egzistenciju na dnevnom i mjesečnom novu".
No, i pored toga što poslodavci u najvećem broju slučajeva neće imati novca za isplatu zareda, zakon je jasan, ističe Joksimović:
"Zakon propisuje da je ta naknada obavezna. Znači, poslodavac može da odbije i da ne isplati zaradu ali je to suprotno zakonskoj odredbi. Ako ih ne isplati, zaposlenom stoji postupak pred Agencijama ili redovnim sudovima", zaključio je Joksimović.
No, u ovom momentu poslodavci su pažnju usmjerili ka državi očekujućida im pomogne u vremenima krize.
Država najavljuje kreditnu pomoć
Predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda (IRF), Zoran Vukčević saopštio je 25. marta da će država zanatlijama, taksistima, frizerima, malim trgovinama, buticima i autoprevoznicima, ugostiteljima, privatnim vrtićima i ostalim preduzetnicima koji su morali da obustave posao zbog korona virusa pomoći povoljnijim kreditom da bi isplatili plate radnicima u naredna tri mjeseca.
Kako je pojasnio Vukčević, zainteresovani preduzetnici i firme moći će da konkurišu za kredite uz kamatu od 1,5 do 2 odsto, sa rokom vraćanja do osam godina, što uključuje grejs period do dvije godine.
Stefan iz Podgorice je taksista i kako kaže sam je svoj gazda, odnosno nije zaposlen kod nekog poslodavca. Zbog zabrane taksi prevoza ostao je bez primanja i vrlo rado bi konkurisao za novac koji nudi država preko IRF-a.
"Iskreno , ukoliko mi država omogući da ja kao pojedinac, kao samostalni taksista koji nijesam preduzetnik i nemam licencu kao preduzetnik, mogu da uzmem taj kredit, vrlo rado bih ga uzeo za, prije svega životne potrebe. Mi trenutno nemamo od čega da živimo jer apsolutno nemamo nikakvih primanja”, poručuje Stefan.
Za privatnike poput Veska Bjelića kredit nije opcija jer ga treba vraćati a on i njegove kolege ne zarađuju toliko da bi bili u stanju da ga otplaćuju.
Za njih je državna pomoć dok traje kriza izazvana pandemijom korona virusa jedini izlaz, navodi Bjelić.
"Ništa nijesmo dobili ako uzmemo neki kredit pod nepovoljnim uslovima i sjutra budemo morali takav kredit da vraćamo nakon višemjesečne pauze u poslovanju. Mi ne tražimo neke velike pare kao pomoć. Bilo je priče o pomoći na nivou 70 posto mjesečne zarade i to bi bilo korektno i mi bi smo mogli da premostimo ovu krizu , bar da obezbijedimo osnovne namirnice za naše porodice”, kaže Bjelić.
Vaš browser nepodržava HTML5
TV nastava u Crnoj Gori: 'Uči doma'
Prema podacima iz vladine Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća do 2022. godine, u Crnoj Gori trenutno posluje 25.926 takvih preduzeća.
U mikro ili mala preduzeća ubrajaju se ona sa od 1 do 9 zaposlenih a u srednja od 10 do 50 zaposlenih.
*** Saradnja na tekstu Aneta Durović