Članstvo Crne Gore u NATO podržava 35 posto građana Crne Gore, pokazuju najnoviji podaci Centra za demokratiju i ljudska prava što je značajan pad u odnosu na vladinu projekciju uoči septembarskog samita NATO koji je održan u Velsu, a prema kojoj je za ulazak Crne Gore u taj vojni savez bilo 46 posto građana.
Zašto je podrška tako opala i šta na to kažu u Vladi?
Ako je suditi po CEDEM-ovom istraživanju vladina kampanja za veću podršku članstvu Crne Gore u NATO nije dala očekivane rezultate. Doduše, manji je procenat protivnika članstva u Alijansi ali nije povećan broj onih koji podržavaju NATO integracije.
Izvršni direktor CEDEM-a Nenad Koprivica kaže:
,,Prema našim podacima 35 posto građana Crne Gore podržava članstvo u NATO, 45 je protiv, a 20 posto nema stav. Tu je takođe zanimljivo pratiti trendove pa u odnosu na istraživanje iz marta prošle godine bilježimo pad protivljenja NATO i blagi rast podrške za NATO. No, sa druge strane možemo da konstatujemo da je vladina kampanja dovela do smanjenja onih koji su protiv NATO ali nije uspjela da poveća broj podrške. "
No, crnogorski zvaničnici predvođeni premijerom Milom Đukanovićem su mjesecima prije septembarskog samita NATO u Velsu na kojem Crna Gora i pored očekivanja pojedinih domaćih i stranih zvaničnika ipak nije dobila poziv za članstvo, uvjeravali crnogorsku i međunarodnu javnost da među građanima raste podrška za NATO.
Tako je o konkretnim procentima iz vladinog istraživanja premijer Đukanović u aprilu, tokom njegove posjete SAD govorio u intervjuu Glasu Amerike
„Poslednje istraživanje iz marta mjeseca je pokazalo da imamo 46 posto podrške javnosti članstvu u NATO. Mi smatramo da je progres evidentan i da je on rezultat ne samo ovih vanrednih okolnosti koje možda utiču na formiranje vrednosnih stavova nego i direktna posledica jedne promijenje strategije komunikacije sa javnošću. Mislimo da će se ta podrška nastaviti i da će dobiti na ubrzanju nakon upućivanja poziva Crnoj Gori."
U te projekcije debelo su posumnjali u opoziciji i NVO sektoru tvrdeći da podatak o podršci od 46 odsto nije tačan.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović kaže za RSE da su podaci do kojih je došao CEDEM mnogo realniji od onoga što je bila vladina projekcija. Abazović kaže i da je to pokazatelj neuspjeha vladine strategije da pridobije veću podršku građana
,,Mi imamo problem sa javnom podrškom ali taj problem nije katastrofalan i nije nerješiv ali definitivno postoji. Ovi podaci do kojih je došao CEDEM govore da je Vlada Crne Gore neuspješna u dijalogu sa građanima i biće uvijek neuspješna sve dok to predstavlja kao sopstveni propagandistički projekat a ne kao potrebu da građanima predstavi značaj evro - atalanstkih integracija za njihov život kroz ono što su konkretni benefiti za Crnu Goru, ako bude članica NATO. "
Slaven Radunović iz NOVE:
,,Ta podrška nikada nije bila na nivou kako je to Vlada prikazivala od 46 posto. Jednostavno, Vlada se koristi svim sredstvima i dozvoljenim i ne dozvoljenim kako bi ubijedila građane da je to već praktično završen posao i da više ne treba da pokazuju bilo kakav otpor toj ideji."
Igor Lukšić
Kako danas u Vladi komentarišu pad podrške članstvu u NATO za cijelih 11 procenata? To smo pitali potpredsjednika Vlade i šefa crnogorske diplomatije Igora Lukšića:
"Teško je komentarisati dva podatka koja samo izvučete iz dva istraživanja i pokušate da uporedite. Ja nijesam imao prilike da vidim to najnovije istraživanje ali ne sumnjam da je na ovako postavljeno pitanje ipak podrška i dalje značajno visoka. Sa druge strane, međutim ukazuje da mi moramo da dodatno radimo da u narednih godinu intezivnim dijalogom i medijskom aktivnošću objasnimo šta su sve benefiti članstva i vjerujem da ćemo na kraju tog puta dobiti brojke koje su oko 50 posto podrške."
Prema istraživanju CEDEM-a podrška NATO članstvu najveća među Albancima i Bošnjacima, među Crnogorcima je 39, dok je najmanja među Srbima, od kojih devet odsto podržava članstvo.
Istraživanje je pokazalo i da polovina ispitanika smatra da će ulazak u NATO negativno uticati na odnose sa Srbijom i Rusijom i povećati izdatke na odbranu ali i smanjiti samostalnost u donošenju spoljnopolitičkih odluka.
Ispitanici smatraju da bi NATO povećao stabilnost u regionu i privukao nova strana ulaganja.
Istraživanje je provdeno u 16 opstina od 21. do 30. septembra na uzorku od 1.025 ispitanika.