Evropska unija (EU) i Sjedinjene Američke Države (SAD) održavaju danas u vojnom kampu Butmir kod Sarajeva drugi sastanak s političkim liderima Bosne i Hercegovine, ali bez mnogo nade u postizanje dogovora o ustavnim promjenama.
Bosanskohercegovački politički lideri sa predstavnicima Evropske unije i Američke administracije u Butmiru trenutno rade u dvije komisije - za ustavne promjene i državnu imovinu. Za 14 sati i 30 minuta, zakazan je plenum.
U pauzi sastanka predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić novinarima je kazao kako je za njega neprihvatljiv ponuđeni paket ustavnih promjena, te da je maksimum kojeg očekuje stranka na čijem je čelu, Bosna i Hercegovina kao zemlja regija na ekonomskoj bazi:
"Minimum je ispoštovan, a BiH je ovim oštećena i zato to ne možemo prihvatiti", kazao je Silajdžić.
Dan uoči sastanka lider SNSD-a Milorad Dodik je već odbio sve ponuđeno, nakon što je političarima u ponedjeljak popodne prezentovan američko-evropski paket ustavnih promjena.
„Nismo imali dileme ni oklijevanja da to odbijemo i da kažemo da je to nepristojna ponuda koja bi mogla da dramatizuje situaciju kasnije u BiH i to nije nikakav doprinos stabilizaciji. Naravno, ostajemo privrženi razgovorim na različite teme i bićemo na svakom sastanku na koji nas pozovu da kažemo svoj stav.“
Američko-evropski prijedlog, kazao je, ne može da bude osnova za razgovore:
“Ambicije koje su pokazali pregovarači, Amerika i EU da dramatično promijene Dejtonski sporazum apsolutno nisu u korist dugoročne stabilnosti u BiH i mi smo bez imalo premišljanja odbili mogućnost da se promijeni, recimo, način izbora Predsjedništva, da se promijeni način odlučivanja Skupštini. Kažu mi da eto nije dirano za sada entitetsko glasanje, to znači da će biti dirnuto za šest mjeseci. Stvari se moraju zaustaviti na ovom nivou i one ne mogu da idu dalje.“
Dodik je još jednom ustvrdio kako nije moguće praviti kompromis, „kada se sve uzima od Republike Srpske“:
„Fundamentalne stvari mogle su da ostanu, njih nije trebalo dirati, parlament, Predsjedništvo, Ministarsko vijeće. Mogli smo da razgovaramo o nekim tehničkim poboljšanjima. Bpšnjaci se kriju iza stava Amerike i tvrdnjom kako, eto, oni nisu ništa dobili. Pa oni ništa i ne daju. Oni žele da izgrade BiH bez RS, odnosno sa RS koja bi bila prazna ljuštura, u kojoj ne bi bilo nikakvih nadležnosti.“
I predsjednik HDZ-a Dragan Čović odbacio je prijedlog ustavnih promjena koji su predstavili američko-evropski pregovarači i pozvao na obnavljanje prudskog procesa dogovranja o budućnosti BiH.
"Prijedlozi koji su nam predstavljeni neprihvatljivi su", rekao je Čović uoči nastavka razgovora u vojnoj bazi Butmir i podsjetio da su prudski dogovor domaćih političara ranije podržali Brisel, Vašington i međunarodni predstavnik u BiH.
"Mi želimo da sporazum koji smo usuglasili u Prudu bude osnova za nova rješenja", rekao je Čović i dodao da HDZ očekuje da se u svim rješenjima osigura jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda u BiH.
"Ovako organizovana dvoentitetska BiH za nas je neprihvatljiva", poručio je Čović.
Malo optimizma pred današnji sastanak u Butmiru iskazali su i lideri ostalih političkih partija.
U razgovorima u Butmiru učestvuju šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas, zamjenik američkog državnog sekretara Džejms Štajnberg, šef diplomatije Švedske Karl Bilt i komesar za proširenje EU Oli Ren, te proširene delegacije stranaka iz Republike Srpske i Federacije BiH, premijer Republike Srpske i predsjednik NSRS-a Igor Radojičić, te ministara pravde RS Džerard Selman, dok PDP predstavljaju potpredsjednici Slobodan Nagradić i Branislav Borenović, te članovi Glavnog odbora Branko Dokić i Perica Bundalo. U delegaciji SDA su, osim lidera Sulejmana Tihića, funkcioneri Halid Genjac, Šefik Džaferović. Stranku za BiH predstavljaju lider Haris Silajdžić i Damir Arnaut, a HDZ BiH Dragan Čović, Niko Lozančić, Bariša Čolak i Borjana Krišto. Sa Božom Ljubićem u delegaciji HDZ 1990 je i Martin Raguž, dok SDP BiH, osim lidera Zlatka Lagumdžije, predstavlja i Nermin Nikšić.
Američko-evropski paket sadrži djelimično promijenjen takzovani „aprilski“ paket ustavnih promjena, čije je usvajanje prije tri godine propalo u državnom Parlamentu.
Predviđeno je povećanje broja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH sa sadašnja 42 na 87 zastupnika, te ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda koji bi imao isključivo ulogu zaštitnika vitalnih nacionalnih interesa. Dom naroda imao bi 21 člana, po sedam predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.
Zastupnički dom birao bi Predsjedništvo među članovima tog doma, a ne više direktno na izborima, kao do sada. Umjesto tročlanog Predsjedništva BiH dobila predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjedništvo bi donosilo odluke isključivo konsenzusom. Predsjednik bi potpisivao i proglašavao zakone, a za to mu ne bi trebla saglasnost potpredsjednika.
Predloženo je i uvođenje funkcije premijera, kojeg imenuje predsjednik države. Premijer je ministar bez portfelja i odgovoran je za upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara. On bi zamijenio sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Vođenje vanjske politike i predlaganje godišnjeg budžeta bili bi isključivo u nadležnosti Vijeća ministara.
Prema američko-evropskom prijedlogu, u nadlženosti države bili bi odbrana, obavještajni poslovi i vanjska sigurnost, funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja, a nadležnosti u vezi s oporezivanjem, izbornim procesom, pravosuđem, poljoprivredom, naukom, tehnologijom, okolišem i lokalnom samoupravom bile bi podijeljene između institucija države i entiteta.
Nadležnosti koje bi preuzela BiH po postignutoj saglasnosti entiteta mogu biti vraćene entitetima samo uz jednoglasan pristanak BiH i oba entiteta.
Bosanskohercegovački politički lideri sa predstavnicima Evropske unije i Američke administracije u Butmiru trenutno rade u dvije komisije - za ustavne promjene i državnu imovinu. Za 14 sati i 30 minuta, zakazan je plenum.
U pauzi sastanka predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić novinarima je kazao kako je za njega neprihvatljiv ponuđeni paket ustavnih promjena, te da je maksimum kojeg očekuje stranka na čijem je čelu, Bosna i Hercegovina kao zemlja regija na ekonomskoj bazi:
"Minimum je ispoštovan, a BiH je ovim oštećena i zato to ne možemo prihvatiti", kazao je Silajdžić.
Prijedlog odbili i Dodik i Čović
Dan uoči sastanka lider SNSD-a Milorad Dodik je već odbio sve ponuđeno, nakon što je političarima u ponedjeljak popodne prezentovan američko-evropski paket ustavnih promjena.
„Nismo imali dileme ni oklijevanja da to odbijemo i da kažemo da je to nepristojna ponuda koja bi mogla da dramatizuje situaciju kasnije u BiH i to nije nikakav doprinos stabilizaciji. Naravno, ostajemo privrženi razgovorim na različite teme i bićemo na svakom sastanku na koji nas pozovu da kažemo svoj stav.“
Američko-evropski prijedlog, kazao je, ne može da bude osnova za razgovore:
“Ambicije koje su pokazali pregovarači, Amerika i EU da dramatično promijene Dejtonski sporazum apsolutno nisu u korist dugoročne stabilnosti u BiH i mi smo bez imalo premišljanja odbili mogućnost da se promijeni, recimo, način izbora Predsjedništva, da se promijeni način odlučivanja Skupštini. Kažu mi da eto nije dirano za sada entitetsko glasanje, to znači da će biti dirnuto za šest mjeseci. Stvari se moraju zaustaviti na ovom nivou i one ne mogu da idu dalje.“
Dodik je još jednom ustvrdio kako nije moguće praviti kompromis, „kada se sve uzima od Republike Srpske“:
„Fundamentalne stvari mogle su da ostanu, njih nije trebalo dirati, parlament, Predsjedništvo, Ministarsko vijeće. Mogli smo da razgovaramo o nekim tehničkim poboljšanjima. Bpšnjaci se kriju iza stava Amerike i tvrdnjom kako, eto, oni nisu ništa dobili. Pa oni ništa i ne daju. Oni žele da izgrade BiH bez RS, odnosno sa RS koja bi bila prazna ljuštura, u kojoj ne bi bilo nikakvih nadležnosti.“
I predsjednik HDZ-a Dragan Čović odbacio je prijedlog ustavnih promjena koji su predstavili američko-evropski pregovarači i pozvao na obnavljanje prudskog procesa dogovranja o budućnosti BiH.
"Prijedlozi koji su nam predstavljeni neprihvatljivi su", rekao je Čović uoči nastavka razgovora u vojnoj bazi Butmir i podsjetio da su prudski dogovor domaćih političara ranije podržali Brisel, Vašington i međunarodni predstavnik u BiH.
"Mi želimo da sporazum koji smo usuglasili u Prudu bude osnova za nova rješenja", rekao je Čović i dodao da HDZ očekuje da se u svim rješenjima osigura jednakopravnost Hrvata s druga dva naroda u BiH.
"Ovako organizovana dvoentitetska BiH za nas je neprihvatljiva", poručio je Čović.
Malo optimizma pred današnji sastanak u Butmiru iskazali su i lideri ostalih političkih partija.
U razgovorima u Butmiru učestvuju šef Delegacije Evropske komisije u BiH Dimitris Kurkulas, zamjenik američkog državnog sekretara Džejms Štajnberg, šef diplomatije Švedske Karl Bilt i komesar za proširenje EU Oli Ren, te proširene delegacije stranaka iz Republike Srpske i Federacije BiH, premijer Republike Srpske i predsjednik NSRS-a Igor Radojičić, te ministara pravde RS Džerard Selman, dok PDP predstavljaju potpredsjednici Slobodan Nagradić i Branislav Borenović, te članovi Glavnog odbora Branko Dokić i Perica Bundalo. U delegaciji SDA su, osim lidera Sulejmana Tihića, funkcioneri Halid Genjac, Šefik Džaferović. Stranku za BiH predstavljaju lider Haris Silajdžić i Damir Arnaut, a HDZ BiH Dragan Čović, Niko Lozančić, Bariša Čolak i Borjana Krišto. Sa Božom Ljubićem u delegaciji HDZ 1990 je i Martin Raguž, dok SDP BiH, osim lidera Zlatka Lagumdžije, predstavlja i Nermin Nikšić.
Promjene u Predsjedništvu BiH, Parlamentu i Vijeću ministara
Američko-evropski paket sadrži djelimično promijenjen takzovani „aprilski“ paket ustavnih promjena, čije je usvajanje prije tri godine propalo u državnom Parlamentu.
Predviđeno je povećanje broja zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH sa sadašnja 42 na 87 zastupnika, te ukidanje zakonodavnih ovlasti Doma naroda koji bi imao isključivo ulogu zaštitnika vitalnih nacionalnih interesa. Dom naroda imao bi 21 člana, po sedam predstavnika iz svakog konstitutivnog naroda.
Zastupnički dom birao bi Predsjedništvo među članovima tog doma, a ne više direktno na izborima, kao do sada. Umjesto tročlanog Predsjedništva BiH dobila predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjedništvo bi donosilo odluke isključivo konsenzusom. Predsjednik bi potpisivao i proglašavao zakone, a za to mu ne bi trebla saglasnost potpredsjednika.
Predloženo je i uvođenje funkcije premijera, kojeg imenuje predsjednik države. Premijer je ministar bez portfelja i odgovoran je za upravljanje i djelotvorno funkcioniranje Vijeća ministara. On bi zamijenio sadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Vođenje vanjske politike i predlaganje godišnjeg budžeta bili bi isključivo u nadležnosti Vijeća ministara.
Prema američko-evropskom prijedlogu, u nadlženosti države bili bi odbrana, obavještajni poslovi i vanjska sigurnost, funkcioniranje jedinstvenog sistema indirektnog oporezivanja, a nadležnosti u vezi s oporezivanjem, izbornim procesom, pravosuđem, poljoprivredom, naukom, tehnologijom, okolišem i lokalnom samoupravom bile bi podijeljene između institucija države i entiteta.
Nadležnosti koje bi preuzela BiH po postignutoj saglasnosti entiteta mogu biti vraćene entitetima samo uz jednoglasan pristanak BiH i oba entiteta.
Protest zbog butmirskog sastanka
Članovi Udruženja "Akcija građana i danas su se, kao i tokom prvog butmirskog sastanka, 9. oktobra, okupili ispred baze gdje američki i evropski zvaničnici razgovaraju sa bh. političarima. Sa gumenim maskama domaćih i stranih političara na licima, članovi udruženja protestuju zbog pregovora o ustavnim promjenama. Ovakve teme i razgovori, smatraju u Udruženju, moraju se voditi u parlamentima, a ne u kafanama i vojnim bazama.
