Građani Crne Gore u srijedu obilježavaju 21. maj – Dan nezavisnosti, kada je prije osam godina, na referendumu obnovlljena državna samostalnost.
Šta o učincima Crne Gore nakon osam godina od referenduma kažu političari, kao i da li građani smatraju da je Crna Gora danas bolje mjesto za život nego što je bila ranijih godina?
“Zadovoljan sam samim tim što je obnovom nezavisnosti neutralisana jedna istorijska nepravda i povraćeno naše državno i nacionalno dostojanstvo.Ne vjerujem da ima Crnogorca koji nije ponosan na to. A zadovoljan sam i rezultatima ostvarenim u osam godina nezavisnosti”, kazao je u intervjuu "Pobjedi" premijer i predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.
Crna Gora je pred vratima NATO, otvorila je neka od najvažnijih poglavlja u pregovorima o članstvu u EU, u perspektivi prema ocjeni MMF može da očekuje solidan i konstantan ekonomski rast, jedna je od najbrže rastućih turističkih destinacija sa brojnim višemilionskim investicijama u tom sektoru.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je na Cetinju ocijenio da je Crna Gora od obnove nezavisnosti postigla orgoman uspjeh u evroatalantskim integracijama ali da je ostalo dosta toga što se unutar crnogorskog društva mora mijenjati:
“To je ono što mi najbolje radimo da kada smo vani da budemo primjerni, osim kada treba ono unutra da pokažemo da znamo da gazdujemo svojim dobrima, da znamo da ujedinimo Crnu Goru i da očuvamo prave vrijednosti te Crne Gore”, poručio je Krivokapić.
Miodrag Vuković iz vladajuće DPS takođe navodi integracije kao najvažniji argument za tvrdnju da je Crna Gora uspješna priča:
“Neka jedan od pokazatelja bude to što smo od 2006. godine kao zemlja koja je zadnja ušla u političku tranziciju uspjeli da postanemo lider evropskih integracija u regionu. Danas smo država koja pregovara, koja je u partnerskom odnosu sa institucijama EU, koja osvaja standarde i sa novim učincima se sve više i očiglednije legitimiše sa evropskom demokratskom zajednicom.“
Iako živi u istoj državi, dijele njene uspone i padove, Vukovićev kolega Dritan Abazović iz opozicione Pozitivne na crnogorsku realnost 8 godina nakon referenduma gleda drugačije.
Kada su u pitanju integracije u EU i NATO kao i odnosi sa svim zemljama regiona u SDP i Pozitivnoj ne spore impresivan napredak.
Mirko Stanić, međutim kaže da su ostale stvari koje pod hitno moraju da se mijenjaju:
“Prije svega ravnomjernija raspodjela prirodnog bogatstva, ravnomjernija raspodjela BDPa i ravnomjeran regionalni razvoj svih djelova Crne Gore. Naravno, ostaju i problemi koji su vezani za puno uspostavljanje pravne države, države vladavine prava, što će biti posebno na ispitu u procesu pridruživanja EU a što će biti obuhvaćeno pregovorima u poglavljima 23 i 24. To je drugi dio okvira koji uz razvoj ekonomije moramo pod hitno riješiti.”
Uspjehe Crne Gore u minulom periodu u Pozitivnoj isključivo vezuju za spoljnu politiku i integracije u EU i NATO.
Dritan Abazović
No, ono što je po Dritanu Abazoviću katastrofalno jeste pogrešna ekonomska politika i krah domaće privrede zbog lošeg vođenja. Ni na unutrašnjem političkom planu stvari se nijesu mijenjale na bolje , smatra Abazović:
“Svako ko makar i površno prati političku scenu vidjeće da se čak ni retorika u mnogome nije promijenila u odnosu na taj period i to je dovoljan pokazatelj da smo ostali nekako zarobljeni u toj podjeli na one koji su za državu i one koji su mislili da Crna Gora treba da ide nekim drugim putem. Krajnje je vrijeme da takva neka politika prestane i da zemlja zaista dobije malo tog evropskog šmeka i učinaka i ne samo na ekonomskom nego i na političkom planu, da se vrati povjerenje građana i u izborni i generalno u politički sistem.”
Dakle, država je obnovljena te 2006. godine, veoma brzo je napredovala u približavanju EU i NATO, ispunjavanju normativnih uslova dok je na praktičnom planu, odnosno u primjeni evropskih pravila, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ostala još nedorečena. Pravosuđe nije još reformisano do kraja, teško ide i sa reformom izbornog zakonodavstva a na ekonomskom planu imali smo i bankrot nekadašnjeg giganta KAP.
I građani koje smo anketirali različito ocjenjuju učinke države i ljudi koji je vode od referenduma do danas:
