Od kada je crveni surlaš (insekt koji nagriza mlade listove i stablo palmi do potpunog uništenja) prvi put zabilježen u Ulcinju prije šest godina, uništio je preko 560 palmi duž Crnogorskog primorja. Najviše u Budvi - oko 160, a po stotinjak u Ulcinju i Herceg Novom. Ministarstvo poljoprivrede je prebrojalo i da je u Baru, Tivtu i Kotoru posječeno po 80 stabala. Međutim, ovo nije pravi odraz stanja na terenu, jer mnoge od oboljelih ili uništenih palmi na privatnim posjedima nisu evidentirane.
"Imamo dosta problema sa privatnim vlasnicima palmi jer ih većina ne tretira preventivno, nego tek kada se pojave simptomi surlaša, a tada je već kasno", objašnjava Dejan Duletić iz budvanske Opštine.
Zbog haranja crvenog surlaša crnogorskim primorjem, Ministarstvo poljoprivrede je u njegovo suzbijanje hitnim mjerama uložilo oko 90.000 eura. U Izvještaju o uzrocima njegovog širenja, nedostatak sredstava se navodi kao jedan od najvažnijih činilaca zakašnjelog djelovanja, kako u slučajevima privatnih vlasnika palmi, tako i nadležnih službi.
"Za sada je najjeftinija cijena tretmana deset eura. Svaka palma treba da se tretira tokom cijele godine, znači da bude desetak prskanja protiv surlaša, da bi se koliko-toliko ublažila šteta", kaže Duletić.
Nedostatak novaca u javnim preduzećima košta grad manjka stabala
O palmama koje su na javnim zelenim površinama trebalo bi da brinu komunalna preduzeća. Prema izvještaju Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, i njihova nedostatna reakcija na crvenog surlaša je posljedica manjka para. No, to ne može biti izgovor, smatraju u javnom preduzeću (JP) Morsko dobro.
"Novac nije problem. Jer, Morsko dobro od 2012. godine transferiše lokalnim upravama na primorju milione, odnosno pedeset posto našeg prihoda, a sve po jasnom sporazumu u kojem je jedna od tačaka 'održavanje i unaprjeđenje hortikulture'. Znači, ovaj problem nije smio ovoliko eksalirati, jer su lokalne uprave imale dovoljno novca i obavezu da pravovremeno tertiraju ovu pojavu u njenom začetku, kada se vjerovatno mogla savladati uz mnogo manje truda i sredstava", smatra direktor Morskog dobra Predrag Jelušić.
Samo u prošlog godini je na račune primorskih opština od Morskog dobra preneseno oko 3,5 miliona eura. Najviše Budvi – oko 1,3 miliona, za sve tri bokeljske opštine ukupno manje od milion, a Ulcinju i Baru po 400.000, odnosno 600.000 eura. U međuvremenu, crveni surlaš je promijenio vizuru primorskih mjesta, a građanima je ostalo samo da se na račun palmi kisjelo šale – kroz maškare.
"Mi smo 'Palma Import', uveli smo jednu koja je zarazila sve okolo. Jedino mene još nije peknula", kaže jedan od maškaranih učesnika hercegnovskog maskenbala, aludirajući na sumnje da je surlaš u Crnu Goru unesen nesmotrenim uvozom zaraženih palmi, jer taj štetnik od kraja prošlog vijeka zadaje glavobolju mnogim mediteranskim zemljama. Kada napadne palmu, nagriza unutrašnost debla kopajući kanale duge i do metar, sve do potpunog uništenja stabla. Simptomi su spolja vidljivi kada je već kasno za raskošnu palminu krošnju koja se počinje sušiti i opadati.
Dio dosadašnje štete trebalo bi sanirati novim akcionim planom za suzbijanje crvenog surlaša, vrijednim 270.000 eura. U JP Morsko dobro, koje je iniciralo taj fond, očekuju da će njihov ulog biti samo početniiznos. Očekuju i da stručnjaci daju odgovor na pitanje: čime zamijeniti uništena stabla hortikulturnog simbola Crnogorskog primorja?