Daisy Sindelar (Priredila: Mirjana Rakela)
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, najviši je zvaničnik jedne od članica EU, koji posjećuje Beograd, nakon prošlomjesečne odluke Međunarodnog suda pravde da Deklaracija o kosovskoj nezavisnosti nije nelegitimna.
Poruka Srbiji biti će jasna: prekinite debatu o statusu Kosova, ili ćete se suočiti s usporavanjem evropskih integracija. Evropa namjerava uvjeriti službeni Beograd da „omekša „ton Rezolucije o Kosovu" koji bi se trebao naći pred članicama Glavne skupštine UN u septembru.
Westerwelle u svojim rukama ima prilično snažne argumente, smatra Irena Ćerović, politički analitičar u Berlinu.
„Njemačka je najznačajniji trgovački partner Srbije, četvrti po jačini investitor u Srbiji. Znači, riječ je o vrlo važnoj državi za Srbiju. Ne treba zanemariti ni njemački utjecaj pri donošenju odluka unutar EU. Ministar Westerwelle je do sada više puta govorio o zamoru od proširenja u Uniji. Uostalom, Njemačka je jedna od zemlja koja je zabrinuta zbog proširenja i on je mnogo puta isticao neće biti ubrzanja proširenja“, rekla je Ćerović.
Rezolucija o Kosovu koju Srbija želi staviti pred članice Svjetske organizacije odbacuje „jednostranu secesiju kao neprihvatljiv način za rješavanje terirorijalnih pitanja“ i poziva 192 članice UN da ponovno otvore pitanje legalnosti nezavisnosti koje je Priština proglasila 2008.
Ne očekuje se da Glavna skupština UN prihvati Rezoluciju Srbije. Za mnoge članice UN pitanje je zaključeno odlukom suda pravde u Hagu.
Pa, ipak, srpska rezolucija je iznervirala mnoge zapadne članice UN, koje smatraju da je fikcija Beograda s Kosovom, problem koji koči napredak na Balkanu. Otuda i uvjerenje zapadnih analitičara da će Westerwelle tražiti, ako ne odustajanje od rezolucije, barem omekšavanja samog tona teksta.
Zvaničnici u Beogradu su najavili mogućnost „omekšavanja tona“, ali su odlučno odbacili odustajanje od rezolucije.
Njemačka je jedna od 22 članice EU koja je priznala Kosovo.
Sa Srbijom još nije ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je ključna stepenica prema članstvu u EU.
Od Srbije se ne traži da prizna Kosovo
Glasnogovornik ministra Stephan Bredohl, je za Deutche Welle izjavio „da je Njemačka oko Kosova bila jasna, nezavisnost je neupitna, ali za nas je važno da ukoliko Srbija želi priključenje EU, mora biti konstruktivna i uskladiti svoju politiku s onom u Uniji“.
Neki proevropski orijenitirani pojedinci u Srbiji pozdravljaju čvršče stavove Evrope prema službenom Beogradu.
Među njima je i Andrej Nosov koji smatra da je „politika EU na neki način odgovorna jer se ponašala po sistemu – imamo malo dijete, to dijete je Srbija, a dijete je sve lošije u školi. No, ne treba vršiti pritisak na to dijete. Kada smo to ranije učinili to nije funkcioniralo. Zato ćemo dijete odvesti na izlet. Tako je bilo sa liberalizacijom viza – a idući put ćemo kupiti bicikl ili nešto drugo“, opisuje na zgodan način Nosov ponašanje Bruxellesa prema Beogradu.
Valja znati da se od Srbije ne traži da prizna Kosovo kako bi se nastavio proces pridruživanja EU. No, Srbija odugovlači s izručivanjem Ratka Mladića optuženog za genocid u Srebrenici, i to otvara spekulacije da je Srbiji dovoljna liberalizacije viza i da joj nije ni stalo do članstva u EU.
Srbija čak nije ljubomorna na činjenicu da će susjedna Hrvatska najvjerojatnije već 2012., postati punopravna članica EU.
Ipak, posljednja istraživanja javnog mijenja u Srbiji pokazaju da je članstvo u EU visoko rangirano, a da je pitanje Kosovo zauzelo dosta niže mjesto po značaju za građane Srbije.
Cornelius Adebahr, ekspert za Balkan u Vijeću za međunarodne odnose u Berlinu smatra da je vlada Srbije, s izuzetkom izručenje Mladića, zapravo, disciplinirana u ispunjavanju evropskih standarda.
„Istina da Srbija, jer je važna zemlja u regionu, može ponekad biti i lošija u ispunjavanja standarda, i da zato ne bude kažnjena, ali joj i dalje ostaje obaveza suradnje s Haškim sudom i izručenje Mladića. To ne može izbjeći“, kaže Adebahr.
Teško je međutim prognozirati kada će se i da li će se Beograd ikada odreći Kosova.
Westerwelle i drugi zapadni političari se nadaju da barem nakratko mogu privoliti Beograd da otvori sa Prištinom razgovore koji se tiču položaja Srba na Kosovu, o energetskim pitanjima, kao i o kontroli granice.
Dušan Janjić, koordinator Foruma za etnička pitanja u Beogradu ističe da će pitanje Kosova ostati otvoreno i slijedećih desteljeća.
„No, nadam se da će Srbija u budućnosti dobiti takvo vodstvo koje će biti sposobno prihvatiti novu realnost, koje će biti u mogućnosti prihvatiti da postoje institucije vlasti na Kosovu i koji će prihvatiti realnost da su Srbi i Albanci susjedi koji moraju surađivati“, rekao je Janjić.
Balkanska turneja njemačkog ministra Westerwellea koja uključuje i posjet Hrvatskoj, BiH i Kosovu planirana je još prije šest mjeseci.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
EU nije spremna za novi Kipar
Srpska rezolucija o Kosovu usporiće evrointegracije
Beograd rizikuje sukob sa EU oko rezolucije o Kosovu
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, najviši je zvaničnik jedne od članica EU, koji posjećuje Beograd, nakon prošlomjesečne odluke Međunarodnog suda pravde da Deklaracija o kosovskoj nezavisnosti nije nelegitimna.
Poruka Srbiji biti će jasna: prekinite debatu o statusu Kosova, ili ćete se suočiti s usporavanjem evropskih integracija. Evropa namjerava uvjeriti službeni Beograd da „omekša „ton Rezolucije o Kosovu" koji bi se trebao naći pred članicama Glavne skupštine UN u septembru.
Westerwelle u svojim rukama ima prilično snažne argumente, smatra Irena Ćerović, politički analitičar u Berlinu.
„Njemačka je najznačajniji trgovački partner Srbije, četvrti po jačini investitor u Srbiji. Znači, riječ je o vrlo važnoj državi za Srbiju. Ne treba zanemariti ni njemački utjecaj pri donošenju odluka unutar EU. Ministar Westerwelle je do sada više puta govorio o zamoru od proširenja u Uniji. Uostalom, Njemačka je jedna od zemlja koja je zabrinuta zbog proširenja i on je mnogo puta isticao neće biti ubrzanja proširenja“, rekla je Ćerović.
Rezolucija o Kosovu koju Srbija želi staviti pred članice Svjetske organizacije odbacuje „jednostranu secesiju kao neprihvatljiv način za rješavanje terirorijalnih pitanja“ i poziva 192 članice UN da ponovno otvore pitanje legalnosti nezavisnosti koje je Priština proglasila 2008.
Ne očekuje se da Glavna skupština UN prihvati Rezoluciju Srbije. Za mnoge članice UN pitanje je zaključeno odlukom suda pravde u Hagu.
Pa, ipak, srpska rezolucija je iznervirala mnoge zapadne članice UN, koje smatraju da je fikcija Beograda s Kosovom, problem koji koči napredak na Balkanu. Otuda i uvjerenje zapadnih analitičara da će Westerwelle tražiti, ako ne odustajanje od rezolucije, barem omekšavanja samog tona teksta.
Zvaničnici u Beogradu su najavili mogućnost „omekšavanja tona“, ali su odlučno odbacili odustajanje od rezolucije.
Njemačka je jedna od 22 članice EU koja je priznala Kosovo.
Sa Srbijom još nije ratificirala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je ključna stepenica prema članstvu u EU.
Od Srbije se ne traži da prizna Kosovo
Glasnogovornik ministra Stephan Bredohl, je za Deutche Welle izjavio „da je Njemačka oko Kosova bila jasna, nezavisnost je neupitna, ali za nas je važno da ukoliko Srbija želi priključenje EU, mora biti konstruktivna i uskladiti svoju politiku s onom u Uniji“.
Neki proevropski orijenitirani pojedinci u Srbiji pozdravljaju čvršče stavove Evrope prema službenom Beogradu.
Politika EU na neki način odgovorna jer se ponašala po sistemu – imamo malo dijete, to dijete je Srbija, a dijete je sve lošije u školi. No, ne treba vršiti pritisak na to dijete, opisuje Andrej Nosov.
Među njima je i Andrej Nosov koji smatra da je „politika EU na neki način odgovorna jer se ponašala po sistemu – imamo malo dijete, to dijete je Srbija, a dijete je sve lošije u školi. No, ne treba vršiti pritisak na to dijete. Kada smo to ranije učinili to nije funkcioniralo. Zato ćemo dijete odvesti na izlet. Tako je bilo sa liberalizacijom viza – a idući put ćemo kupiti bicikl ili nešto drugo“, opisuje na zgodan način Nosov ponašanje Bruxellesa prema Beogradu.
Valja znati da se od Srbije ne traži da prizna Kosovo kako bi se nastavio proces pridruživanja EU. No, Srbija odugovlači s izručivanjem Ratka Mladića optuženog za genocid u Srebrenici, i to otvara spekulacije da je Srbiji dovoljna liberalizacije viza i da joj nije ni stalo do članstva u EU.
Srbija čak nije ljubomorna na činjenicu da će susjedna Hrvatska najvjerojatnije već 2012., postati punopravna članica EU.
Ipak, posljednja istraživanja javnog mijenja u Srbiji pokazaju da je članstvo u EU visoko rangirano, a da je pitanje Kosovo zauzelo dosta niže mjesto po značaju za građane Srbije.
Cornelius Adebahr, ekspert za Balkan u Vijeću za međunarodne odnose u Berlinu smatra da je vlada Srbije, s izuzetkom izručenje Mladića, zapravo, disciplinirana u ispunjavanju evropskih standarda.
„Istina da Srbija, jer je važna zemlja u regionu, može ponekad biti i lošija u ispunjavanja standarda, i da zato ne bude kažnjena, ali joj i dalje ostaje obaveza suradnje s Haškim sudom i izručenje Mladića. To ne može izbjeći“, kaže Adebahr.
Teško je međutim prognozirati kada će se i da li će se Beograd ikada odreći Kosova.
Westerwelle i drugi zapadni političari se nadaju da barem nakratko mogu privoliti Beograd da otvori sa Prištinom razgovore koji se tiču položaja Srba na Kosovu, o energetskim pitanjima, kao i o kontroli granice.
Dušan Janjić, koordinator Foruma za etnička pitanja u Beogradu ističe da će pitanje Kosova ostati otvoreno i slijedećih desteljeća.
„No, nadam se da će Srbija u budućnosti dobiti takvo vodstvo koje će biti sposobno prihvatiti novu realnost, koje će biti u mogućnosti prihvatiti da postoje institucije vlasti na Kosovu i koji će prihvatiti realnost da su Srbi i Albanci susjedi koji moraju surađivati“, rekao je Janjić.
Balkanska turneja njemačkog ministra Westerwellea koja uključuje i posjet Hrvatskoj, BiH i Kosovu planirana je još prije šest mjeseci.
*****
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
EU nije spremna za novi Kipar
Srpska rezolucija o Kosovu usporiće evrointegracije
Beograd rizikuje sukob sa EU oko rezolucije o Kosovu