Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu u ponedjeljak je glasovima vladajućih poslanika usvojio zaključke prema kojima je koordinacija nadležnih u slučaju Šarić unaprijeđena, ali je odbila opozicioni prijedlog da se pokrene parlamentarna istraga o aktivnostima nadležnih u ovom slučaju.
Nakon sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je, kako u utorak prenose mediji vrhovna državna tužiteljka optužila policiju da je glavni krivac što ranije nije došlo do procesuiranja slučaja Darka Šarića u Crnoj Gori, zaključci su usvojeni bez prisustva opozicije. Odbor koji je ranije konstatovao propuste i nekoordinaciju nadležnih ovog puta ustvrdio je da je saradnja unaprijeđena.
"Upravo nakon saslušanja, odnosno razgovora sa vrhovnih državnim tužiocem, kroz ono o čemu nas je ona informisala, o svojim aktivnostima koje su rađene marta prošle godine, zaključili smo da je došlo do djelimičnog otklanjanja propusta i sigurni smo da je ono na čemu je Odbor insistirao, a to je prikupljanje dokaza i procesuiranje slučajeva će i po onome što je tužilac rekao do subote sa njegove strane biti odlučeno, i mislim da će kroz tu odluku vrlo jasno biti ukazano da su napori i sugestije Odbora u nazad godinu i nešto dana su urodile plodom", rekao je poslanik vladajućeg SDP-a Raško Konjević.
I poslanik opozicione Socijalističke narodne partije smatra da je odbor odigrao pozitivnu ulogu u pokretanju stvari sa mrtve tačke.
"U uslovima kada nema ni dovoljno političke volje na mjestima gdje se odlučuje da se ovaj slučaj riješi i, rekao bih optrsukcije u nekim strukturama, da li u tajnoj ili javnoj policiji ja ne želim da ulazim u to. Meni je žao što gospoda iz vladajuće koalicije nijesu željela da se pozabave pitanjem smjenjivanja pojedinih odgovornih lica. To je već stvar njihovih političkih pozicija, odnosa unutar koalicije i mislim da su napravili grešku", rekao je poslanik SNP-a.
Sistemske rupe
Raško Konjević nije saglasan sa tim stavom.
"Prvo Odbor za bezbjednost nije nadležan za imenovanje bilo kojeg lica koje je bilo predmet komunikacije sa odborom, dakle ni imenovanje direktora policije, ni direktora Uprave za sprječavanje pranaj novca, niti Vrhovnog državnog tužioca, niti šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost", kaže Konjević.
Na osnovu čitanja informacije vrhovnog državnog tužioca, kaže Predrag Bulatović, jasno je da je nekoordinacija u radu nadležnih organa postojala, ali razlozi zbog kojih je ta nekoordinacija postojala nijesu jasno utvrđeni.
"Tužilaštvo svih tih godina nije na adekvatan način bilo uključeno ili uopšte nije bilo uključeno, što može da navede na zaključak da su drugi državni organi, koji su bili dužni da šalju informacije i inicijative prema njemu, cijenile da djelovanje te kriminalne grupe ne zaslužuje pažnju. Imajući u vidu tu činjenicu mi iz opozicije izražavamo nezadovoljstvo radom državnih organa, sada da ne gradiramo koji je više ili manje, to je evidentno nijesmo željeli u nečemu u čemu crnogorska vlast i državni organi, rekao bih statiraju a drugi opstruiraju aktivnosti, da mi budemo dio izglasavanja nečega takvog mi nijesmo željeli", rekao je Bulatović.
Goran Danilović iz Nove Srpske demokratije kaže da je zabrinut za bezbjednost građana jer nakon salušanja nadležnih ima utisak da se ne zna ko pije a ko plaća.
"Kada bih bio ubjeđenja da državni tužilac ne može sam imati inicijativu, da njegova agilnost zavisi isključivo od onoga što mu pripreme, predlože i na šta mu ukažu iz Uprave policije ili sprječavanja pranja novca, odnosno iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, u tom slučaju bilo bi izvjesno da imamo dobrog tužioca a da je na nekom drugom odgovornost. Međutim, tužilac nema nikakvu inicijativu i to što ima je sporo a opravdanja me ne interesuju. Uznemiren sam, blago rečeno a suštinski nakon svega iščitanog u procesima saslušavanja, odnosno slušanja, samo se potvrdila sumnja da je koordinacija vrlo slaba, da se odgovornost prebacuje i da negdje u našem sistemu državnom postoje namjerne, sistemske rupe koje koristi organizovani kriminal", ocjenjuje Danilović.
Nakon sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je, kako u utorak prenose mediji vrhovna državna tužiteljka optužila policiju da je glavni krivac što ranije nije došlo do procesuiranja slučaja Darka Šarića u Crnoj Gori, zaključci su usvojeni bez prisustva opozicije. Odbor koji je ranije konstatovao propuste i nekoordinaciju nadležnih ovog puta ustvrdio je da je saradnja unaprijeđena.
"Upravo nakon saslušanja, odnosno razgovora sa vrhovnih državnim tužiocem, kroz ono o čemu nas je ona informisala, o svojim aktivnostima koje su rađene marta prošle godine, zaključili smo da je došlo do djelimičnog otklanjanja propusta i sigurni smo da je ono na čemu je Odbor insistirao, a to je prikupljanje dokaza i procesuiranje slučajeva će i po onome što je tužilac rekao do subote sa njegove strane biti odlučeno, i mislim da će kroz tu odluku vrlo jasno biti ukazano da su napori i sugestije Odbora u nazad godinu i nešto dana su urodile plodom", rekao je poslanik vladajućeg SDP-a Raško Konjević.
I poslanik opozicione Socijalističke narodne partije smatra da je odbor odigrao pozitivnu ulogu u pokretanju stvari sa mrtve tačke.
"U uslovima kada nema ni dovoljno političke volje na mjestima gdje se odlučuje da se ovaj slučaj riješi i, rekao bih optrsukcije u nekim strukturama, da li u tajnoj ili javnoj policiji ja ne želim da ulazim u to. Meni je žao što gospoda iz vladajuće koalicije nijesu željela da se pozabave pitanjem smjenjivanja pojedinih odgovornih lica. To je već stvar njihovih političkih pozicija, odnosa unutar koalicije i mislim da su napravili grešku", rekao je poslanik SNP-a.
Sistemske rupe
Raško Konjević nije saglasan sa tim stavom.
"Prvo Odbor za bezbjednost nije nadležan za imenovanje bilo kojeg lica koje je bilo predmet komunikacije sa odborom, dakle ni imenovanje direktora policije, ni direktora Uprave za sprječavanje pranaj novca, niti Vrhovnog državnog tužioca, niti šefa Agencije za nacionalnu bezbjednost", kaže Konjević.
Na osnovu čitanja informacije vrhovnog državnog tužioca, kaže Predrag Bulatović, jasno je da je nekoordinacija u radu nadležnih organa postojala, ali razlozi zbog kojih je ta nekoordinacija postojala nijesu jasno utvrđeni.
"Tužilaštvo svih tih godina nije na adekvatan način bilo uključeno ili uopšte nije bilo uključeno, što može da navede na zaključak da su drugi državni organi, koji su bili dužni da šalju informacije i inicijative prema njemu, cijenile da djelovanje te kriminalne grupe ne zaslužuje pažnju. Imajući u vidu tu činjenicu mi iz opozicije izražavamo nezadovoljstvo radom državnih organa, sada da ne gradiramo koji je više ili manje, to je evidentno nijesmo željeli u nečemu u čemu crnogorska vlast i državni organi, rekao bih statiraju a drugi opstruiraju aktivnosti, da mi budemo dio izglasavanja nečega takvog mi nijesmo željeli", rekao je Bulatović.
Goran Danilović iz Nove Srpske demokratije kaže da je zabrinut za bezbjednost građana jer nakon salušanja nadležnih ima utisak da se ne zna ko pije a ko plaća.
"Kada bih bio ubjeđenja da državni tužilac ne može sam imati inicijativu, da njegova agilnost zavisi isključivo od onoga što mu pripreme, predlože i na šta mu ukažu iz Uprave policije ili sprječavanja pranja novca, odnosno iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, u tom slučaju bilo bi izvjesno da imamo dobrog tužioca a da je na nekom drugom odgovornost. Međutim, tužilac nema nikakvu inicijativu i to što ima je sporo a opravdanja me ne interesuju. Uznemiren sam, blago rečeno a suštinski nakon svega iščitanog u procesima saslušavanja, odnosno slušanja, samo se potvrdila sumnja da je koordinacija vrlo slaba, da se odgovornost prebacuje i da negdje u našem sistemu državnom postoje namjerne, sistemske rupe koje koristi organizovani kriminal", ocjenjuje Danilović.