Ukrajinka Alina je ove godine završila drugi razred u jednoj podgoričkoj osnovnoj školi.
Njena majka kaže da joj nije bilo jednostavno u početku.
"Gradivo prvog razreda je lako savladala. Bojili su, učili brojeve i to joj nije teško palo. Problem je bio što, zbog jezika, nije imala drugara. Bila je usamljena a učiteljica se, iskreno, nije time mnogo opterećivala", navodi Alinina majka za Radio Slobodna Evropa(RSE).
Kako bi ovu prepreku "preskočili", odlučila je da Alinu upiše na što više vannastavnih aktivnosti.
"Ide na gimnastiku, treninge odbojke, karate, išla je na slikanje, ples. Ne mogu više ni da se sjetim gdje je sve išla, ali važno je da je naučila jezik toliko da se sporazumijeva", kaže Alinina majka.
Naime, Alina je jedna od preko 4.000 učenika, stranih državljana, koji su prošlu školsku godinu završili u Crnoj Gori.
Ove godine upisano je nešto preko 71.000 osnovaca i srednjoškolaca u Crnoj Gori, podaci su Ministarstva prosvjete za RSE.
Od toga su šest odsto djeca strani državljani.
Osim đaka iz regiona, uglavnom je riječ o đacima iz Ukrajine, Rusije i Turske.
Doseljavanje Rusa i Ukrajinaca je postalo intenzivno od početka 2022. kada je Rusija izvršila vojnu agresiju na Ukrajinu. Više desetina hiljada stanovnika tih država ima privremene dozvole za boravak u Crnoj Gori.
Pročitajte i ovo: Dio škola na primorju Crne Gore prebukiran zbog upisa učenika iz inostranstvaJezik najveći problem za učenje i socijalnu adaptaciju
Većina ove djece dobro je prihvaćena, iako je na početku bilo dosta sumnji na koji način će se to odraziti na obrazovanje lokalnih učenika.
Uroš, sin Jelene Lakić iz Budve od prvog razreda svakodnevno dijeli učionicu sa desetak učenika iz Ukrajine, Rusije i Turske.
"Uklopili su se i većina njih je na kraju drugog razreda savladala jezik. Tokom prvog, učiteljica je morala više da im se posveti – što zbog socijalizacije, što zbog učenja", kaže Jelena za RSE.
Jelena Lakić
U početku su, navodi, svi roditelji bili skeptični.
"Ali poslije je bilo sve kako treba. Organizovana je specijalizovana nastava za tu djecu nakon časova. Učiteljica je uspijevala da se posveti i jednima i drugima. Nisam primijetila da su 'domaća' djeca ispaštala."
Za razliku od Jelene, iskustvo njene sugrađanke Marine, majke tri osnovca, je drugačije.
"Znam da ta djeca negdje moraju da nastave školovanje ali kako ih šalju u odjeljenje a da ne znaju riječ našeg jezika? Ne vidim poentu da sjede tamo i da slušaju jezik koji ne razumiju."
Mišljenje sa njom dijeli i majka učenice iz Bara koja za RSE kaže da njena ćerka ništa u školi nije naučila.
"Naša djeca su bila u desetom planu u odnosu na ove učenike. Ja sam sve sa njom kod kuće morala da učim."
U Baru, na krajnjem jugu Crne Gore, ima blizu hiljadu inostranih osnovaca.
'Brinemo i o njihovoj socijalizaciji i obrazovanju'
Ana Kastratović, učiteljica iz Osnovne škole "Anto Đedović" u Baru, kaže za RSE da su u njenom odjeljenju gotovo polovina đaka stranci.
"Ponekad se desi da u odjeljenju imate učenike iz dvije, tri različite zemlje. Zamislite koliko je izazovno i zahtjevno raditi u takvim odjeljenjima. Zbog nepoznavanja jezika djeca često ne razumiju ono što se obrađuje."
Kako navodi za RSE, trudi se da nađe načine i riječi koje su im bliske da pojednostavi.
"Nerijetko se moramo zadržati mnogo više od planiranog kako bi ovladali osnovnim pojmovima. Često mi pomognu učenici stranci koji su duže u Crnoj Gori pa im prevedu najvažnije."
Pročitajte i ovo: Ruski vjerski praznik u crnogorskim školamaSocijalizacija pomaže učenju jezika i savladavanju gradiva, ističe Ana, dodajući da se neka djeca teže socijalizuju.
"A nije moguće uticati na formiranje grupa među djecom."
Ona naglašava da za djecu sa drugih govornih područja škole organizuju dodatne časove jezika.
"Velikom broju djece to zaista bude od pomoći. Kolege koje drže časove se trude da na kreativan način i kroz različite igre djeca savladaju jezik."
Ana je učiteljica Eleninoj ćerki, koja je odličnim uspjehom završila treći razred.
"I to nije samo njena zasluga već i učiteljice koja joj je mnogo pomogla da usvoji školski program na jeziku koji joj nije maternji."
Eleni je, kako navodi, posebno važno što se učiteljica trudila i da njeno dijete integriše u društvo.
"Dobro je to što djeca puno stvari uče kroz igru, crtanje, kreativne zadatke. Posebno mi se sviđa što im je učiteljica dala da vode dnevnik čitanja kako bi pokazali kako razmišljaju. Toga u Rusiji nema."
Ističe da njena kćerka danas nema probleme da komunicira sa vršnjacima.
Gradski trg u Baru, gradu na jugu, u kojem je oko hiljadu đaka, stranih državljana završilo školsku godinu, april 2023.
Psihološka podrška neophodna
Jedna od onih koja pruža podršku djeci sa stranog govornog područja je i Nikolina Kolašinac, psihologica podgoričke Osnovne škole "21. maj".
"Sam proces preseljenja iz jedne u drugu državu je stres. To je emocionalno i fizički iscrpljujuće, jer podrazumijeva napuštanje poznatog okruženja i kreiranje života u novoj, nepoznatoj sredini."
Nikolina Kolašinac
I djeci sa kojom ona radi, kaže, nepoznavanje jezika glavna je barijera.
"Kako u socijalizaciji, odnosu sa djecom tako i u sticanju znanja i vještina. U najčešćim slučajevima su povučeni pa je to jako zahtjevno, kako za učenike i roditelje tako i za nastavnike."
Naglašava da je saradnja roditelja neophodna.
"Razgovaram sa učenicima i njihovim roditeljima, pružajući emocionalnu podršku onima koji se suočavaju sa stresom, anksioznošću ili nesigurnošću zbog promjene sredine", ispričala je Nikolina.
Povratne informacije, naglašava, ukazuju da im podrška olakšava prilagođavanje, "iako je sve individualno".
'Postignuća u obrazovnom sistemu upitna'
Pitanjem stranaca u crnogorskim školama bavio se i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.
On je nakon obilaska škola u Podgorici, Budvi, Baru i Tivtu krajem novembra prošle godine upozorio da djeca stranci slabo poznaju jezik, što i prosvjetnim radnicima otežava posao.
"Neophodna je veća podrška djeci koja imaju jezičke barijere. No, podrška je potrebna i prosvjetarima."
Školski udžbenici po kojima nastavu prate djeca sa stranog govornog područja
Zbog nepoznavanja jezika postignuća u obrazovnom sistemu veoma su upitna, zaključio je Ombudsman.
Zakonom o osnovnom obrazovanju propisano je da Ministarstvo određuje školu koja ima uslove za organizovanje nastave onima koji ne znaju ili nedovoljno poznaju jezik na kome se izvodi nastava.