Crnogorski Ombudsman Siniša Bjeković saopštio da se za njega lično i za instituciju koju predstavlja, u Srebrenici desio zločin genocida što su i, kako je rekao, presude međunarodnih pravosudnih instanci. Napade zbog izjave o Srebrenici nazvao je apsurdnim.
Bjeković je to izjavio u ponedjeljak, 12. jula, reagujući na navode Bošnjačke stranke, Islamske zajednice i pojedinih građanskih aktivista da izbjegava da “govori o genocidu u Srebrenici i da isti osudi”, već da koristi riječ zločin.
“Imam u vidu osjetljivost Srebrenice u kojoj se desio zločin genocida prema presudama međunarodnih i sudova iz regiona, što je jedina mjera i mjerilo za instituciju Zaštitnika i mene lično, koji sasvim izvjesno nisam svakome po volji, a što je i logika demokratije i slobode izražavanja. Međutim, svrstavanje Zaštitnika u močvaru dnevne politike i zagovornika ideja suprotnih ovom gornjem stavu apsurd je sam po sebi", napisao je između ostalog Bjeković.
Bjeković je u nedjelju, 11. jula, govoreći na obilježavanju Dana Srebrenice i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova na prostorima Jugoslavije, u Podgorici, između ostalog kazao:
“Ovo je dan u kojem se žrtve jednog zločina stavljaju na pijedestal u ime svih žrtava, onih koji su platili cijenu svih naših zabluda, naših predrasuda, mitova i naših razračunavanja sa duhovima prošlosti…”
Pročitajte i ovo: U Potočarima pokopano 19 žrtava genocida u SrebreniciOptužbe na račun Ombudsmana
Poslije govora Bošnjačka stranka (BS) je pozvala Bjekovića da se jasno izjasni da li se u Srebrenici desio genocid.
"Ne pristajemo da se sa važne adrese, kao što je mjesto Ombudsmana, genocid u Srebrenici naziva bilo kojom drugom riječju osim onako kako je to pravosnažno presuđeno – genocidom", piše u saopštenju BS.
Glavni imam Islamske zajednice za Podgoricu i Nikšić Džemo Redžematović pozvao je Bjekovića da se izvini ili podnese ostavku.
"Dok čitava demokratska Evropa, Sjedinjene Američke Države i brojne delegacije u Srebrenici odaju počast nedužnim žrtvama genocida, nazivajući genocid pravim imenom, Ombudsman izbjegava da o genocidu govori i isti osudi", naveo je Redžematović.
Pročitajte i ovo: Crnogorski ministar u fokusu istraživanja zbog negiranja genocidaČlan savjeta Građanske inicijative "21. maj" Aleksandar Saša Zeković i član Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Adnan Muhović poručili su da su iznenađeni i razočarani zbog toga što nijednom nije upotrijebio termin genocid.
Bošnjačko vijeće podržava Bjekovića
Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koji je bio organizator skupa, Mirsad Rastoder za Radio Slobodna Evropa kaže da su reakcije na Bjekovićev govor neprimjerene:
“U Crnoj Gori je stvorena atmosfera neke opšte društveno-političke uzrujanosti, čini mi se, u kojoj mnogi vide šansu da se nametnu ili na neki način preporuče za nove aranžmane u opštoj borbi za pozicije”.
Bošnjačko nacionalno vijeće, organizator skupa “Dušom za Srebrenicu” održanog 11. jula, saopštilo je da su Bjekovićevi stavovi o genocidu u Srebrenici poznati sa skupštinskih odbora i drugih foruma.
“U njegovom govoru koji je, prije svega, posvećen smiraju tih duša kojima zaista dugujemo i molitve i traženje oprosta, nije bilo obavezno da se on sad tu dodatno izjašnjava o genocidu. Posebno ako se zna da je on u proteklim mjesecima u raspravama više puta izjašnjavao o tom pitanju”, kaže Rastoder.
Vaš browser nepodržava HTML5
Srebrenica: Genocid u tri čina
Dodaje da su pozvali Bjekovića da govori kao osvjedočeni pacifista od devedesetih i iskreni prijatelj bošnjačkog naroda.
“Žao mi je što je do svega ovoga došlo, jer posebno ovih dana mislim da treba ćutati umjesto pričati kojekave priče i na pričama o žrtvama i o genocidu u Srebrenici pokušavati praviti neke svoje projekcije i imidž u odnosu što nam se dešavalo i što nam se i dan- danas na žalost dešava u ovom uzavrelom vremenu”, rekao je Rastoder.
Šta je Bjeković ranije govorio o Srebrenici?
Uoči usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Skupstini Crne Gore na Odboru za ljudska prava i slobode Bjeković je govorio o Srebrenici.
On je tada ocijenio da se ušlo u zloupotrebu Srebrenice “u političke svrhe” i da je Srebrenica “danas, kako je rekao, moneta za potkusurivanje”
“Sve dok čitamo na grafitima u našim gradovima ‘Nož, žica, Srebrenica’, sve dok nas navijačke grupe upozoravaju da Srebrenica još nije završena priča, postoji potreba da pričamo o Srebrenici. Svako od vas sa svojeg aspekta i iz svojeg ugla. Ali ono što nikako ne možemo zaboraviti, ne možemo Srebrenicu nazvati drugim imenom osim onog kakvo smo dobili od strane zvaničnih institucija za koje smo se obavezali da ćemo poštovati, ne samo njihovo pravo nego i praksu. Znači, sa stanovišta institucije Zaštitnika ja vam ne mogu poručiti da se u Srebrenici nije desio zločin genocida”, istakao je Bjeković na raspravi 1. juna.
Bjeković je odbio da za RSE prokomentariše zahtjev da podnese ostavku i optužbe sa više adresa ali je prethodno, u reagovanju napisao “da nema nijedan razlog da nudi ostavku, ni da se izvinjava za bilo šta što je učinio povodom svog izlaganja”.
Rastoder: Kreira se atmosfera koja šteti svima
Mirsad Rastoder navodi da je nesporno da se Crna Gora kao društvo i region mora oduprijeti svakom obliku relativizacije i negiranja genocida u Srebrenici i drugih zločina koji, smatra, što prije treba da uđu u udžbenike.
“Da postanu dio naše trajne kulture pamćenja i sjećanja kako nam se ne bi ponovilo. Ali isto tako ne smijemo dozvoliti pamfletaško da ne kažem politikansko sumnjičenje i prozivanje ljudi da se maltene svaki dan i svuda moraju izjašnjavati o genocidu. Mislim da kreiranjem takve atmosvere lova na izjave ne činimo dobro ni stradalnicima ni opštoj atmosferi shvatanja i prihvatanja istine i pravde u regionu”, kazao je Rastoder.
Pročitajte i ovo: Kriza Vlade Crne Gore zbog negiranja genocida u SrebreniciSkupština Crne Gore izglasala je Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici 17. juna.
Za Rezoluciju, kojom se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici, glasalo je 55 poslanika od ukupno 81. Rezoluciju su podržali poslanici vladajućih Demokrata i Građanskog pokreta URA, koji imaju 14 poslanika. Većinu potrebnu za izglasavanje Rezolucije obezbijedile su opoziciona Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića, dvije socijaldemokratske partije, Bošnjačka stranka i albanske nacionalne partije.
Protiv je bilo 19 poslanika vladajućeg prosrpskog Demokratskog fronta, iz koga je više puta poručeno da je Rezolucija uperena protiv Srbije i srpskog naroda “predstavljajući ga genocidnim”.