Od početka ovog mjeseca, otkako je počela građanska akcija „Ja sam Muzej“, brojni ljudi pohode Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, najstariju naučno-kulturnu instituciju u Bosni i Hercegovini, koja je prije više od dvije i po godine, zbog neuređenog pravnog i finansijskog pitanja, zatvorena za javnost. Ipak, nazire se rješenje dugogodišnjeg problema.
U Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovina traju takozvane dežure tokom kojih bh. građani dolaze i borave u prostorijama Muzeja - neki da se prvi put upoznaju sa njegovom građom, a drugi da se podsjete na značaj institucije koja baštini naslijeđe svih bh. naroda, ali i šire. Dežuraju svi, najavljeni i nenajavljeni posjetioci.
"Meni se jako sviđa Muzej. Nikad nisam bio, a uvijek sam želio da budem u Muzeju. Ovo kako sad vidim - divno je i vjerujem da ću vidjeti puno lijepih stvari", kaže za RSE osmogodišnji Noa.
Noeva vršnjakinja Zana je, također, prvi put u Zemaljskom muzeju BiH.
"Sviđa mi se. Bila sam u drugim muzejima, ali ovaj je stvarno dobar. Upravo smo obišli arheološku sobu", ističe Zana.
I osmogodišnja Nejla je presretna, jer će napokon obići prostorije sa životinjama.
"Drago mi je što su ga otvorili, jer sam plakala za Muzejom što su ga zatvorili. Najviše bih voljela da pogledam životinje i ove gore spratove", riječi su Nejle.
Ne samo da čuva bogat fundus, koji broji oko četiri miliona eksponata iz vremena prahistorije do danas, Zemaljski muzej BiH je važan edukativni faktor u obrazovnom procesu brojnih studenata.
Studentkinja treće godine arheologije na Filozofskom fakultetu Sarajevo, Emina Smajić, navodi za RSE da je u Muzeju imala priliku prisustvovati praktičnim vježbama. Otkako je Muzej zatvoren za javnost, predavanja je teže pratiti.
"Posljednje tri godine velika je stagnacija, tako da mislim da mlađe kolege imaju mnogo problema u percepciji shvatanja arheologije kao nauke, jer se većina gradiva sada svodi na teoriju i slike iz knjiga. Drugim riječima, nama studentima je potreban ovaj Muzej", kaže Smajić.
Ključni problem politička volja, a ne novac
Već dvije decenije Zemaljski muzej BiH, ali i ostale institucije kulture od značaja za BiH (Umjetnička galerija BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteka BiH) nema riješen pravno-finansijski status što dodatno otežava nesmetan rad institucije i njihovih radnika, mahom stručnjaka.
Međutim, proteklih dana pojedini mediji javljaju da će Zemaljski muzej BiH, poslije više od dvije i po godine od zatvaranja, uskoro skinuti daske kojima su okovana njegova ulazna vrata. Novo rukovodstvo Ministarstva civilnih poslova BiH, u čijoj nadležnosti je i kultura, obećava otvaranje Muzeja već sredinom septembra.
"Novac nije bio ključni problem, već politička volja", ističe Ivica Šarić, savjetnik ministra civilnih poslova.
"Sporazum koji je pripremljen i treba biti potpisan poslije 15.09. uzima gotovo sve nivoe vlasti od općinskih, grada, federalnih i državnih koje će potpisati sa određenim svotama koje će biti dostatne za funkcioniranje, tako da Muzej budu otvoren, ali i za plaće radnika", dodaje Šarić.
Nepobitna je činjenica da je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine jedna od najvažnijih institucija ovakvog tipa u državi, ocjenjuje Azra Bečević Šarenkapa, šefica konzervatorske radionice Odjeljenja za etnologiju Zemaljskog muzeja BiH. Ali, važno je raditi i na modernizaciji.
"Kad se Zemaljski muzej otvori mi radnici moramo kompletno da promijenimo način razmišljanja i da kreiramo novi pristup posjetiocima. Moraćemo, između ostalog, da radimo na izradi suvenirnice koja će biti prihvatljiva za sve građane, jer trenutno u suvenirnici imamo replike srednjovjekovnog nakita. Međutim, najjeftinije naušnice koštaju 120 maraka. Dakle, trebamo kreirati suvenire koji će biti prihvatljivi za sve posjetioce. Takođe, nužno je i da u Muzeju otvorimo kafe-restoran u kojem će posjetioci imati priliku da sjednu i pojedu sendvič, pa da nastave da uživaju u Muzeju, jer ako nemate mogućnost da posjetioce ponudite barem sokom, oni će se umoriti i napustiti Muzej, a to ne želimo", ističe za RSE Azra Bečević Šarenkapa.
Jeanine Barone je njujorška freelance novinarka koja izvještava i za National Geographic Traveler, The Wall Street Journal i The Guardian. Ona je specijalizovana za pisanje o putovanjima, hrani, vinu, dizajnu i arhitekturi. Ovo je njena prva posjeta Bosni i Hercegovini i Sarajevu. I ranije je čula pozitivne priče o zemlji, ali je željela saznati više pritom ne posjećujući standardne turističke ture i izbjegavajući tematiku rata.
Barone je u utorak posjetila Zemaljski muzej BiH i rekla da institucija krije veliki potencijal, međutim, kako navodi, neće samo Muzej raditi na unapređenju imidža ove zemlje koji je već godinama narušen.
"Kad sam prijateljima u Njujorku rekla da ću ići u Pariz onda sam dobila jedan pozitivan vrisak i ushićenje, ali kad sam im rekla da ću produžiti i posjetiti Bosnu i Hercegovinu prvo je zavladala mrtva tišina, a ona su mi rekli: 'Zašto uopšte ideš tamo?', a što svakako nije dobro pitanje. Kada sam im rekla da sam čula da je zemlja lijepa pogotovo Sarajevo, poručili su mi da budem oprezna. Dakle, Njujorčani mi govore da budem oprezna i onda se sama zapitam: 'Zašto moram da budem oprezna?'. Oni još uvijek misle da se ovdje rat vodi. Dakle, pitanje rata još uvijek dominira uprkos tome što ovdje imate vibrirajuću kulturu, kuhare koji prave odličnu hranu u restoranima, tu je i odlična likovna scena, te poznati festival filma", konstatuje za RSE Jeanine Barone.
Od početka avgusta i do daljnjeg, odnosno do čina otvaranja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, aktivisti Udruženja "Akcija" nastavljaju sa svojim entuzijastičkim radom - da utiču na svijest ovdašnjih političara i građanstva o potrebi što bržeg iznalaženja rješenja za Zemaljski muzej BiH.
"Ko god dođe u Muzej shvatiće da u ovom muzeju ne postoje niti bošnjački, niti srpski, niti hrvatski eksponati. Ovaj muzej ne baštini samo kulturno-istorijsko i prirodno naslijeđe Bosne i Hercegovine nego i cijelog regiona. Za vrijeme mojih studija, primjerice u Budimpešti, često su mi profesori govorili da je Zemaljski muzej BiH poput Britanskog nacionalnog muzeja Balkana - i on to doista jeste. Sa ovakvom kompleksnom strukturom - četiri muzeja u jednom, a što je danas velika rijetkost, jer u vrijeme kada je Muzej nastajao to nije bilo tako - onda možemo govoriti o blagu od neprocjenjive važnosti", zaključuje Ines Tanović Sijerčić, historičarka umjetnosti i aktivistkinja Udruženja "Akcija".
