Ovo je priča o dvoje mladih magistara elektrotehnike koji su osmislili "pametnu košnicu" za pomoć u pčelarenju, ali i traženju odgovora na pitanje zašto pčele masovno izumiru širom svijeta. Inovacija Elme Hot i Alije Dervića je među prvim startup-ovima u Crnoj Gori koji je finansiran iz inostranstva, a dobio je i više međunarodnih priznanja, među njima i nedavnu nagradu svjetskog samita u Beču kao najbolja inovacija u kategoriji "Biznis i trgovina".
Pčele su tokom pedeset miliona godina evolucije postale ono što naučnici zovu super-organizmi: njihove zajednice, koje mogu brojati i do 50.000 jedinki, međusobno savršeno komuniciraju, organizuju posao i uređuju svoje “društveno ponašanje”. Zato postoje i algoritmi koji simuliraju ponašanje pčela, kaže Elma Hot.
“To je nevjerovatan sistem, a kako je organizovan govori to što se kolonija pčela jedne košnice smatra jednim organizmom”.
Pobjednici u konkurenciji preko 500 inovacija iz cijelog svijeta: Elma Hot i Alija Dervić
Ako ste pomislili da je Elma pčelarica ili biološkinja, varate se. Naša sagovornica je magistrirala elektrotehniku, kao i Alija Dervić, sa kojim je osnovala startup BeeAnd.me. Riječ je o monitoringu košnica, posebno važnom u ljetnjem periodu kada ih pčelari drže na udaljenim mjestima; senzorima se prikupljaju podaci koje pčelari imaju na raspolaganju kroz web i android aplikacije. A sve je počelo željom da pomognu Elminom đedu – pčelaru.
“Naš monitoring sistem bilježi težinu košnice, kako bi znali koliko su pčele prikupile meda. Takođe pratimo promjene u temperaturi, vlažnosti, a kroz monitoring zvuka pratimo i aktivnost pčela”, objašnjava Alija Dervić, trenutno doktorant na Tehničkom unverzitetu u Beču.
Elmin i Alijin startup je na Samitu svjetske nagrade u Beču proglašen za najbolju inovaciju u kategoriji "Biznis i trgovina", u konkurenciji preko 500 inovacija iz cijelog svijeta. No, ovi mladi inovatori žele da kroz analizu prikupljenih podataka dobiju važne odgovore, ne samo za pčelare.
“Mi nudimo monitoring kao servis, ali sa puno ljudi radimo kako bi našli neke odgovore u prikupljenim podacima u 'pametnim košnicama'. Dakle, da otkrijemo kako se njihove bolesti javljaju, da detektujemo paterne u zvuku košnice kako bi bili u mogućnosti da predvidimo rojenje, ili da znamo kada nešto nije u redu u košnici. Mi smo tek zakoračili na put istraživanja”, objašnjava Elma.
Istraživanje bi trebalo da doprinese i traženju odgovora na pitanje zašto pčele masovno izumiru. Naučnici kao moguće uzroke navode korišćenje pesticida, sve ogoljeniji pejzaž, gubitak staništa, ali direktan uzrok je još nepoznat. To je aktiviralo alarm širom svijeta, jer pčele zaprašuju oko trećinu ukupnih usjeva na planeti. Elma Hot podsjeća na riječi Alberta Ajnštajna koji je govorio da bi čovjek nakon nestanka pčela mogao da preživi svega četiri godine, jer bi ostao bez hrane.
U Kini je alarmantno stanje: oni plaćaju ljude da sa malim četkicama oprašuju stabljike jabuka.Elma Hot
“Primjere imamo u Americi gdje je u zadnjih par godina izgubljeno pola pčela, ili u Kini gdje je alarmantno stanje: oni plaćaju ljude da sa malim četkicama oprašuju stabljike jabuka”.
Svijet pčela je veliki izazov za mlade inovatore kojima su se u kontaktu sa naučnom zajednicom u inostranstvu otvorili novi horizonti. Tokom usavršavanja u Austriji, Elma Hot je posebno oduševljena uslovima za istraživače i startup-ove.
“U startup svijetu ima puno doktora nauka koji se isključivo bave startup-ovima i inovacijama. Ima jako puno spin off- ova, to su kompanije nastale na univerzitetima koji ih finansira do određenog nova razvoja, a kada ta firma ili kompanija postane održiva, može da zarađuje. Ali, tako zarađuje i univerzitet. Na žalost, kod nas toga još uvijek nema”, kaže Hot.
U Crnoj Gori ne postoje ni tzv. akceleratori (fondovi) za startupove jer je riječ ovisoko rizičnim ulaganjima - prosječno jedan od deset startupova uspijeva. Ipak, Elma i Alija su uspjeli da za svoj prvi pilot projekat dobiju finansije iz inostranstva.
“Mi smo možda treći ili četvrti startup u Crnoj Gori, ali prvi hardverski. Bila je misaona imenica kako i sa kim proizvesti hardver kod nas. Tako da smo bili primorani da pođemo vani, jer smo iz inostranstva i dobili sredstva. Ali, ja sam optimistična jer vjerujem da stvari idu nabolje. Mislim da će ljudi u našoj zemlji biti motivisaniji kada vide da postoje uspješni primjeri. Mislim i da će institucije, kada vide da postoji potreba za nekim programima koji podržavaju mlade inovatore i naučnike, usaglasiti svoje programe sa svjetskim trendovima”, očekuje Hot.
Danas se pilot projekat “pametne košnice” nalazi na pedesetak lokacija u Evropi, nekoliko u SAD, a ima ga i Elmin đed u Crnoj Gori.