Od Vladinih predloga prošao je samo aneks ugovora za Sveti Stefan kojim je predviđeno smanjenje kirije za 30 odsto grčkom biznismenu Petrosu Statisu i produženje zakupa sa 30 na 40 godina. Odbačen je predlog Aneksa za budvansku Kraljičinu plažu kojim je bila predviđena mogućnost gradnje u Miločerskom parku. Nije prošao ni ugovor za izdavanje ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula sa švajcarski Orascomom. Vlada je povukla i predlog Zakona o morskom dobru kada je postalo izvjesno da neće biti dovoljne većine. Opozicione stranke i Socijaldemokratska partija, manja članica vladajuće koalicije, usprotivile su se Vladinim predlozima o davanju u zakup ili produžavanje ugovora o zakupu najatraktivnijih turističkih resursa. Opozicione stranke i SDP su bile protiv ovih vladinih aranžmana zbog sumnji u korupciju i dugoročnu štetu po državu.
Obraćajući se direktno ministru turizma Branimiru Gvozdenoviću, poslanica Socijaldemokratske partije manje članice vladajuće koalicije Draginja Vuksanović je oštro napala Vladin aneks ugovora o zakupu najatraktivnijeg dijela crnogorskog primorja Sveti Stefan i Miločer kojim se omogućava grčkom investitoru Petrosu Statisu izgradnja dodatnih apartmana i produženje zakupa. Vuksanović je saopštila da su ugovore pisali investitori:
„Mislite vi da mi ne znamo kako ste i šta sugerisali vašim ljudima koji su išli da pregovaraju. Mi znamo sve, znamo kako se ovo radilo, a sada će znati i građani Crne Gore. Ove ugovore su pisali strani investitori a ne vi. A ovo je saglasnost volja. Vi ste njima dali mogućnost da oni postavljaju nama uslove u našoj državi. Reći ćete sigurno da niste, ali mi znamo da jeste. Jer da niste ovakvih ugovora ne bilo.“
Ministar turizma Branimir Gvozdenović je prethodno pozvao poslanike da podrže produženje ugovora sa stranim investitorima, za Miločer i Sveti Stefan, tvrdeći da se radi o povoljnim ugovorima kojima Crna Gora ništa ne gubi nego čak dobija jer će se na teritoriji Crne Gore naći najveće kompanije iz oblasti turizma:
„Je li zamjerka ako Amanu ponudimo, ne 30 nego 42 godine zakupa? Po meni ne. Dao Bog da Aman ostane u CrnoJ Gori, ne 30 nego 90 godina. Dabogda imamo pet Amana, pet Four Seasons,, ne na 10 i ne na 20, nego na 90 godina da zakupljuju.“
Međutim opozicione stranke vjeruju da se radi o štetnim ugovorima po državu i odbacili tezu da će strane direktne investicije apriori uticati na ekonomsku stabilnost i standard građana. Posebno se to odnosi na prodaju najvrjednijih turističkih resursa. Milan Knežević iz Demokratskog fronta:
„Ovo su elementi za tužioca. Raskinite ugovor po cijenu arbitraže. Uvjeren sam da ćete naći boljeg stranog investitora nego što je ovaj sadašnji. To vam ja tvrdim. Smanjili ste zakup na milion i dvjesta hiljada eura godišnje za Sveti Stefan i Miločer. Pa onda sam i ja mogao da vodim Sveti Stefan i Miločer po uslovima koje ste dali ovom gospodinu.“
Socijalistička narodna partija vidi više problema u odnosu na predstavljene anekse ugovora sa stranim investitorima. Aleksandar Damjanović:
„Trebalo bi ovaj predlog odluke po drugi put povučete da se vrijeme iskoristi do oktobra ili novembra da se obave dodatni razgovori i sa investitorima u odnosu na način na koji bi parlament kontrolisao šta se zaista tamo radi. I kada bismo probali da maksimalno, štiteći neprikosnoveno pravo svojine i svojinske odnose, zaštitili interese države Crne Gore, građana, turista i akcionara Budvanske rivijere.“
Ni pozitivna Crna Gora nije raspoložena da u ovom momentu podrži Vladine predloge i ugovore sa investitorima. Darko Pajović:
„Ono što je želja i volja Pozitivne jeste da podržimo ovaj projekat. Ali ne danas. Nemamo namjeru danas da ga podržimo. Naša je želja da u narednih dva mjeseca zaokružimo ove cjeline, da pokušamo da se dodatno upoznamo sa projektom.“
Zakupi i privatizacije turističkih resursa su već duže vrijeme tačka sukoba između članica vladajuće koalicije. Podsjetimo, sukob sa DPS om postao je javan kada se Socijaldemokratska partija, iako u kolaiciji sa Đukanovicevim DPS-om usprotivila namjeri Vlade da dugoročno izdaje i prodaje turističke i prirodne resurse na primorju. Vladine inicijative koje su trebale da državne finansijske gubitke amortizuju privatizacijom prirodnih resursa, nisu prolazile u parlamentu upravo zbog odbijanja Krivokapićevih socijaldemokrata da podrže rješenja koja podrazumijevaju prodaju državne imovine, koja su po njima mimo zakona, netransparentni pa samim tim sumnjivi na korupciju.
DPS je zbog ovakvog stava optužio SDP da tjera investitore i onemogućava oporavak zemlje. Odgovor SDP je bio - da se svaki pojedinačni ugovor koji je Vlada sklopila sa investitorima za Kraljičinu plažu, Miločer i ostrvo Lastavica kosi sa crnogorskim zakonima, te da postoje rupe u ugovorima koje mogu dugoročno oštetiti Crnu Goru. Ovaj sukob je doveo i do rascjepa u Socijaldemokratskoj partiji, čija je frakcija, bliska Đukanovicevom DPS-u na čelu sa Ivanom Brajovićem, napustila stranku.
Činjenicu da se koalicija Đukanovića i Krivokapića i pored otvorenog sukoba nije raspala, obije strane objašnjavaju višim ciljem - mogućnoscu da država u decembru dobije pozivnicu za NATO, ukoliko budu ispunjeni uslovi.