Špansko predsjedništvo EU najavilo je narednih mjeseci održavanje dvije velike konferencije koje će se baviti prilikama i odnosima zemalja Balkana i EU, a jedna od njih biće posvećena samo Bosni i Hercegovini.
Ta konferencije bi se, prema najavama, mogla održati već u aprilu i bila bi neka vrsta pokušaja da se oživi propali butmirski proces. Bh. politički lideri, međutim, smatraju da bi otvaranje novih razgovora o ustavnim promjenama u izbornoj godini, Bosni i Hercegovini moglo donijeti više štete nego koristi.
Ministri EU podržali su prijedlog predsjedavajuće Šapnije da se sa bh. liderima održi sastanak u aprilu kada bi se u pregovore o ustavnim promjenama u BiH, osim EU i SAD-a, uključili i predstavnici Rusije i Turske.
Nekadašnji visoki predstavnik u BiH i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak potvrdio je da su pripreme za obnovu razgovora u toku:
„Vi znate da se priprema nekoliko aktivnosti vezanih za region, i za BiH posebno, i to je prilika da se stvari stvarno pokrenu naprijed. Ali, naravno, potrebno je da i predstavnici BiH na tim skupovima pokažu ne samo političku volju nego i konkretne rezultate.“
Preduslov je povjerenje
Domaći lideri, međutim, nisu optimisti da bi obnova razgovora o ustavnim promjenama u BiH nekoliko mjeseci prije izbora mogla uspjeti.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić vjeruje da nije vrijeme za bilo kakve ozbiljne pregovore:
„Ne može iz razloga što imamo iste lidere koji su odbili butmirski paket, prije toga prudski proces, prije toga neki aprilski paket. I pod dva, imamo međunarodnu zajednicu koja nema jasan stav kad je u pitanju BiH, šta i kako. Mislim da bi jedan takav novi pokušaj u izbornoj godini imao daleko više štete nego koristi za BiH.“
Na pitanje da li će se odazvati na poziv za nastavak pregovora u aprilu, Tihić odgovara:
„Ne znam, da vam pravo kažem. Nisam raspoložen. Umoran sam od tih neuspjeha, od tih raznih konferencija, deklaracija koje ništa ne znače osim praznog slova na papiru. Sačekajmo izbore da vidimo ko će na izborima dobiti mandat i neka oni razgovaraju o ustavnim promjenama.“
Slično mišljenje dijeli i lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić:
„Mislim kako vrijeme protiče, a približavamo se izborima, da su šanse za neki nagli zaokret poslije četiri godine međusobnoih svađa minimalne. Ja ne očekujem da bi vladajuće strukture mogle išta da naprave i zato mislim da praktično nekih ozbiljnih šansi za neku ozbiljnu promjenu političkog ambijenta nema i ne očekujem ništa posebno dramatično.“
Za Savez nezavisnih socijaldemokrata neprihvatljivo je da bilo kakve razgovore o ustavnim ili nekim drugim promjenama u BiH vode predstavnici međunarodne zajednice. Poslanik u državnom Parlamentu Dušanka Majkić ističe:
„Ne mogu vjerovati da će bilo ko donijeti gotovo rješenje u nekom paketu i ponuditi ga kao gotovo i da bude prihvatljivo za predstavnike političkih partija sva tri naroda. Mislim da bi najveća vrijednost bila kad bi domaći lideri sjeli i dogovorili se o krupnim pitanjima i o svim pitanjima koji su vezani za budućnost ove zemlje. To bi značilo da međusobno poštovanje imaju jedni prema drugima, to bi značilo da postoji povjerenje koje je preduslov za bilo kakav dogovor.“
Dubinski, a ne kozmetički zahvati
Istovremeno u Stranci za BiH naglašavaju da međunarodna zajednica ima obavezu da pomogne i politički podrži procese koji će BiH uspostaviti kao funkcionalnu državu, sposobnu za EU, ističe visoki funkcioner ove stranke Beriz Belkić. Ipak, ovaj put međunarodna zajednica mora imati ozbiljniji pristup problemu funkcionisanja zemlje, dodaje Belkić:
„Sa ozbiljnim sadržajima, dubinskim zahvatima u reformi ustavno-pravne arhitekture BiH, a ne kozmetičkim. U butmirskom procesu kaže hajdemo dijeliti državu imovinu, odnosno maltene ne postoji državna imovina, ne spominje se entitetsko glasanje, ne spominju se ključne stvari nužne za funkcionalnost zemlje, i to su bili razlozi zašto smo mi ocijenili da butmirski proces nije ponudio platformu koja bi imala za rezultat ozbiljne reforme u ustavno-pravnom sistemu BiH.“
U HDZ-u BiH najavljuju da će odluku o daljem učešću u razgovorima o ustavnim promjenama donijeti polovinom mjeseca na Predsjedništvu stranke.
Za HDZ 1990 nastavak razgovora je moguć ukoliko se u ponuđenom paketu ustavnih promjena i hrvatskom narodu, kao jednom od tri konstitutivna u BiH, osigura jednakopravnost pri donošenju odluka u najvišim tijelima države, poput Parlamentarne skupštine, pojašnjava predsjednik stranke Božo Ljubić:
„Imamo činjenicu da su Bošnjaci natpolovična većina u Zastupničkom domu Parlamentrane skupštine - da nije toga mogli bismo svaku odluku donijeti ili obustaviti, da je Srbima na raspolaganju tzv. entitetsko izjašnjavanje i u Zastupničkom domu i u Domu naroda, da Hrvati u ovom momentu nemaju instrumenta djelotvornog utjecaja.“
Butmirski paket ustavnih promjena, koji je bh. liderima predstavljen u novembru prošle godine, predviđao je uvođenje dužnosti predsjednika BiH umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva, te jačanje uloge Parlamenta BiH kroz povećanje broja poslanika u Predstavničkom domu sa sadašnjih 42 na 87.
Dom naroda zadržao bi postojeće ovlasti u zakonodavnom postupku, kao i način glasanja entitetsko glasanje. Nešto veće ovlasti predložene su i za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Ovaj prijedlog odbile su sve stranke u BiH osim Stranke demokratske akcije.
Pročitajte i ovo:
Sastanak u Butmiru završen bez dogovora
Ponuđen novi prijedlog ustavnih promjena
Sastanak domaćih lidera (ne)moguća misija
Ta konferencije bi se, prema najavama, mogla održati već u aprilu i bila bi neka vrsta pokušaja da se oživi propali butmirski proces. Bh. politički lideri, međutim, smatraju da bi otvaranje novih razgovora o ustavnim promjenama u izbornoj godini, Bosni i Hercegovini moglo donijeti više štete nego koristi.
Ministri EU podržali su prijedlog predsjedavajuće Šapnije da se sa bh. liderima održi sastanak u aprilu kada bi se u pregovore o ustavnim promjenama u BiH, osim EU i SAD-a, uključili i predstavnici Rusije i Turske.
Nekadašnji visoki predstavnik u BiH i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak potvrdio je da su pripreme za obnovu razgovora u toku:
„Vi znate da se priprema nekoliko aktivnosti vezanih za region, i za BiH posebno, i to je prilika da se stvari stvarno pokrenu naprijed. Ali, naravno, potrebno je da i predstavnici BiH na tim skupovima pokažu ne samo političku volju nego i konkretne rezultate.“
Preduslov je povjerenje
Domaći lideri, međutim, nisu optimisti da bi obnova razgovora o ustavnim promjenama u BiH nekoliko mjeseci prije izbora mogla uspjeti.
Predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić vjeruje da nije vrijeme za bilo kakve ozbiljne pregovore:
„Ne može iz razloga što imamo iste lidere koji su odbili butmirski paket, prije toga prudski proces, prije toga neki aprilski paket. I pod dva, imamo međunarodnu zajednicu koja nema jasan stav kad je u pitanju BiH, šta i kako. Mislim da bi jedan takav novi pokušaj u izbornoj godini imao daleko više štete nego koristi za BiH.“
Na pitanje da li će se odazvati na poziv za nastavak pregovora u aprilu, Tihić odgovara:
„Ne znam, da vam pravo kažem. Nisam raspoložen. Umoran sam od tih neuspjeha, od tih raznih konferencija, deklaracija koje ništa ne znače osim praznog slova na papiru. Sačekajmo izbore da vidimo ko će na izborima dobiti mandat i neka oni razgovaraju o ustavnim promjenama.“
Slično mišljenje dijeli i lider Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić:
„Mislim kako vrijeme protiče, a približavamo se izborima, da su šanse za neki nagli zaokret poslije četiri godine međusobnoih svađa minimalne. Ja ne očekujem da bi vladajuće strukture mogle išta da naprave i zato mislim da praktično nekih ozbiljnih šansi za neku ozbiljnu promjenu političkog ambijenta nema i ne očekujem ništa posebno dramatično.“
Ne mogu vjerovati da će bilo ko donijeti gotovo rješenje u nekom paketu i ponuditi ga kao gotovo i da bude prihvatljivo za predstavnike političkih partija sva tri naroda.
„Ne mogu vjerovati da će bilo ko donijeti gotovo rješenje u nekom paketu i ponuditi ga kao gotovo i da bude prihvatljivo za predstavnike političkih partija sva tri naroda. Mislim da bi najveća vrijednost bila kad bi domaći lideri sjeli i dogovorili se o krupnim pitanjima i o svim pitanjima koji su vezani za budućnost ove zemlje. To bi značilo da međusobno poštovanje imaju jedni prema drugima, to bi značilo da postoji povjerenje koje je preduslov za bilo kakav dogovor.“
Dubinski, a ne kozmetički zahvati
Istovremeno u Stranci za BiH naglašavaju da međunarodna zajednica ima obavezu da pomogne i politički podrži procese koji će BiH uspostaviti kao funkcionalnu državu, sposobnu za EU, ističe visoki funkcioner ove stranke Beriz Belkić. Ipak, ovaj put međunarodna zajednica mora imati ozbiljniji pristup problemu funkcionisanja zemlje, dodaje Belkić:
„Sa ozbiljnim sadržajima, dubinskim zahvatima u reformi ustavno-pravne arhitekture BiH, a ne kozmetičkim. U butmirskom procesu kaže hajdemo dijeliti državu imovinu, odnosno maltene ne postoji državna imovina, ne spominje se entitetsko glasanje, ne spominju se ključne stvari nužne za funkcionalnost zemlje, i to su bili razlozi zašto smo mi ocijenili da butmirski proces nije ponudio platformu koja bi imala za rezultat ozbiljne reforme u ustavno-pravnom sistemu BiH.“
U HDZ-u BiH najavljuju da će odluku o daljem učešću u razgovorima o ustavnim promjenama donijeti polovinom mjeseca na Predsjedništvu stranke.
Za HDZ 1990 nastavak razgovora je moguć ukoliko se u ponuđenom paketu ustavnih promjena i hrvatskom narodu, kao jednom od tri konstitutivna u BiH, osigura jednakopravnost pri donošenju odluka u najvišim tijelima države, poput Parlamentarne skupštine, pojašnjava predsjednik stranke Božo Ljubić:
„Imamo činjenicu da su Bošnjaci natpolovična većina u Zastupničkom domu Parlamentrane skupštine - da nije toga mogli bismo svaku odluku donijeti ili obustaviti, da je Srbima na raspolaganju tzv. entitetsko izjašnjavanje i u Zastupničkom domu i u Domu naroda, da Hrvati u ovom momentu nemaju instrumenta djelotvornog utjecaja.“
Butmirski paket ustavnih promjena, koji je bh. liderima predstavljen u novembru prošle godine, predviđao je uvođenje dužnosti predsjednika BiH umjesto sadašnjeg tročlanog Predsjedništva, te jačanje uloge Parlamenta BiH kroz povećanje broja poslanika u Predstavničkom domu sa sadašnjih 42 na 87.
Dom naroda zadržao bi postojeće ovlasti u zakonodavnom postupku, kao i način glasanja entitetsko glasanje. Nešto veće ovlasti predložene su i za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Ovaj prijedlog odbile su sve stranke u BiH osim Stranke demokratske akcije.
Pročitajte i ovo:
Sastanak u Butmiru završen bez dogovora
Ponuđen novi prijedlog ustavnih promjena
Sastanak domaćih lidera (ne)moguća misija