Do 15. septembra 2015, Zemaljski Muzej BiH ponovo bi trebao otvoriti vrata nakon što su ona zakovana s natpisom “Zatvoreno” u oktobru 2012. Ovo je izjavio za Radio Slobodna Evropa ministar civilnih poslova BiH, Adil Osmanović. Uporedo se nastavljaju dogovori o dugoročnom finansiranju i pravnom statusu ovog muzeja i još šest institucija kulture od značaja za državu BiH.
Uskoro bi mogle biti otkovane daske sa ulaznih vrata Zemaljskog muzeja koji je, na sramotu države BiH, zatvoren prije tri godine.
Ministar civilnih poslova Adil Osmanović kaže:
„Činimo sve napore da riješimo prije svega finansijske poteškoće, kad je u pitanju funkcionisanje Zemaljskog muzeja i ostalih šest institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, mada je to zaista izuzetno teško. Sam Zemaljski muzej je u dugovanjima od tri miliona konvertibilnih maraka. Ako tome pridodate ostalih šest institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu, ukupan dug je negdje oko četiri i po miliona KM. To je otprilike cjelokupna budžetska godina, odnosno iznos potreban za finansiranje tih institucija, za koji danas postoji minus. Za funkcionisanje sedam institucija kulture od značaja za BiH, na godišnjem nivou treba negdje oko četiri i po do pet miliona KM.“
Ovu vijest potvrđuje i direktor Zemaljskog muzeja Adnan Busuladžić:
Adnan Busuladžić
“Mi, radnici Muzeja, pripremamao i stvaramo tehničke pretpostavke da se on što prije otvori. Popravljaju se vodovodne instalacije i instalacije grijanja, čistimo i bićemo vrlo brzo spremni. Sada je do nadležnih, prije svega Vijeća ministara, Vlade Federacije, Kantona Sarajevo da uplate novac. Mi imamo vrlo konkretna obećanja da će novac biti uplaćen u narednih sedam do osam dana, a onda će sam čin otvaranja muzeja biti najmanji problem. Ministar Osmanović je uložio velike napore da se riješi problem koji je prije svega političke naravi jer nema konsensusa o statusu ovih institucija – šta je državno, a šta entitetsko, ali ovo je dobar put da se jedan gorući problem riješi.“
Nakon što se izmire dugovanja, predstoji utvrđivanje modela dugoročnog fiannsiranja, rješavanja pravnog statusa i upravljačke strukture u periodu 2016. - 2018. Godina, svih sedam državnih institucija kulture - (Zemaljski muzej BiH, Istorijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka i Biblioteka za slijepe i slabovidne osobe.)
Planirano je da Memorandum, kojim će se rješavati finansijska, pravna i druga pitanja, potpišu predstavnici svih nivoa vlasti, od opštine do države. Prema očekivanjima, Republika Srpska ostaje izvan ovog projekta.
„Naišli smo na visok stepen razumijevanja kad su u pitanju predstavnici federalne Vlade i kantonalnih, ali ministar prosvjete i kulture Republike Srpske iznio je njihov poznati stav da oni ne žele da učestvuju niti u finansiranju tih sedam institucija kulture, niti žele da učestvuju u upravljačkoj strukturi. Oni su iznijeli svoj stav da je po Dejtonskom mirovnom sporazumu kultura na nivou entiteta“, kaže ministar Adil Osmanović.
Paralelno sa nastojanjima države da riješi problem finansiranja Zemaljskog muzeja i šest drugih bh. institucija kulture, traju dežure građana, odnosno svojevrstan pristisak da Muzej ponovo pokaže nacionalno blago koje čuva. Među njima je i Štefica Galić, urednica „Tačno.net“ portala:
„Mislim da je to sve do naših političara koji jednostavno njeguju kulturu razdvajanja. Sve ovo što mi imamo u Muzeju je naše zajedništvo kroz vjekove. Mislim da zemlje bivše Jugoslavije i danas najviše povezuje kultura i ja vjerujem da će kultura uspjeti sačuvati ono najvažnije što nose ovi narodi.“
Amila Ramović, izvršna direktorica Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, takođe je dežurala u muzeju:
„U vremenu un kojem je naše postojanje degradirano najviše od strane naših političar,a zaboravljamo šta znači čuvati svoje dostojanstvo kroz godine, kroz vijekove i šta znači čuvati svoj identitet.“
Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu Ekološkog udruženja iz Banjaluke kaže:
„Mnogo puta sam bila u Zemaljskom muzeju. Ustvari, dok je radio, to je bilo moje omiljeno mjesto u Sarajevu i obavezno sam imala neku tradiciju da kad sam u Sarajevu, obavezno dođem u Muzej. Ovdje sam znala provoditi sate i sate. Posebno entomološka zbirka, to je zbirka insekata, koja je stvarno impozantna. Na širem području Balkana je definitivno jedinstvena.“
Pjesnik Srđan Mršić iz Istočnog Sarajeva bio je takođe podrška Zemaljskom:
„Mi smo došli u tu grotesknu situaciju da postavljamo sebi pitanje da li nam treba Muzej i da li nam treba kultura. To je sve zbog toga što je poremećen sistem vrijednosti u društvu i u gradu u kojem živimo.“
Građansku podršku za ponovno otvaranje Muzeja sagrađenog 1888 godine, pokrenula je nevladina organizacija “ Akcija “. Govori jedna od aktivistkinja Ines Tanović – Sijerčić:
“Mi smo očekivali da će dnevno dežure za Muzej obavljati od 10 – 15 ljudi. Međutim, odziv je iznenađujući, od 100 – 150 ljudi dnevno dođe i tako pokazuje svoju solidarnost i podršku ali i želju da se muzej konačno otvori. Oni na najbolji način govore koliko je građanima stalo do muzeja, koliko im on nedostaje , i koliko žele da se muzejska vrata ponovo otvore.”
Početkom oktobra 2012, zakovanim daskama na ulaznim vratima, Zemaljski muzej je u svojoj 124 godine dugoj istoriji, prvi put zatvoren. U očekivanju da se daske otkuju, Gorčin Dizdar, jedan od učesnika kcije “Dežuram za Muzej”, kaže:
„Izgleda da ljudi koji vode ovu državu, nisu svjesni da se jedan narod, nacija, država, mora stvarati. Ne može se samo, eto tako, reći: 'Mi smo sad Bosna i Hercegovina, i to je to', nego se mora dosta raditi na vlastitom identitetu. Inače, postoji opasnost onoga što imamo danas – da svako može pričati svoje priče.“