Vlada i parlament Crne Gore će u narednom periodu intenzivirati pregovore o konačnom rješenju razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske u dijelu poluostrva Prevlaka.
Prethodno, Vlada je formirala novu komisiju za razgraničenje koja bi u saradnji sa Vladom Hrvatske došli do obostrano prihvatljivog rješenja.
Osim dosadašnje mogućnosti da o razgraničenju bude odlučeno pred međunarodnim sudom pravde u Hagu, ovim je prema riječima šefa crnogorske diplomatije Igora Lušića, otvorena mogućnost bilateralnog dogovora o trajnom razgraničenju:
"Sama okolnost da Hrvatska ulazi u EU ne treba da prejudicira stav o bilo čemu ali jeste na neki način potrebno iskoristiti trenutak i zaista jako dobre odnose i intezivirati dijalog po više osnova. Jedno od pitanja koje nam slijedi jeste da dovedemo do kraja rad na tehničkim sporazumima koji će značiti implementaciju novog režima granice kada Hrvatska uđe u EU. Istovremeno ćemo se dogovoriti sa hrvatskom stranom na koji način bi mogli intezivirati dijalog na ovom planu koji bi nas vodio ka rješenju koje je prihvatljivo za nas", rekao je Lukšić.
Tim povodom je u Skupštini Crne Gore iza zatvorenih vrata održano kontrolno saslušanje šefa diplomatije Igora Lukšića.
Nakon tročasovnog sastanka predsjednik Odbora za međunarodne odnose Miodrag Vuković nije želio da saopšti konkretne dogovore ili sttrategiju za pregovore, već da će nastaviti zajednički rad sa Vladom:
Vasilije Lalošević iz opozicione Socjalističke narodne partije je saopštio da postoje četiri moguća rješenja kada je riječ o razgraničenju u oblasti Prevlake:
"Prvo rješenje je produženje privremenog sporazuma koji se kako i sami znate može produžiti u nedogled. Taj privremeni sporazum funkcioniše i nije bilo niti jednog incidenta. Drugo moguće rješenje jeste tzv. bilateralni sporazum sa Hrvatskom o razgraničenju i on bi bio uvod u jedno mirno razrješenje tog spora. Treće rješenje je da u slučaju da ne dođe do ova prva dva, a to je proces pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Postoji mogućnost da se osim ova tri moguća rješenja uradi jedna tzv. izjava o namjerama koja može biti deponovana kod određenih međunarodnih institucija, a to su UN. Šta će od svega toga biti ja ovom prilikom ne bih želio da prejudiciram . Daj bože da bude ono što će biti u interesu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Crne Gore", naveo je Lalošević.
Sporno parče kopna na Prevlaci, je u jesen 1991. godine bilo povod tadašnjoj JNA da otpočne ratni pohod koji je proširen prema Dubrovniku.
Nakon ratnih sukoba Prevlaku su preuzele Ujedinjene nacije čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002 godine. Tada je utvrđen Privremeni protokol o Prevlaci kojim Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od nekih 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.
Taj protokol važi i danas, a crnogorski zvaničnici su više puta najavljivali izradu platforme o definisanju konačne granice sa Hrvatskom, te najavljivali da će pored geostrateških interesa voditi računa i o ekonomskim koji uključuju korišćenje mora i eventualnih podmorskih nalazišta.
2008 godine tadašnji premijeri Crne Gore i Hrvatske Milo Đukanović i Ivo Sanader su postigli dogovor da otvoreno pitanje granice između dvije zemlje na području Prevlake kod Herceg Novog bude riješeno pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Pravni stručnjaci obije zemlje su tada pozdravili taj sporazum kao civilizacijski čin.
Tada je objašnjeno da je Prevlaka specifično pitanje i ono potpada pod nadležnost Međunarodnog suda pravde zato što je tu i pitanje granica ne samo morskih već čak i podmorja i teritorijalnih granica dvije zemlje.
Prethodno, Vlada je formirala novu komisiju za razgraničenje koja bi u saradnji sa Vladom Hrvatske došli do obostrano prihvatljivog rješenja.
Osim dosadašnje mogućnosti da o razgraničenju bude odlučeno pred međunarodnim sudom pravde u Hagu, ovim je prema riječima šefa crnogorske diplomatije Igora Lušića, otvorena mogućnost bilateralnog dogovora o trajnom razgraničenju:
"Sama okolnost da Hrvatska ulazi u EU ne treba da prejudicira stav o bilo čemu ali jeste na neki način potrebno iskoristiti trenutak i zaista jako dobre odnose i intezivirati dijalog po više osnova. Jedno od pitanja koje nam slijedi jeste da dovedemo do kraja rad na tehničkim sporazumima koji će značiti implementaciju novog režima granice kada Hrvatska uđe u EU. Istovremeno ćemo se dogovoriti sa hrvatskom stranom na koji način bi mogli intezivirati dijalog na ovom planu koji bi nas vodio ka rješenju koje je prihvatljivo za nas", rekao je Lukšić.
Tim povodom je u Skupštini Crne Gore iza zatvorenih vrata održano kontrolno saslušanje šefa diplomatije Igora Lukšića.
Nakon tročasovnog sastanka predsjednik Odbora za međunarodne odnose Miodrag Vuković nije želio da saopšti konkretne dogovore ili sttrategiju za pregovore, već da će nastaviti zajednički rad sa Vladom:
Vasilije Lalošević iz opozicione Socjalističke narodne partije je saopštio da postoje četiri moguća rješenja kada je riječ o razgraničenju u oblasti Prevlake:
"Prvo rješenje je produženje privremenog sporazuma koji se kako i sami znate može produžiti u nedogled. Taj privremeni sporazum funkcioniše i nije bilo niti jednog incidenta. Drugo moguće rješenje jeste tzv. bilateralni sporazum sa Hrvatskom o razgraničenju i on bi bio uvod u jedno mirno razrješenje tog spora. Treće rješenje je da u slučaju da ne dođe do ova prva dva, a to je proces pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Postoji mogućnost da se osim ova tri moguća rješenja uradi jedna tzv. izjava o namjerama koja može biti deponovana kod određenih međunarodnih institucija, a to su UN. Šta će od svega toga biti ja ovom prilikom ne bih želio da prejudiciram . Daj bože da bude ono što će biti u interesu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Crne Gore", naveo je Lalošević.
Sporno parče kopna na Prevlaci, je u jesen 1991. godine bilo povod tadašnjoj JNA da otpočne ratni pohod koji je proširen prema Dubrovniku.
Nakon ratnih sukoba Prevlaku su preuzele Ujedinjene nacije čiji su posmatrači na tom području ostali do 2002 godine. Tada je utvrđen Privremeni protokol o Prevlaci kojim Hrvatska ima kopneni dio poluostrva i morski pojas ulaza u Boku od nekih 550 metara, dok je dio akvatorijuma uz lijevu obalu poluostrva koji gleda prema Boki proglašen ničijim morem.
Taj protokol važi i danas, a crnogorski zvaničnici su više puta najavljivali izradu platforme o definisanju konačne granice sa Hrvatskom, te najavljivali da će pored geostrateških interesa voditi računa i o ekonomskim koji uključuju korišćenje mora i eventualnih podmorskih nalazišta.
2008 godine tadašnji premijeri Crne Gore i Hrvatske Milo Đukanović i Ivo Sanader su postigli dogovor da otvoreno pitanje granice između dvije zemlje na području Prevlake kod Herceg Novog bude riješeno pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Pravni stručnjaci obije zemlje su tada pozdravili taj sporazum kao civilizacijski čin.
Tada je objašnjeno da je Prevlaka specifično pitanje i ono potpada pod nadležnost Međunarodnog suda pravde zato što je tu i pitanje granica ne samo morskih već čak i podmorja i teritorijalnih granica dvije zemlje.