Nezadovoljstvo žitelja Golije i Pive, zbog uništavanja viškova naouružanja na području njihovih sela ne jenjava. Policija je u srijedu privela više seljana koji su blokrali tamošnji drum, ali su u četvrtak ponovo na barikadama.
"Na jednoj barikadi ima nas 30, na drugoj nas ima 20, a treća je tamo, ne znam koliko ih tamo ima. Tamo su stariji ljudi", govorili su u srijedu žitelji Golije, uznemireni zbog uništavanja viškova naoružanja u zaseoku Latično u Mjesnoj zajednici Golija, pedesetak kilometara udaljenoj od Nikšića, koje je počelo prije dvije sedmice.
Žitelji Golije i Pive, ogorčeni zbog odluke jednog njihovog zemljaka, da dozvoli da se na njegovom imanju uništavaju mine i naoružanje, u srijedu su blokirali saobraćajnice kojima se dovoze ubojna sredstva za uništavanje.
Prilazni putevi do lokacije na kojoj se višak naoružanja uništava, i u četvrtak su blokirani. To nam je potvrdio i jedan od mještana Dragutin Manojlović.
"Prihvatamo da dio tog naoružanja bude uništen.Mislim da je dobar dio i uništen na prostoru Golije. Mi kažemo da taj teret podijele svima po Crnoj Gori i da mi snosimo dio tog tereta, ali mislimo da je ovo previše."
RSE: Očekujete li danas dolazak kamiona i konvoja i kako će te postupiti u tom slučaju?
Manojlović: Bićemo tu na putu pa ćemo vidjeti.
Iako im je, kako kažu, predstavnik Ministarstva odbrane Rifet Kosovac rekao da se, navodno, radi o potpuno biološki i hemijski bezopasnom oružju, seljani Golije i Pive traže pregovore sa Ministarstvom, tokom kojih bi im bili predočeni dokumenti i studije koje to potvrđuju.
"Zašto stručnjaci i nadležne institucije ne priznaju da se radi o naoružanju koje je radiološki, hemijski i biološki opasno", pitaju se seljani, koji kažu da su danima udisali nepodnošljiv dim.
Pored toga, zabrinuti su i za svoje usjeve, za koje kažu da do sada nijesu tretirani nikakvim hemijskim sredstvima.
Tokom protesta i blokade druma u srijedu privedeno je više seljana, a tamo se, u tom trenutku našla i reporterska ekipa Televizije Vijesti.
"Da izdržimo do kraja. Sjutra smo opet ovdje, ako nas pušte bićemo ovdje", rekli su mještani.
Problemi sa Boosterom
U međuvremenu se oglasio Alfa centar, nevladina organizacija koja se, između ostalog, bavi promocijom i edukacijom u vezi integracije Crne Gore u NATO.
Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da bi hitno trebalo organizovati okrugli sto za kojim bi se okupili svi stručnjaci, predstavnici državnih organa i zainteresovani građani, radi pronalaženja rješenja koje bi omogućilo da se uz uvažavanje interesa građana i ekoloških standarda akcija uništavanja viška oružja privede kraju. Dedovića smo pitali - da li to znači da bi akciju, do tada trebalo zaustaviti.
"Mislim da ne bi trebalo s obzirom na to da se u ovom momentu uništava naoružanje u veoma malim količinama. Toliko malim da apsolutno ne mogu proizvesti nikakve negativne implikacije. Smatram da treba nastaviti utvrđenom dinamikom uništavanja, a jedan od naših prijedloga je formiranje nezavisne mješovite komisije koja bi svakoga dana imala zadatak da napravi uvid u vrstu i kvalitet i sadržaj i sastav municije koja se uništava", odgovara Dedović.
Vojno-politički analitičar Blagoje Grahovac, srž problema vidi u proceduri tokom koje je realizacija uništenja viška naoružanja povjerena kompaniji koju, navodno, protežira nadležno ministarstvo. Grahovac podsjeća na eksploziju skladišta u mjestu Vir kod Nikšića prije četiri godine.
"Mi smo već imali u Nikšiću krupan eksces sa teškim posljedicama koje je proizvela firma Buster. Drugo, insotrane firme koje se angažuju za demontažu viška naoružanja su takođe firme koje su u svom radu imale probleme jer jedan od problema je i problem koji se desio u Albaniji."
RSE: Na šta konkretno mislite?
"Prije dvije godine u Albaniji su bile nekontrolisane eksplozije prilikom uništavanja ubojnih sredstava gdje je bilo velike materijalne štete ali i poginulih."
RSE: U to je bila uključena ova kompanija?
"Ne. Ali jeste njen kooperant iz Amerike. Sada se ovo radi sa tim firmama i Busterom koji su imali problem. Ima prostora u Crnoj Gori gdje se to može uraditi i sa manje problema. Potrebno je riješiti problem naoružanja. Bez dileme. Međutim, ovdje je očigledno problem u proceduri i problem u učesnicima koji to rade. Resorno Ministarstvo to očigledno radi namjenski, navijajući da određeni učesnici dobiju taj posao."
RSE: Kada ste rekli da postoje određene lokacije u Crnoj Gori, da li imate neku konkretnu lokaciju u vidu?
"Ja znam sada bar tri, četiri lokacije koje nude mogućnost rješenja, ali ja, pošto nijesam uključen u to, neću da dajem ta rješenja preko medija."
Uništavanje viška naoružanja je povjereno nikšićkoj kompaniji Booster, koja je posao dobila na osnovu vojno-tehničkog sporazuma crnogorske i Vlade SAD, o neutralizaciji skoro 1.200 tona viška ubojnih sredstava.
"Na jednoj barikadi ima nas 30, na drugoj nas ima 20, a treća je tamo, ne znam koliko ih tamo ima. Tamo su stariji ljudi", govorili su u srijedu žitelji Golije, uznemireni zbog uništavanja viškova naoružanja u zaseoku Latično u Mjesnoj zajednici Golija, pedesetak kilometara udaljenoj od Nikšića, koje je počelo prije dvije sedmice.
Žitelji Golije i Pive, ogorčeni zbog odluke jednog njihovog zemljaka, da dozvoli da se na njegovom imanju uništavaju mine i naoružanje, u srijedu su blokirali saobraćajnice kojima se dovoze ubojna sredstva za uništavanje.
Prilazni putevi do lokacije na kojoj se višak naoružanja uništava, i u četvrtak su blokirani. To nam je potvrdio i jedan od mještana Dragutin Manojlović.
"Prihvatamo da dio tog naoružanja bude uništen.Mislim da je dobar dio i uništen na prostoru Golije. Mi kažemo da taj teret podijele svima po Crnoj Gori i da mi snosimo dio tog tereta, ali mislimo da je ovo previše."
RSE: Očekujete li danas dolazak kamiona i konvoja i kako će te postupiti u tom slučaju?
Tokom jučerašnjeg protesta i blokade druma, privedeno je više seljana
Manojlović: Bićemo tu na putu pa ćemo vidjeti.
Iako im je, kako kažu, predstavnik Ministarstva odbrane Rifet Kosovac rekao da se, navodno, radi o potpuno biološki i hemijski bezopasnom oružju, seljani Golije i Pive traže pregovore sa Ministarstvom, tokom kojih bi im bili predočeni dokumenti i studije koje to potvrđuju.
"Zašto stručnjaci i nadležne institucije ne priznaju da se radi o naoružanju koje je radiološki, hemijski i biološki opasno", pitaju se seljani, koji kažu da su danima udisali nepodnošljiv dim.
Pored toga, zabrinuti su i za svoje usjeve, za koje kažu da do sada nijesu tretirani nikakvim hemijskim sredstvima.
Tokom protesta i blokade druma u srijedu privedeno je više seljana, a tamo se, u tom trenutku našla i reporterska ekipa Televizije Vijesti.
"Da izdržimo do kraja. Sjutra smo opet ovdje, ako nas pušte bićemo ovdje", rekli su mještani.
Problemi sa Boosterom
U međuvremenu se oglasio Alfa centar, nevladina organizacija koja se, između ostalog, bavi promocijom i edukacijom u vezi integracije Crne Gore u NATO.
Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da bi hitno trebalo organizovati okrugli sto za kojim bi se okupili svi stručnjaci, predstavnici državnih organa i zainteresovani građani, radi pronalaženja rješenja koje bi omogućilo da se uz uvažavanje interesa građana i ekoloških standarda akcija uništavanja viška oružja privede kraju. Dedovića smo pitali - da li to znači da bi akciju, do tada trebalo zaustaviti.
"Mislim da ne bi trebalo s obzirom na to da se u ovom momentu uništava naoružanje u veoma malim količinama. Toliko malim da apsolutno ne mogu proizvesti nikakve negativne implikacije. Smatram da treba nastaviti utvrđenom dinamikom uništavanja, a jedan od naših prijedloga je formiranje nezavisne mješovite komisije koja bi svakoga dana imala zadatak da napravi uvid u vrstu i kvalitet i sadržaj i sastav municije koja se uništava", odgovara Dedović.
Vojno-politički analitičar Blagoje Grahovac, srž problema vidi u proceduri tokom koje je realizacija uništenja viška naoružanja povjerena kompaniji koju, navodno, protežira nadležno ministarstvo. Grahovac podsjeća na eksploziju skladišta u mjestu Vir kod Nikšića prije četiri godine.
"Mi smo već imali u Nikšiću krupan eksces sa teškim posljedicama koje je proizvela firma Buster. Drugo, insotrane firme koje se angažuju za demontažu viška naoružanja su takođe firme koje su u svom radu imale probleme jer jedan od problema je i problem koji se desio u Albaniji."
RSE: Na šta konkretno mislite?
"Prije dvije godine u Albaniji su bile nekontrolisane eksplozije prilikom uništavanja ubojnih sredstava gdje je bilo velike materijalne štete ali i poginulih."
RSE: U to je bila uključena ova kompanija?
"Ne. Ali jeste njen kooperant iz Amerike. Sada se ovo radi sa tim firmama i Busterom koji su imali problem. Ima prostora u Crnoj Gori gdje se to može uraditi i sa manje problema. Potrebno je riješiti problem naoružanja. Bez dileme. Međutim, ovdje je očigledno problem u proceduri i problem u učesnicima koji to rade. Resorno Ministarstvo to očigledno radi namjenski, navijajući da određeni učesnici dobiju taj posao."
RSE: Kada ste rekli da postoje određene lokacije u Crnoj Gori, da li imate neku konkretnu lokaciju u vidu?
"Ja znam sada bar tri, četiri lokacije koje nude mogućnost rješenja, ali ja, pošto nijesam uključen u to, neću da dajem ta rješenja preko medija."
Uništavanje viška naoružanja je povjereno nikšićkoj kompaniji Booster, koja je posao dobila na osnovu vojno-tehničkog sporazuma crnogorske i Vlade SAD, o neutralizaciji skoro 1.200 tona viška ubojnih sredstava.